in

FENOMENALNO OTKRIĆE NA LIMU: U Romualdovoj špilji pronađeni crteži stari više od 30.000 godina

Romualdova špilja/Foto Natura-Histrica

U Romualdovoj pećini u Istri otkrivene su paleolitičke pećinske slikarije, stare preko 30.000 godina, prve takve u Hrvatskoj. Objavio je to danas ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo zajedno sa Silviom Buttignoni, ravnateljicom javne ustanove Natura Histrica koja upravlja pećinom, objavio je danas portal Jutarnji.hr.

Naime, međunarodni znanstveni tim otkrio je da u Romualdovoj pećini u Limskom kanalu u Istri postoje sitne, ali očuvane prapovijesne slikarije iz razdoblja paleolitika, stare više od 30.000 godina, na kojima su prikazani bizon, divokoze i ljudske figure. To je jučer objavljeno u travanjskom broju jednog od najuglednijih svjetskih arheoloških časopisa Antiquity, a dva hrvatska znanstvenika, Darko Komšo iz Arheološkog muzeja Istre i Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koautori su tog članka. Rad pod nazivom „Širenje horizonata paleolitičke stijenske umjetnosti: lokalitet Romualdova pećina“ („Expanding the horizons od Palaeolithic rock art: the site of Romualdova pećina“) potpisuje međunarodni tim pod vodstvom Aitora Ruiz-Redonda.

-To je jedan fenomen koji je koncentriran u jugozapadnoj Francuskoj i sjevernoj Španjolskoj. Riječ je o prapočecima ljudske umjetnosti i prvim crtežima koje su ljudi radili. Najstariji crteži su stari oko 30 tisuća godina. Osim na područjima koje sam spomenuo, gotovo da takvih slikarija nema na cijelom svijetu. Tek ima nekoliko razbacanih lokaliteta u Rusiji i Rumunjskoj. To je prvi nalaz tog tipa u Hrvatskoj i drugi na Balkanu. Ovo otkriće stavlja Hrvatsku na globalnu kartu lokaliteta s pećinskom slikarstvom i daje Hrvatskoj jednu dodatnu vrijednost. To je naša Altamira, kazao je Komšo.

Zamjetili ih još 2010.

Slikarije je Komšo pri put primijetio još 2010. godina u sklopu projekta CRORA (CROatian Rock Art – Hrvatsko stijensko slikarstvo kada je istraživao ovu pećinu na južnim obroncima Limskog kanala. Ona je dugačka stotinjak metara i poznata je po tome što je u njoj po tradiciji obitavao Sv. Romuald oko 1000. godine, te po tome što su u njoj otkriveni materijalni ostaci neandertalaca, iz razdoblja srednjeg paleolitika. Komšo kaže da u njoj nije živjelo puno ljudi nego de je vjerojatno imala kultni značaj. U to vrijeme Limski kanal nije bio potopljen morem nego je predstavljao ušće rijeke. Ondje su obitavale prapovijesne životinje koje su u međuvremenu izumrle, pa se pretpostavlja da je od tuda i na stijenama pećine svoje mjesto našao baš bizon.

Cijeli članak pročitajte na portalu Jutarnji.hr.

Grad NOVIGRAD organizira 13. travnja tehnički pregled traktora na tri lokacije

NOVIGRAD: Agata organizirala niz radionica za štićenike Centra za inkluziju Buje i Poreč