in

Ne krenemo li s uvozom radne snage, Hrvatska će ostati bez pola milijuna radno sposobnih ljudi

Boris Vujčić Foto: Goran Šebelić / CROPIX

Vrijeme rekordnih brojki u domaćem turizmu je iza nas, veliki problem postaje nedostatak radne snage, a izvana nam prijeti usporavanje rasta glavnih trgovinskih partnera, najzvučnije su poruke sa skupa financijaša u četvrtak u Rovinju, a izrekao ih je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Ukratko, rastu vanjski i domaći rizici za hrvatsku ekonomiju, poručio je, iako ona sada, a prema projekcijama i iduće godine, raste blizu tri posto i djeluje makroekonomski stabilno.

Kako će se Hrvatska nositi s tim rizicima? Mora dizati konkurentnost u turizmu, stvoriti uvjete za uvoz radne snage (očekuje se da ćemo do 2040. godine iskusiti ogroman pad radne snage, za 520 tisuća) i, naravno, početi s ozbiljnijim strukturnim reformama. Aktualna porezna reforma, Vujčićeva je ocjena, stvorila je uvjete tek za održanje gospodarskog rasta na dostignutoj razini.

Drugim riječima, iza brda se valjaju ozbiljne promjene. Jednu od njih, na koju je također upozorio, donosi gobalni rast protekcionizma, “Hrvatska je tu neizravno izložena, preko trgovinskih partnera”, rekao je Vujčić. Ocjenjuje da je hrvatski gospodarski rast i dalje zdrav, ali rastu i negativni rizici.

Poruke ministra financija Zdravka Marića na 7. konferenciji Zagrebačke burze i Udruge mirovinskih fondova nisu, očekivano, bile dramatične. Štoviše, naglasio je da će, unatoč naplati jamstava za Uljanik, ispuniti plan i završiti godinu s 0,5 posto proračunskog deficita, “pa i bolje od toga”.

U pitanju je 2,5 milijarde kuna jamstava u ovoj godini. “To nije malo, no to nije sve. Postoji i dodatni iznos, a treba raditi na tome da ne dođe do aktivacije tih jamstava. Ukupno se radi o 4,2 milijarde kuna, tolika je izloženost države prema grupi Uljanik”, rekao je. Tvrdi, međutim, da će proračun to “likvidnosno i suštinski uspjeti podnijeti”. Očito, iako on nije naveo iznos, dosadašnji su proračunski rezultati ove godine takvi da su, bez efekta Uljanik, mogli voditi u suficit. Iduće godine Marić računa s deficitom od 0,4 posto, uz gospodarski rast od 2,9 posto.

Ne krenemo li s uvozom radne snage, Hrvatska će ostati bez pola milijuna radno sposobnih ljudi
Uljanik i javni dug

I guverner Vujčić se osvrnuo na Uljanik – HNB će, rekao je, zbog njega korigirati projekciju javnog duga za iduću godinu. Udjel javnog duga u 2019. godini trebao je pasti na 70 posto BDP-a, ali će zbog Uljanika biti na 71 posto.

Što se Agrokora tiče, dodao je, rizik za njegov negativni utjecaj na BDP je smanjen, a sudska potvrda nagodbe donijela bi brži pad vanjskog duga nego što je predviđen.

Iako je Marić naglasio da je glavni cilj gospodarski rast (uz fiskalnu konsolidaciju i aktiviranje državne imovine), tu nitko ne predviđa velike pomake. Domaći bi BDP i u idućoj godini mogao biti blizu tri posto rasta, rekao je Vujčić, što znači da je relativno postojan, ali “uz pogoršanje strukture rasta i jačanje negativnih rizika”. Upozorio je također da rast naših glavnih trgovinskih partnera usporava (a to je bio glavni motor našeg oporavka), te prijete posljedice globalnog trgovinskog rata, prije svega kroz efekt zaoštravanja uvjeta financiranja.

Kod kuće, kaže Vujčić, porezna bi reforma mogla održati gospodarski rast na razini oko tri posto, a nakon cijelog desetljeća potrošnja ponovno postaje glavni izvor rasta. Po BDP-u, Hrvatska zaostaje za usporedivim zemljama, naglašava.

Glavni ograničavajući faktor postaje manjak radne snage – upozorio je i da demografska kretanja ukazuju na ogroman potencijalni pad radne snage, za 520 tisuća do 2040. godine, kao i ukazao na očekivano usporavanje rasta prihoda od turizma idućih godina. Vujčić je napomenuo kako spomenute projekcije kretanja broja stanovnika Eutostata ne uzimaju u potpunosti u obzir iseljavanje koje nam se dogodilo od ulaska Hrvatske u EU. Dakle, situacija s radnom snagom bi mogla biti još gora od opisane.

– Već ove godine je usporio rast turističkog prometa u Hrvatskoj i zemljama zapadnog Mediterana, što se uglavnom može pripisati smirivanju geopolitičkih nestabilnosti. Na cijelo mediteransko tržište, pa i Hrvatsku, dugoročne bi implikacije mogao imati očekivani oporavak turskog i grčkog tržišta, kao i stabilizacija sjevera Afrike, što dodatno jača konkurenciju – rekao je Vujčić. To zapravo znači da raste nužnost strukturnih reformi jer nam istječe kupljeno vrijeme, na što je ovoga tjedna pomalo dramatično upozorio i ugledni hrvatski ekonomist Željko Lovrinčević.

Ne krenemo li s uvozom radne snage, Hrvatska će ostati bez pola milijuna radno sposobnih ljudi
Roboti kao rješenje?

Što se tiče nedostatka radne snage, guverner je naglasio da imamo tri rješenja na raspolaganju, koja treba kombinirati: produljenje radnog vijeka, stvaranje uvjeta za imigraciju te – automatizacija poslova, odnosno robotizacija.

Ministar Marić je u četvrtak u Rovinju govorio i o planovima vezanim uz otplatu javnog duga u idućoj, kaže, izazovnijoj godini.

“Imamo veću domaću obveznicu u visini milijarde eura i jednu veću inozemnu u dolarima. Već smo počeli razgovore s investicijskom zajednicom u EU, ali i onom na Dalekom istoku. Još je prerano reći u kojem smjeru ćemo ići, ali dolarsku izloženost ćemo sigurno svesti na nulu”, najavio je Marić.

Spomenuo je i da jedan trezorski zapis u veljači iduće godine dolazi na naplatu. “Trezorski zapis od milijardu i pol eura najmanje je preferirani instrument, ali i o njemu ćemo razgovarati i raditi kako bismo se na pravi način pripremili”, rekao je ministar.

U Rovinju je bio i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, predstavio je konačni nacrt mirovinske reforme i poručio kako smatra da je dokazao da Vlada neće ukidati 2. mirovinski stup.

Izvorni članak: Jutarnji.hr

Mjesec poduzetništva u Poreču: Vodiš li svoje ljude ad hoc ili situacijski?

Mjesec poduzetništva u Poreču: Vodiš li svoje ljude ad hoc ili situacijski?

Lagala da je izgubila osobnu iskaznicu kako ne bi platila smještaj u Funtani

Lagala da je izgubila osobnu iskaznicu kako ne bi platila smještaj u Funtani