in

Karta potresa u 165 godina: Hrvatska ima dosta rasjeda, ali nisu svi aktivni

Rasjedi se često spominju u kontekstu potresa, no oni nisu nešto neuobičajeno – brojni su, ali nisu svi i aktivni. Riječ je o geološkoj pojavi koja je nastala kao posljedica naprezanja u Zemljinoj kori, a njihovim mapiranjem bavi se Hrvatski geološki institut (HGI). 

Rasjedi su velike smične pukotine u stijenama. Mogu biti vidljivi i utvrđeni na terenu ili pokriveni, ali pretpostavljeni prema odnosu stijena. Oni koji su aktivni mogu uzrokovati potrese, piše Index. 

HGI je izdao Geološku kartu RH 1:300.000 na kojoj je prikazana geološka građa i povijest stvaranja terena kroz vremensko razdoblje od preko 600 milijuna godina, a na njoj su i crvenim linijama označeni mnogobrojni rasjedi Hrvatske. 

“Nisu svi rasjedi aktivni. Zapravo je vrlo malo rasjeda prikazanih na geološkim kartama aktivno, a dokazivanje aktivnosti pojedinih rasjeda nije jednostavno i iziskuje dugogodišnja multidisciplinarna istraživanja. Kod ovako jakih potresa aktivnost rasjeda u Zemljinoj kori odrazi se i na površini pa isti postaju vidljivi”, govore u razgovoru za Hinu znanstvenici i stručnjaci iz HGI-a Tvrtko Korbar, Mirko Belak i Tomislav Novosel. 

Osim detaljnih geoloških i vodnih karata te karata mineralnih sirovina, HGI je razvio i besplatnu aplikaciju GeoCro. Tako svi geološki entuzijasti i radoznalci mogu istraživati lokalnu geologiju Hrvatske, doznati osnovne informacije o različitim stijenama i strukturama na površini, kao i o geološkoj prošlosti prostora Hrvatske, a mogu vidjeti i rasjede. 

Južna Dalmacija je seizmički najugroženiji dio Hrvatske

Područje Hrvatske je umjereno seizmički aktivno jer se Adrija kreće relativno sporo, a najviše rasjeda nalazimo unutar kontinentalnog dijela Hrvatske (Dinaridi), ali ih ima i unutar same mikroploče (npr. Istra), dodaju geolozi.

S obzirom na to da intenzitet potresa ovisi o mnogo faktora, među kojima su i lokalni efekti tla, geologe smo upitali kakva je struktura tla u našim seizmički najaktivnijim područjima i kako to utječe na sigurnost ljudi i građevina. 

Oni objašnjavaju da je šire riječko područje dio Jadranske ploče izgrađene uglavnom od vapnenaca, a seizmičku pojačanu aktivnost uzrokuje Kvarnerski rasjed. Južna Dalmacija također pripada Jadranskoj ploči, a nalazi se u neposrednoj blizini zona podvlačenja ploča te je seizmički najugroženiji dio Hrvatske.

Za područje Medvednice i Banovine priča pak seže oko 150 milijuna godina unatrag jer su to područja kompleksne geološke građe. Njihova glavna stijenska masa, koja se dalje proteže na JI kroz središnje dijelove BiH, tzv. Centralna dinaridska ofiolitna zona, izgrađena je od stijena oceanske kore, nastale kao posljedica zatvaranja oceanskog prostora zapadnog Neotethysa.

“Uglavnom svi recentni razorni potresi, Zagreb, Petrinja, Banja Luka, događaju se duž te reološki oslabljene zone”, dodaju. Tektonske ploče tijekom povijesti su se sudarale, a zone tektonskih kontakata (“šavova”) često predstavljaju reološki oslabljene zone s brojnim rasjedima.

Zabilježeni potresi u periodu od 1850. i 2015. godine. Žutom bojom zabilježeni su potresi magnitude od šest i više.

Cijeli članak pročitajte na https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-ima-brojne-rasjede-ali-nisu-svi-aktivni/2248286.aspx

Slovenija otvara skijališta u većem dijelu zemlje: Evo tko će sve smjeti skijati

FUNTANA raspisala natječaj za financiranje udruga – Na raspolaganju 705 tisuća kuna