in

Država razmišlja o naknadi za skraćeni radni tjedan

Ilustracija

Prema saznanjima Jutarnjeg lista, upravo traju intenzivni pregovori između predstavnika Vlade i Hrvatske udruge poslodavaca u novoj shemi pomoći gospodarstvu i zaštite radnih mjesta nakon što se u potpunosti istroši postojeći paket državne stimulacije kompanija za preživljavanje krize izazvane pandemijom Covida-19, piše Novac.hr.

Radi se o uvođenju državnog financiranja skraćenog radnog vremena. Najbolji svjetski uzor u tome je Njemačka sa svojim Kurzarbeitom, mjerom koja se pokazala izuzetno učinkovita u zaštiti tržišta rada još za krize 2009. godine. Detalji nove mjere mogli bi biti poznati već ovog tjedna.

Više je razloga zbog kojih će s postojećih mjera financijske potpore Hrvatska prijeći na vlastitu verziju Kurzarbeita.

Troškovi u milijardama

Prvi razlog leži u tome što su do sada potrošene dvije trećine novca za pomoć poduzetnicima tijekom pandemije Covida-19, a ostatak će biti potrošen do kraja lipnja. Nakon toga država više neće imati tako izdašne fiskalne kapacitete za podupiranje poduzetnika, a vrlo je moguće da će se ekonomska kriza tek oteti kontroli. Financijsko podupiranje skraćenog radnog vremena ipak je mjera koja je fiskalno manje zahtjevna, a može se rastegnuti na duže razdoblje te kombinirati s dodatnim mjerama za one djelatnosti koje su najviše pogođene pandemijom Covida-19 i njezinim ekonomskim posljedicama.

Drugi razlog može se pak tražiti u činjenici da je podupiranje skraćenog radnog vremena postala perjanica programa financiranja oporavka Europske unije, koji je nedavno dogovoren, a težak je ukupno 500 milijardi eura. Od tog novca čak bi petina (100 milijardi) trebala otići na razne europske verzije Kurzarbeita te je stoga hrvatsko pridruživanje paneuropskoj akciji zaštite tržišta rada sasvim očekivano. Štoviše, bilo bi neobično da Hrvatska pokuša plivati protiv glavne europske struje nekim drugim vrstama mjera, pogotovo ako će računati na dio pomoći iz zajedničkih sredstava EU. EU će se za potrebe sveeuropskog Kurzarbeita zadužiti za spomenutih 100 milijardi eura, dok će države članice za to zaduživanje morati osigurati 25 milijardi eura jamstava.

Treba naglasiti da se u Njemačkoj 2009. Kurzarbeit pokazao toliko uspješnim da ga danas pojedini analitičari samo napola u šali počinju nazivati “najuspješnijim njemačkim izvoznim proizvodom”.

U osnovi Kurzarbeit omogućuje poslodavcima zaposlenike poslati kući tj. drastično im srezati broj radnih sati, dok država tim radnicima sa skraćenim radnim vremenom nadoknađuje veći dio izgubljenog prihoda. Na taj način radnici ostaju zaposleni, a kompanije se ne dovode u situaciju gubitka školovane i vješte radne snage koju bi u slučaju oporavka ekonomskih aktivnosti teško nadomjestili ako bi im dali otkaz.

Cijeli članak pročitajte na https://novac.jutarnji.hr/restart-ideje/doznajemo-drzava-ce-prvi-put-dijeliti-naknadu-za-skraceni-radni-tjedan/10338139/

Istarski Stožer objavio da ni 26. svibnja nema novooboljelih

Istarski Stožer objavio da ni 26. svibnja nema novooboljelih

POREČ: Boćarski klub Istra najbolja momčad Istre, dobitnik nagrade za životno djelo Zorko Sergo

POREČ: Boćarski klub Istra najbolja momčad Istre, dobitnik nagrade za životno djelo Zorko Sergo