in

ŠTO SE ZAPRAVO DOGAĐA S RIJEKAMA? Nakon kataklizmičnih prizora iz Istre sve je jasnije da su naše vodne zalihe sve manje

Građanska inicijativa "Naš potok"/Facebook

Jutarnji list piše da su iznimne oborine, koje su u Istri izazvale porast vodotoka u koje je dospjela ogromna količina otpada, dio sve češćeg razornog bujičnog djelovanja rijeka, u kojima se ukupna godišnja količina vode zapravo smanjuje, kažu istraživanja.

Stručnjaci stoga ističu potrebu istraživanja voda, poboljšanja sustava upravljanja okolišem, a posebno prilagođavanja klimatskim promjenama.

Trend povećanja temperature zraka i smanjenja oborina

Nedavni zajednički projekt hrvatskih i slovenskih karstologa (stručnjaka za krš) “Živo”, u okviru kojeg su istraživali prekogranične slivove na području Istre, objavio je kako je na tom području u protekle 52 godine utvrđen trend povećanja temperature zraka za 4,5 posto na 10 godina, te trend smanjenja oborina za dva posto na deset godina.

Također, za neke od vodenih tokova na tom području, primjerice slovensku rijeku Rižanu, utvrdili su smanjenje protoka od čak 10,3 posto na deset godina.

I dok se vodni resursi smanjuju, premda neki službeni ističu da je Hrvatska među vodećima po vodnim zalihama, a povećavaju suše i kratka bujična, razorna razdoblja rijeka, stručnjaci pozivaju na potrebu ozbiljnih istraživanja ciklusa punjenja i pražnjenja vodnih resursa i kretanja podzemnih voda.

Također upozoravaju na nenadomjestiv ekološki utjecaj visokih voda, koja elektroprivrede i vodoprivrede nastoje prikazati uglavnom kao štetne pojave, a zapravo imaju važnu ulogu održavanja ravnoteže u okolišu.

Na dnu Lukine jame voda raste 100 metara

Najnovija istraživanja pokazuju da se razina podzemnih voda u Velebitu između ponora Like, Gacke i mora, čije je ponašanje slabo poznato, za samo 42 sata podigne za više od 100 metara.

Istraživanje su proveli hidrogeolog Andrej Stroj i fizičar Dalibor Paar u jamskom sustavu Lukina jama – Trojama na Velebitu, koji je s 1431 metra najdublji od tri jame čija dubina prelazi po tisuću metara.

Rezultate su u međunarodnom znanstvenom časopisu “Hydrological Processes” opisali kao “vrlo složenu dinamiku vode i zraka u tom dubokom krškom sustavu, koja omogućuje pojavu leda do dubine i od preko 500 metara“.

Dinamika vodostaja sifonskog jezera na dnu sustava Lukina jama – Trojama određena je prostornom konfiguracijom i provodnošću stalno potopljenih vodnih kanala nizvodno od špilje.

Gotovo cijelo razdoblje praćenja vodostaj sifonskog jezera kretao se u uskom rasponu od nekoliko metara, a veliki poplavni događaji obično traju samo nekoliko dana, ističu stručnjaci.

Za to vrijeme razina vode brzo raste, a zatim se smanjuje gotovo jednako brzo. Smanjenje protoka nizvodnih podzemnih kanala uzrokuje povratno podizanje razine vode, koje se u ekstremnim slučajevima povećava za više od 100 metara.

Više pročitajte na Jutarnji.hr.

Dubioza kolektiv u pulskoj Areni!

Dubioza kolektiv u pulskoj Areni!

Istra je prva u državi po izdvajanjima za zdravstvo i socijalu

Istra je prva u državi po izdvajanjima za zdravstvo i socijalu