in

U Hrvatsku stiže 4,6 milijuna doza cjepiva: Evo tko će se prvi cijepiti i koliko bi sve moglo koštati

Ilustracija

Procjene govore da bi uz sve napore u proizvodnji i distribuciji tek 2024. mogli biti procijepljeni svi stanovnici Zemlje

Vijest da bi barem dva cjepiva protiv koronavirusa mogla uskoro dobiti odobrenje za uporabu regulatornih tijela SAD-a i Europe unijela je barem malo optimizma u ovo vrijeme pandemije kojoj se teško vidi kraj bez cijepljenja. Naime, AstraZeneca sa svojim vektorskim cjepivom te Pfizer i njemački BioNTech s tzv. glasničkim biotehnološkim cjepivom mogli bi već za koji tjedan dobiti odobrenje regulatora, a to znači da će im biti otvoren put u suzbijanje pandemije, piše Jutarnji.hr.

No stručnjaci upozoravaju da se, i kad cjepivo krene u ‘život’, ne treba nadati da će u kratkom roku biti procijepljeni svi koji to žele jer proizvodnja je ograničena pa će, htjele-ne htjele, sve zemlje morati napraviti prioritetne programe cijepljenja bez obzira na naručene količine. Procjene govore da bi, uz sve napore u proizvodnji, tek 2024. mogli biti procijepljeni svi stanovnici Zemlje.

Lista prioriteta

Što se tiče zemalja Europske unije, još prošlo ljeto rezervirano je oko 1,5 milijardi doza od tada šest potencijalnih proizvođača, a pokazalo se da je odabir bio uspješan. Dva, koja su trenutno u fokusu, trebala bi isporučiti zemljama EU oko 700 milijuna doza, ali valja reći da je za većinu predviđeno cijepljenje u dvije doze.

Hrvatska je rezervirala 2,7 milijuna doza oxfordskog cjepiva odnosno AstraZenece što je dostatno za 1,350 milijuna ljudi, ali sva ta količina sigurno neće doći u kraćem roku već tijekom sljedeće godine. Također je rezervirano 900.000 doza Johnson&Johnsona te milijun doza Pfizera i BioNTecha. Za potpisivanje ugovora s farmaceutskim tvrtkama za kupnju cjepiva hrvatska Vlada je još prošlo ljeto ovlastila ministra zdravstva Vilija Beroša, a procjene govore da bi Hrvatska za tu namjenu mogla potrošiti oko 300 do 400 milijuna kuna.

Sve ovisi koja će biti cijena cjepiva. Primjerice, AstraZeneca kaže da oni neće imati tržišnu cijenu dok traje pandemija tako da bi dvije doze mogle koštati 10 eura. Pfizer je govorio o cijeni od oko 19 dolara po dozi, a američka Moderna o čak 50 do 60 dolara. Inače, iz instrumenta za hitnu potporu EK je osigurala za tu namjenu 2,7 milijardi eura, a iz tog fonda i Hrvatska bi mogla dobiti dio sredstava.

Dakako, ono što najviše zanima javnost je kakva će biti tzv. prioritetna lista cijepljenja kad cjepivo stigne, a koja bi prema EK, ali i javnozdravstvenim pravilima, trebala biti slična kao što je to ona za cijepljenje protiv gripe. To znači da bi se prvi trebali cijepiti oni stariji od 80 godina, zaposlenici domova za starije te zdravstveni djelatnici, potom bi trebali cjepivo dobiti oni iznad 70, a dobna granica bi se snižavala sve do 50.

Dakako, na prioritetnoj listi bit će i mlađi koji imaju neke kronične bolesti ili su imunološki kompromitirani i stoga ih covid-19 dodatno ugrožava, a što pokazuju kliničke slike hospitaliziranih koji imaju tzv. komorbiditete te je ishod njihova liječenja lošiji, poput onkoloških pacijenata, onih s dijabetesom ili s oštećenim bubrezima…

Uvjeti prijevoza

Trenutno je u trećoj fazi kliničkih ispitivanja 11 cjepiva. Pristupi u pripravljanju tih cjepiva vrlo su različiti iako svi imaju zajednički konačni cilj, a to je isporuka virusnog materijala imunosnim stanicama na način koji vodi u poticanje imunosti protiv virusnog S-proteina (protein u šiljku virusa) i razvoj imunosne memorije.

image

Cjepivo BNT162, koje su razvili farmaceutski div Pfizer i njemačka biotehnološka tvrtka BioNTech zasniva se na glasničkoj ribonukleinskoj kiselini (gRNK). Pritom gRNK kodira za S protein koronavirusa, a kako bi ušla u stanice, ugrađena je u lipidne čestice, čime se cijepi pacijenta.

Cijepljenje pomoću gRNK je relativno novi pristup i dosad nije odobreno nijedno takvo cjepivo. Sličan pristup razvija i američka biotehnološka kompanija Moderna čije se se cjepivo mRNA-1273 nalazi u trećoj fazi kliničkih ispitivanja. Oba cjepiva izazivaju snažan imunosni odgovor, a nemaju nikakvih ozbiljnih nuspojava, piše Jutarnji.hr.

No, mana tih cjepiva, koja se daju u dvije doze, je što se pohranjuju na niskim temperaturama, od minus 20 do minus 70 Celzijevih stupnjeva. U Hrvatskoj, ali i cijeloj EU mnogo se nade polaže u cjepivo ChAdOx1 nCoV-19 koje su razvili Sveučilište Oxford i kompanija AstraZeneca. To je cjepivo na osnovi virusnog vektora.

Riječ je o bezopasnom adenovirusu čimpanze (ad5) koji nosi genetski kod za S protein. Kada taj bezopasni virus inficira naše stanice, one proizvode virusni S protein koji pobuđuje imunosni odgovor našeg organizma. Tako se stvaraju antitijela na SARS-CoV-2 koja se aktiviraju kad se zarazimo virusom. Prema nekim informacijama, kompanija AstraZeneca već je proizvela milijardu doza toga cjepiva.

Cijeli članak pročitajte na https://www.jutarnji.hr/life/zdravlje/u-hrvatsku-stize-4-6-milijuna-doza-cjepiva-evo-tko-ce-se-prvi-cijepiti-i-koliko-bi-sve-moglo-kostati-15030640

Medalje za mlade porečke stolnotenisače Karla Antolovića, Luku Švaganovića i Niku Radović

FUNTANA će refinanciranjem kredita uštedjeti 150.000 kuna