in

Mlađe medicinske sestre bježe iz zemlje, a starije u mirovinu – fali ih 12.000

Izvor: Pixabay.com

Hrvatskoj nedostaje između 8.500 i 12.000 medicinskih sestara, tvrdi Anica Prašnjak, predsjednica sindikata medicinskih sestara, a na natječaje u bolnicama nitko se ne javlja. Mlađe sestre odlaze raditi u inozemstvo, a starije u mirovinu.

Na Rebru imaju velik nedostatak medicinskih sestara, dosta ih odlazi na bolovanje, a neke su na porodiljnom.

“Od 1325 zaposlenih medicinskih sestara/tehničara u KBC-u Zagreb na rodiljnom i roditeljskom dopustu trenutno se nalazi 56 medicinskih sestara te su za njih osigurane zamjene. Na kratkim bolovanjima su u prosjeku mjesečno 303 medicinske sestre, od čega je 200 medicinskih sestara pokriveno zamjenama, a ostalih 100 se pokriva preraspodjelom sestara prema potrebama radilišta”, stoji u odgovoru ravnatelja KBC-a Zagreb Ante Ćorušića za Index.

Kaže i kako se kod njih svaki prekovremeni rad plaća te napominje da KBC Zagreb svoje potrebe za medicinskim sestrama redovito prijavljuje u Ministarstvo zdravstva od kojeg dobiva suglasnosti te se sukladno tome mjesečno raspisuju natječaji za prijem novih medicinskih sestara.

“Na svim radilištima KBC-a Zagreb posao je organiziran tako da njega i skrb bolesnika odgovara najvišim standardima te niti jednom bolesniku zdravlje i život nisu ugroženi”, kaže Ćorušić za Index.

Prepolovljen broj sestara po nekim odjelima

Anica Prašnjak, pak, navodi da su rijetke bolnice u Hrvatskoj koje nemaju problema s nedostatkom sestara.

“Bolnice u Puli, Rijeci, Dubrovniku, pa recimo kućna njega u Splitu, imaju najviše problema. Tamo kronično nedostaje medicinskih sestara i tehničara. Općoj bolnici Pula i Dubrovnik se nitko ne javlja na natječaje. U Dubrovniku sestre čak odlaze raditi u hotelijerstvo jer imaju duplo veću plaću. Sad se događa da u bolnicama na jednom odjelu koji je imao 24 sestre, sad ima samo 12 sestara, a posao je isti, broj pacijenata nije se smanjio”, rekla je za Index Anica Prašnjak.

Navodi da je u inozemstvo otišlo minimalno 1000 sestara, a još dosta ih čeka papire. Dio, kaže, odlazi i odmah po završetku srednje medicinske škole. Radni uvjeti su, ističe, otežavajući u odnosu na brojne zemlje EU-a.

“Ne poštuje se kolektivni ugovor, ne plaćaju prekovremeni sati, neadekvatno se obračunavaju plaće. Povećane su stope bolovanja, stres je kontinuiran, nemate se vremena odmoriti, planirati godišnji. To dovodi do velikog nezadovoljstva i odlaska u inozemstvo. Dobar dio naših sestara ne voli odlaziti u inozemstvo, već su primorane na to. Nismo morali doći do ove situacije da smo se brinuli za naše zaposlenike i da smo podigli cijenu rada i poboljšali uvjete rada.

U Hrvatskoj imamo 658 sestara na 100.000 građana, dok u EU imamo 850 sestara na 100.000 stanovnika. Stopom zapošljavanja od tri-četiri sestre godišnje još 60 godina ne bismo mogli dosegnuti stopu zapošljavanja u EU”, rekla nam je Anica Prašnjak.

Najveći deficit medicinskih sestara i tehničara osjeti se u klinikama gdje se liječe teža oboljenja.

Razgovarali smo i s glavnom medicinskom sestrom u KBC-u Sestre milosrdnice Biserkom Režek, koja je ujedno pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo.

