in

POGLED U NOVU GODINU: Živi zid postaje druga stranka, vraća se Milanović, cestarine ćemo plaćati sasvim drukčije…

Hoće li 3. maj i brodogradilište Uljanik preživjeti ovu krizu?

Hoće. Bez obzira na to hoće li se doista u riječkom 3. maju, pulskom brodogradilištu Uljanik i ostatku Uljanik grupe na kraju pokrenuti stečaj (sad je otvoren prethodni stečajni postupak u 3. maju), brodogradnja će opstati na sjeveru Jadrana. Naravno, pitanje je u kojoj će se formi to dogoditi. Zasad se čini kako je izvjesno da bi, nakon što strateški partner preuzme kompaniju u stečaju ili prije stečaja, to moglo biti tako da se u Rijeci nastavi fizička proizvodnja, a da u Puli bude administrativno-projektni dio tvrtke. Na kraju bi, međutim, mogao opstati samo brodograđevni dio u Rijeci, a u Puli bi na sadašnjem dijelu brodogradilišta bila ili nova poslovna zona ili poslovno-turistički kompleks. (F. Laušić)

Hoće li Hrvatska definirati granicu u Savudrijskoj vali?

Neće. Slovenski premijer Marjan Šarec ustvrdio je za ljubljanski Dnevnik od subote da njegova vlada ne može promijeniti odnos prema graničnoj arbitraži s Hrvatskom. “Arbitražna presuda je poznata, o tome Slovenija ima poziciju koju ne može mijenjati”, rekao je Šarec. Dakle, Ljubljana ne odstupa. I uzda se u presudu Suda EU u Luksemburgu kojem je tužila Hrvatsku jer navodno, ne prihvaćajući arbitražnu odluku, krši europsko zakonodavstvo. Zagreb je već najavio žalbu, a nije isključena ni neka nova tužba. To će ovu graničnu trakavicu odvući najmanje u sljedeću godinu. U svemu tome je dobro što u Vali nema sukoba, ali je loše što su obje države u EU dosad najviše zapamćene po svađi oko granice, dakle po nesposobnosti da same riješe jedan, realno, lako rješiv problem. (Ž. Trkanjec)

Hoće li stranka Dalije Orešković postati novi hit?

Neće. Bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u siječnju će osnovati novu stranku. Zvat će se Start, naziv izveden od pojmova antikorupcija, razvoj i transparentnost. Glavne teme kojima se misle baviti načelno su pogođene i društveno vrlo korisne. Ali razočarani birači lijevog centra, na koje očito Dalija Orešković računa, sve su te poruke već milijun puta čuli. Za neke od glasnih promotora tih poruka neki su i glasali. I opet ostali razočarani. Orešković ipak nema toliku političku karizmu koja bi garantirala veliki prolaz kod razočaranih građana. (M. Špoljar)

Hoće li Mađarska izručiti Zsolta Hernádija?

Neće. Razloga za to ima mnoštvo, a ključni je onaj političke naravi. Mađarski premijer Viktor Orbán gradi kult suverenista, što znači političara koji smatra da se vanjski akteri ne smiju miješati u unutarnja pitanja zemalja. To je vrlo jasno prezentirao svojim stalnim sukobima s Bruxellesom odbijajući zahtjeve Europske komisije da povuče zakone o reformi sudstva, središnje banke ili korake kojima je pod svoju kontrolu stavio medije. Ako je i popustio, to je bilo kozmetičke naravi, samo kako bi ublažio kritike. On se oštro protivi jurisdikciji sudova izvan Mađarske na mađarske državljane zato što na njih nema utjecaja. Ne treba dvojiti da je bio zadovoljan kad su europarlamentarci HDZ-a glasali protiv pokretanja sankcija Mađarskoj zbog kršenja vladavine prava. Ali da bi zato Hrvatskoj dao Hernádija – ne, to bi bilo previše. Vjerojatnije je da će od Zagreba tražiti da povuče optužnicu kako bi uzvratio nekom simboličnom gestom.  (Ž. Trkanjec)

Hoće li Hrvatska dobiti novi međunarodni hotelski brend?

Neće. Otvorenje prvog “hrvatskog” Marriotta, koji je prema prvotnim najavama goste u Splitu trebao početi primati u sezoni 2019., odgođeno je za 2020. godinu, i to zbog poslovnih teškoća u koje je zapeo izvođač radova na objektu, tvrtka Tehnika d.d.

Osim Marriotta, u 2019. godini Hrvatska u najavi nije imala niti jedan internacionalni hotelski brend, izuzev Hyatta koji je od sljedeće godine trebao početi upravljati Doğuşevim hotelom Maraska u Zadru, a na kojem još uvijek nisu niti počeli radovi. Hotelski kompleks Kupari, kojim će prema najavama investitora upravljati hotelski lanac Four Seasons, sljedeće godine tek će se početi graditi, a isto je u najavi i za investiciju na otoku Hvaru, u zaljevu Brizenica, gdje bi smještajnim kapacitetima također trebao upravljati isti lanac. No, kad će oba objekta početi primati goste, još uvijek nije poznato. (D. Koretić)

Hoće li cijene nekretnina nastaviti rasti i u 2019.?

