„Zašto ne bismo Poreč spojili sa željezničkom kralježnicom?“ Saborski zastupnik Anton Kliman za Istra Terra Magicu govori što bi trebalo uslijediti nakon obnove pruge koja je već počela – od elektrifikacije i brzih vlakova do novih pravaca koji bi mogli potpuno promijeniti prometnu kartu poluotoka
Sjednete u vlak u Puli. Preko unutrašnjosti Istre stižete do Buzeta i Divače, a odatle vam se otvara željeznička mreža prema Ljubljani, Beču, Bratislavi, Münchenu i dalje prema središnjoj Europi. Bez današnjih sporih dionica zbog kojih je vlak u Istri za mnoge odavno prestao biti ozbiljna alternativa automobilu.
A što ako jednoga dana u takvu mrežu uđu i Rovinj, Poreč ili Umag?
Zvuči ambiciozno. No upravo o takvoj Istri govori saborski zastupnik i čelnik istarskog HDZ-a Anton Kliman, jedan od najupornijih zagovornika revitalizacije istarske željeznice, u razgovoru za Istra Terra Magicu.
Posljednjih se tjedana puno pisalo o aktualnoj obnovi 50 kilometara pruge od hrvatsko-slovenske granice preko Buzeta do Svetog Petra u Šumi, ali glavni istarski HDZ-ovac pogled usmjerava puno dalje. Aktualne radove vidi tek kao početak mnogo većeg projekta koji bi, bude li se ostvarivao prema planovima i idejama o kojima govori, mogao potpuno promijeniti način na koji se putuje Istrom, ali i način na koji je Istra povezana s Europom.
Njegova slika budućnosti mogla bi se opisati jednostavno: svojevrsni željeznički istarski Y.
„Sjedneš u Puli i možeš završiti bilo gdje“
Istarsku prugu ne promatra samo kao obnovu dotrajalih tračnica. Za njega je riječ o prometnoj kralježnici koja bi trebala povezati Pulu, unutrašnjost poluotoka, Buzet i slovensku granicu, a preko Divače otvoriti Istru prema velikim europskim željezničkim pravcima.
– Kada istarska željeznica bude u punoj funkciji i na kraju elektrificirana, imat ćemo jedan veliki Y. Kao što imamo cestovni Istarski ipsilon, tako možemo govoriti i o željezničkom Y-u. Jedan pravac ide preko Divače i Ljubljane prema Beču, Bratislavi, Češkoj i Poljskoj, a drugi prema Salzburgu, Münchenu i dalje prema Europi – govori Kliman.
Njegovu ideju najbolje sažima jedna rečenica:
– Sjedneš u Puli i možeš završiti bilo gdje.
Naravno, to ne znači da Kliman najavljuje izravni vlak Pula – München ili Pula – Beč bez presjedanja. Vozni redovi i međunarodne veze sasvim su druga priča. Govori o neprekinutoj željezničkoj povezanosti Istre s europskom mrežom i mogućnostima koje bi takva infrastruktura otvorila.
Posebno ističe Divaču, koja je dobro povezana s Trstom, Ljubljanom i dalje s europskim pravcima.
Novi prometni pravac ne završava samo na putničkim vlakovima
Kliman pritom buduću istarsku željeznicu ne promatra samo kroz putovanje stanovnika i turista. U njegovoj viziji ona postaje dio znatno šire prometne slike Istre – od povezivanja sa zračnim prometom do mogućnosti razvoja lučke infrastrukture.
– Istarska željeznica je novi, ekološki prometni pravac koji će sigurno zauzimati sve veći udio u putovanjima prema Istri i iz Istre prema Europi – kaže Kliman.
Posebno upozorava na položaj pruge na krajnjem jugu poluotoka i mogućnosti koje bi moderna željeznička infrastruktura ondje mogla otvoriti.
– Pruga dolazi do samog ruba Istre, tu je i aerodrom, a postoji i mogućnost razvoja infrastrukture za kruzere, luke u kojoj bi se obavljao ukrcaj putnika, ali i opskrba i servisiranje kruzera – govori.
Time se priča o obnovi istarske željeznice širi daleko izvan pitanja koliko će trebati vlaku od Buzeta do Pule. Kliman je vidi kao dio budućeg prometnog sustava koji bi mogao povezivati željeznicu, zračni promet, luke i turizam, a Istru snažnije otvoriti prema europskom tržištu.