Ona kaže da je u njihovom KBC-u brojno stanje medicinskih sestara i tehničara u skladu s trenutnim potrebama jer su prema sistematizaciji radnih mjesta unaprijed dobro isplanirali stvarne, minimalne potrebe. Međutim, zbog odlazaka na bolovanja i porodiljne, nedostaje im oko 40-ak sestara, i to najviše na odjelima na kojima se liječe teža oboljenja poput onkologije ili traume.

“Medicinskih sestara i tehničara nedostaje u slučajevima bolovanja i međugeneracijskih razlika. Mlađa generacija medicinskih sestara trenutačno se nalazi u produktivnoj dobi za osnivanje obitelji, što nas čini radosnima, ali predstavlja i izazov. Osim rodiljnog dopusta, čuvanja trudnoće te drugih dopusta vezanih uz ostvarivanje roditeljskih prava, medicinske sestre imaju pravo do treće godine djetetova života raditi samo u jutarnjoj smjeni. To nam predstavlja problem u planiranju i organizaciji smjenskog rada”, rekla nam je Režek.

Kaže i kako je velik broj medicinskih sestara i tehničara u dobi oko šezdeset godina, a zbog obavljanja teškog fizičkog posla tijekom radnog vijeka i premorenosti zbog prekovremenog rada (podizanje, okretanje, nošenje bolesnika…) više nisu u mogućnosti efikasno obavljati smjenski rad pa su i u toj generaciji medicinskih sestara i tehničara česta bolovanja, invaliditeti, traženje pošteda i slično.

“U tom smislu mogu reći da nedostaje četrdesetak medicinskih sestara i tehničara koji bi pokrili te nedostatke. Najveći deficit medicinskih sestara i tehničara osjeti se u klinikama gdje se liječe teža oboljenja, uglavnom u onkološkim, traumatološkim, kirurškim, neurološkim i internističkim djelatnostima”, rekla nam je Režek.

Kako zadržati sestre u Hrvatskoj

Kao najveći i najvažniji razlog tolikog deficita navodi ponajprije plaće koje, kaže, nisu u skladu s odgovornošću i težinom posla koji medicinske sestre i tehničari obavljaju.

“Sestrinstvo jest, kako to volimo reći, poziv, ali i posao koji medicinskim sestrama i tehničarima omogućuje egzistenciju. Osim toga, njihov deficit i nezadovoljstvo proizlaze i iz činjenice da visokoobrazovanim medicinskim sestrama i tehničarima nije priznata visoka stručna sprema. Riječ je o ozbiljnim problemima čija se rješenja još uvijek ne naziru”, rekla nam je Biserka Režek.

Medicinske sestre i tehničare mogli bismo, kaže, u Hrvatskoj zadržati boljim plaćama te priznavanjem hvalevrijednih završenih edukacija i visokog školovanja.

“U obavljanje kvalitetne i sigurne zdravstvene njege medicinske sestre i tehničari ulažu mnogo truda, znanja, ljubavi i vještina. Vjerujem i da bi na ostanak medicinskih sestara i tehničara u RH pozitivno utjecala i mogućnost dostupnijeg stambenog zbrinjavanja (povoljnije kreditiranje ili određene subvencije za kupnju stana) jer je uglavnom riječ o mlađim ljudima koji su na pragu osamostaljivanja i stvaranja vlastite obitelji. Za medicinske sestre i tehničare u starijoj životnoj dobi trebalo bi razmisliti o povoljnijim uvjetima za odlazak u mirovinu, npr. oko šezdesete godine života bez obzira na radni staž”, smatra Režek.

Opatija će idući vikend ugostiti Sajam vjenčanja

Opatija će idući vikend ugostiti Sajam vjenčanja

Kosarkaski klub Istra Porec

Pobjeda dječaka Košarkaškog kluba Poreč