in

Horor na policama supermarketa: Evo kakvo meso jedemo

Fotka: pixabay.com

Kada je Hrvatska 2013. ušla u Europsku uniju, većina nas mislila je da stižu neka nova, bolja vremena. Danas, pet godina kasnije, čak i najtvrdokorniji eurofili moraju priznati da su euroskeptici i eurofobi bili u pravu. Hrvatska od ulaska u Europsku uniju, na žalost, ima više štete nego koristi, a najgore su prošle hrvatska poljoprivreda i stočarstvo. Potonji sektori otkako smo dio europske obitelji ubrzano propadaju, a najnovije brojke pokazuju da bi, ako se ovi štetni trendovi nastave, Hrvati uskoro mogli jesti isključivo meso uvezeno iz drugih zemalja!

To ne bi bio problem da rezultati svih istraživanja i nalazi inspekcija već godinama ne pokazuju da druge zemlje članice u Hrvatsku uvoze uglavnom svoje viškove – staro, više puta zaleđivano, katkad čak i zaraženo meso te ono pred istekom roka trajanja. U pet je godina Hrvatska tako, postala europsko smetlište u koje se, na police maloprodajnih lanaca izvozi roba C i D kategorije koju naši građani, zbog sve lošijeg standarda, masovno kupuju i konzumiraju. Istovremeno, broj oboljelih od malignih bolesti u zemlji sve više raste pa se dio javnosti s razlogom pita jesu li te dvije stvari povezane.

Od srpnja 2013. , odnosno od ulaska Hrvatske u Europsku uniju uvoz mesa se drastično povećao. Zbog niskih cijena koje su posljedica ruskog embarga, našim su proizvođačima tržište preuzeli oni iz istočne Europe, piše Novac.hr. Zbog toga sada svoje viškove plasiraju kod nas pa su police trgovina prepune pilećih filea iz Poljske za dva eura po kilogramu, govedine i teletine po tri, deset jaja za pola eura. Kakve su kvalitete poljska jaja koja uvozimo na veliko iz Poljske pokazao je slučaj salmonele u Samoboru od koje je u jesen 2016. život izgubio jedan petogodišnji dječak. Jaja kupljena u Kauflandu uvezena su iz Poljske,a tu praksu, usprkos ugroze zdravlja građana i dalje nastavljamo.

Prema podacima Croatiastočara u 2015. ostvarena je najveća negativna izvozno-uvozna bilanca od 415 milijuna eura, što je povećanje za 55 posto u odnosu na negativnu bilancu iz 2012. pa je pokrivenost izvoza uvozom u 2015. pala na 32 posto u odnosu na 39 posto ostvarenih u 2012. godini.

U vrijeme kada nismo bili u EU, u 2012. u Hrvatsku je uvezeno 6762 tone pilećeg i purećeg mesa. Lani je uvoz peradi iznosio čak 50 917 tona! Uvoz sira također je udvostručen pa je skočio s 36 na 67 tisuća tona! Hrvatska drži rekord i u uvozu svinjetine.  Godine 2010. u hrvatskim je klaonicama proizvedeno 88 430 tonasvinjetine, a ukupna se proizvodnja procjenjivala na 147 000 tona dok je uvoz iznosio 43 828 tona. Nakon ulaska u EU, stvar de drastično mijenja. U 2014. iz klaonica je izašlo 68 557 tona, proizvodnja je bila 96 000 tona, a uvoz je udvostručen i iznosio je čak 80 253 tone, piše Novac.hr.

Pogleda li se 2012. godina, proizvodnja svinjskog mesa pala je za 30 tisuća tona, uvoz je porastao za 40 tisuća tona. Kad je riječ o govedini, bilježi se rast uvoza za 3 000 tona u lanjskoj godini u odnosu na godinu ranije, a čak 11 tisuća tona više nego pretpristupne 2012. Uvoz peradi lani je bio veći za 2 tisuće tona u odnosu na 2015., a u odnosu na 2012. za 10.000 tona.

Unatrag pet godina izvezli smo mesa i mesnih prerađevina tek ze vrijednost od 659 milijuna eura, dok smo istovremeno uvezli količinu tešku 2,7 milijardi eura.Tako se deficit penje na čak 1,8 milijardi eura. Sve u svemu, sa svinjskim mesom lani smo bili samodostatni 59 posto, s goveđim 75 posto, s mesom peradi 84 posto, s mesnim proizvodima 95 posto, a s kokošjim jajima 88 posto, navodi.

Hrvatska je lani uvezla 87 tisuća tona svinjetine od čega najviše iz Njemačke (30.000 tona), a zatim iz Nizozemske (13.000 tona), Španjolske (9000 tona) i Poljske (7000 tona). Naš izvoz bio je manji za 7 tisuća tona.

Uvoz govedine lani je porastao za 16 posto: uvezeno je 20.000 tona – najviše iz Nizozemske, potom Poljske i Njemačke, ali i kod nas proizvedeno 45.000 tona. Kad je riječ o peradi, viškove po dampinškim cijenama kojima je teško konkurirati prodaju Poljska i Mađarska. Problem je, pak, u deklaraciji i svježini mesa jer koliko ono može biti svježe ako putuje tisuće kilometara. Dok se u Europi vode rasprave o tome što je svježe meso, kod nas na police mahom dolazi ono pred istekom roka, neovisno je li svježe ili zamrznuto.