Hoće. Izmjenama zakona u modelu POS-a, produžit će se rok za subvencioniranje i obiteljima koje već imaju djecu, tako da u 2019. možemo očekivati daljnji rast cijena. Ipak, možda ne u jednakoj mjeri kao u 2018., jer većina onih koji su dulje planirali kupiti stan ili kuću, a odgađali su to zbog atmosfere ekonomske krize i visokih kamata – učinili su to u proteklom razdoblju. Cijene nekretnina u Hrvatskoj u 2018. godini značajno su rasle, pri čemu je najveći rast bilježio Zagreb. Već u rujnu nekretnine u glavnom gradu dosegle su razinu iz 2011. godine. I u drugim većim gradovima povećala se vrijednost stanova, kuća te poslovnih prostora, poglavito uz obalu, gdje je prodaja naprosto cvjetala. Tržište nekretnina znatnije je živnulo i u Osijeku. Analitičari su zaključili da je rast cijena rezultat oživljavanja gospodarstva nakon 2014., niskih kamatnih stopa, a u značajnoj mjeri i državnih poticaja za kupnju stana. Dakako, i rast turizma dao je velik poticaj oživljavanju i jačanju tržišta nekretnina. (D. Butorac)

Hoće li Zagrebačka nadbiskupija dobiti novog nadbiskupa?

Neće. Protekle se godine u više navrata ekskluzivno najavljivalo kako će kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, u travnju 2019. godine krenuti put Rima, a kako će na njegovo mjesto u Zagreb stići porečki i pulski biskup Dražen Kutleša. Govorilo se i kako je to sigurna stvar, posebno nakon biskupskog pohoda ad limina u Rim kada je papa Franjo u dvije posebne audijencije prvo primio kardinala Bozanića, a zatim biskupa Kutlešu. Istina je da biskup Kutleša najbolje kotira za Bozanićeva nasljednika, no isto je tako istina da vatikanska diplomacija sebi ne dopušta da se ime kandidata objavljuje urbi et orbi. Kad god se nekoga isticalo u prvi plan, taj uglavnom nije stigao do biskupskog štapa.

No, Hrvatska će uistinu u 2019. dobiti novo ime u Biskupskoj konferenciji.

Biskup Josip Mrzljak za 20 dana napunit će 75 godina, a to znači da će u mirovinu i da ćemo uskoro saznati ime novog varaždinskog biskupa. (T.Mamić)

Hoće li konačno početi gradnja ceste preko Pelješca?

Hoće. Sada kad je jasno da su Kinezi ozbiljno shvatili svoj posao i kod Pelješca dopremili prve dijelove budućeg mosta, treba se koncentrirati na realizaciju preostalih dijelova pelješkog projekta kako krajem 2021. ne bismo imali dvije milijarde vrijedan most koji vodi od nigdje nikamo. Kako bi se to izbjeglo, hitno treba odabrati izvođača radova prve dionice buduće ceste. Više od šest mjeseci prošlo je od otvaranja ponuda, a odluka nije donesena. Za gradnju 12,5 kilometara ceste predviđena su 33 mjeseca. Zvuči puno, a zapravo se polako ulazi u opasni vremenski škripac. Kada bi danas počeli radovi, a neće, u idealnim uvjetima mogla bi biti završena u kolovozu 2021. godine. Dakle, četiri mjeseca prije roka za cijeli projekt. A postoji i druga dionica za čije je izvođače natječaj tek raspisan. Rok za njezin završetak je 30 mjeseci. Dostižno do kraja 2021.? Teško. (K. Žabec)

Hoće li Vlada uspjeti uvesti reformu u sve škole?

Neće. Razlog je primaran i na njemu su padali mnogi pokušaji reforme školstva. Za nimalo lak proces uvođenja kvalitetnih promjena u osjetljiv sustav školstva ključna je bezrezervna politička podrška, uz jasnu ulogu i uvažavanje prijedloga struke. U situaciji u kojoj izmrcvareni projekt o kojemu se govori pet godina minorna stranka u Vladi (HNS) populistički prigrljuje kao Školu za život, što ključnu stranku (HDZ) neizbježno iritira i nuka na postavljanje prepreka kojih ćemo se tek nagledati u 2019., političko jedinstvo i svestrana politička podrška ostaju nevidljive, nepostojeće. Druga stavka nužna za uspjeh reforme jest podrška i entuzijazam zaposlenih u školama. Oni su dosad jasno dali do znanja koliko ih u cijelom izmrcvarenom procesu boli kronična zapostavljenost sustava, marginalizacija struke, nerijetko i vrijeđanje učiteljske profesije od neupućenih političara (“Profesori povijesti i geografije trebali bi se prekvalificirati u profesore informatike”, I. Vrdoljak, HNS, rujan 2018.). Općenit problem s reformom uočen u godini za nama jest potpun izostanak razumijevanja osjetljivosti procesa. Izmrcvareni projekt u kombinaciji s izmrcvarenim učiteljima u godini pred nama mogao bi se svesti na fingiranje uvođenja promjena, bez jasnih uloga, smjera i cilja. Nešto, dakle, poput lijepo zamotanog novogodišnjeg dara čije otvaranje ne donosi ushit. (M. Lilek)

VIŠE PROČITAJTE NA PORTALU JUTARNJI.HR.

JE LI TO I NAŠA BUDUĆNOST? Venecija od idućeg ljeta naplaćuje turistima ulaz u grad

JE LI TO I NAŠA BUDUĆNOST? Venecija od idućeg ljeta naplaćuje turistima ulaz u grad

Novogodišnja noć u Istri: ozljeda od petarde, tučnjave, vandalizam i dvije prometne

Novogodišnja noć u Istri: ozljeda od petarde, tučnjave, vandalizam i dvije prometne