Uvozno meso u hrvatskim trgovinama, jesen 2018. 

Novinar portala Novac.hr prošetao je trgovačkim lancima kako bi provjerio situaciju s uvoznim mesom na terenu. Rezultati su poražavajući:

Plodinama uz domaće proizvođače crvenog mesa dominira ponuda iz Španjolske i Njemačke. Na Njemačku otpada uglavnom ponuda junetine, dok je mljeveno meso i svinjetina podrijetlom iz Španjolske. Ponuda proizvoda iz Španjolske najveća je upravo u ovom trgovačkom lancu.

Ponuda peradi u Sparu otpada isključivo na domaće podizvođače, ali je situacija sa svinjetinom gotovo obrnuta. Naime velika količina svježe svinjetine dolazi iz Austrije i Mađarske. U miješanom mljevenom mesu svinjetina je došla iz Austrije a potom je s junetinom hrvatskog podrijetla upakirana u jedan proizvod. Između ostalog pronašli smo teleću jetru porijeklom iz Italije.

Meso za gulaš u Kauflandu podrijetlom je iz vrlo udaljenih Danske (svinjetina) i Poljske (junetina). Kao proizvođač oba proizvoda naveden je PPK Karlovac. Pronašli smo i nekoliko proizvoda iz Nizozemske te miješano mljeveno meso hrvatskog proizvođača koje na deklaraciji kao zemlju podrijetla ne navodi Hrvatsku nego Europsku uniju.

Najudaljeniji proizvod koji smo pronašli u Lidlu je svinjski file iz Velike Britanije. Ostatkom šarolike ponude dominiraju bugarska janjetina, talijanska piletina, mađarska puretina te njemački juneći bifteci. Ponuda mesa stranog porijekla je općenito vrlo velika, vjerojatno iznad 50%. To se pogotovo odnosi na crveno meso a nešto manje na perad.

Konzumu je, začudo, situacija nešto bolja. Na odjelu s mesom pronašli smo uglavnom meso domaćih proizvođača – Vindije, Pika i Cekina. Od uvoznika, pronašli smo jedibno talijanski cordon blue i PIK-ovu junetinu koja je porijeklom iz rumunjske, no june je, navode, zaklano u Hrvatskoj.

Kako trenutno stvari stoje, uskoro ćemo na policama hrvatskih dućana moći kupiti isključivo meso iz uvoza. Iz Bruxellesa ovih dana najavljuju drastično smanjenje poticaja za stočare što bi moglo zadati konačan udarac tom sektoru koji je u Hrvatskoj već dugi niz godina u lošem stanju.

I dok stočarstvo u Hrvatskoj propada, mi uvozimo meso ne samo iz drugih zemalja članica Europske unije, već i iz dalekih prekooceanskih zemalja poput Australije i Novog Zelanda. Uvozimo čak i s Bliskog istoka. Da stvar bude još gora, u Hrvatsku je još uvijek dopušten uvoz mesa 90 dana nakon klanja!

Staro meso – problem koji nitko ne rješava već desetljećima!

Ovo nije prvi puta da se u Hrvatskoj i regiji govori o problematičnom mesu na policama trgovina. U prosincu 2018. srpski su mediji otkrili kako se u njihovim dućanima prodaje staro meso vraćeno s polica ruskih trgovina. Kina je pak u svojim trgovinama prije nekoliko godina otkrila meso proizvedeno 1982.

Prije osam godina Hrvatsku je tresla ‘afera meso’. Istraživački tim Jutarnjeg lista kroz seriju tekstova dokazao je da se u Hrvatskoj prodaje smrznuto meso staro i do deset godina. Tada je mesna industrija, umjesto da demantira tvrdnje novinara, prijetila milijunskim tužbama, a u progon istraživača uključila se i Vlada Jadranke Kosor pozvavši ‘službe da istraže tko novinarima dostavlja informacije’.

Kako su navode novinara potvrdili radnici, mesari i ugledni veterinarski inspektori, od tužbe se odustalo, a premijerka je najavila ‘inspekcijski tsunami’ koji se nikada nije dogodio. Umjesto njega uveden je Mesofon, koji je u samo nekoliko dana zaprimio stotine pritužbi građana na kvalitetu mesa. O kakvim se točno pritužbama radilo i je li se nešto poduzelo, javnost nikada nije doznala.

Mislilo se da će Hrvatska, ulaskom u Europsku uniju primjenjivati stroža pravila kada je uvoz hrane, osobito mesa u pitanju. Međutim, vidimo da praksa nije ista za sve zemlje i da je u neuglednoj članici poput Hrvatske, još uvijek posve normalno na tržište plasirati zaraženo, pokvareno i prastaro meso. Pazite što kupujete!

Izvorni članak

Kamo za vikend: Jesti, piti, biciklirati, plesati i šopingirati

Kamo za vikend: Jesti, piti, biciklirati, plesati i šopingirati

Svjetski dan turizma sutra u Istri nudi niz turističkih atrakcija besplatno ili znatno jeftinije

Svjetski dan turizma sutra u Istri nudi niz turističkih atrakcija besplatno ili znatno jeftinije