Obnova koja traje tek je prvi korak
U tijeku je obnova približno 50 kilometara pruge od državne granice sa Slovenijom preko Buzeta do Svetog Petra u Šumi, investicija vrijedna 55 milijuna eura. Radovi obuhvaćaju kolosijeke, skretnice, željezničko-cestovne prijelaze, sanaciju klizišta, propusta i odvodnje te modernizaciju signalno-sigurnosnog sustava.
Kliman pritom posebno naglašava način financiranja ove faze projekta.
– Sredstva za sadašnju obnovu pruge osigurana su kreditom Europske investicijske banke, uz jamstvo odnosno potporu hrvatske Vlade. To treba jasno reći. Dobili smo veliku podršku predsjednika Vlade Andreja Plenkovića za obnovu istarske pruge – kaže.
Posebnu ulogu u pokretanju projekta pripisuje ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, s kojim je, kaže, tijekom godina mnogo razgovarao o problemu istarskih željeznica.
Kliman ne skriva ni vlastitu ulogu u cijeloj priči. Podsjeća da je inicijativu snažno gurao još u vrijeme kada je malo tko vjerovao da će se s desetljećima zapuštenom prugom išta ozbiljno dogoditi.
– Ideje i inicijative ne padaju s neba. Dolaze s terena. Istarski HDZ zajedno sa mnom odigrao je važnu ulogu u nominiranju tih projekata prema Ministarstvu, a onda posredno i prema Vladi. Projekti su prihvaćeni i sada se realiziraju – kaže Kliman.
Nakon Sv. Petra u Šumi – projekt ide prema Puli
Za Klimana sada nema dileme oko sljedećeg poteza: radovi ne bi smjeli stati završetkom aktualne dionice.
– Priča s rekonstrukcijom i revitalizacijom željeznice ići će dalje prema Puli. Očekujemo da se natječaj za nastavak radova pripremi dovoljno rano kako se nakon završetka ove dionice ne bi stalo – kaže.
A ono što će putnici najbrže primijetiti bit će – brzina.
Na pojedinim dijelovima istarske pruge vlakovi danas zbog stanja infrastrukture voze svega 40 kilometara na sat, dok se uobičajene brzine kreću oko 50 do 60 kilometara na sat. Kliman kaže da bi već aktualna modernizacija trebala donijeti velik pomak.
– Sada se na nekim dionicama vozi i 40 kilometara na sat zbog stanja željezničke infrastrukture. Nakon obnove govorimo o brzinama od 80 do 90 kilometara na sat, a u konačnici, kada cijela trasa bude obnovljena i elektrificirana, vlakovi bi mogli voziti do 120 kilometara na sat – govori Kliman.
Pritom smatra da Istri ni ne trebaju znatno veće brzine.
– Mislim da nam u Istri puno brže od toga nije ni potrebno. Relacije su kratke i imamo dosta stanica. Na nekim će se dionicama moći razvijati veća brzina, na nekima će ona biti manja, ali bitan je dobar prosjek, objašnjava.
Upravo zato modernizaciju ne svodi samo na pitanje koliko će pokazivati brzinomjer lokomotive. Uz obnovu same pruge, ističe ulaganja u sigurnost i automatizaciju željezničko-cestovnih prijelaza, dok bi završna elektrifikacija trebala označiti potpuni prijelaz istarske željeznice u novu fazu.
A tada se otvara puno važnije pitanje: koliko će se skratiti svakodnevna putovanja kroz Istru i što će to značiti ljudima koji u jednom dijelu poluotoka žive, a u drugom rade.
Živjeti u unutrašnjosti, a raditi na jugu Istre
Ako bi putovanje između unutrašnjosti Istre i Pule postalo dovoljno brzo, udobno i pouzdano, tvrdi, dio ljudi više ne bi morao birati mjesto stanovanja prema mjestu rada.
– Zamislite modernu željeznicu, vlak s internetom, kakvi će voziti Europom. Možete živjeti u unutrašnjosti Istre i vrlo brzo doći na radno mjesto na jugu Istre, ili obratno. Ne morate se zbog posla nužno preseliti – govori.
Time željeznica prestaje biti samo prometno pitanje.
Postaje pitanje razvoja Pazinštine, Buzeštine i drugih dijelova unutrašnjosti, tržišta rada, stanovanja, demografije i rasterećenja cesta.
I upravo tu Kliman otvara temu o kojoj se dosad znatno manje govorilo.
A zašto jednoga dana vlak ne bi stigao i u Poreč i Umag?
Ako se već gradi moderna željeznička kralježnica kroz Istru, Kliman smatra da nema razloga unaprijed zatvarati vrata razmišljanju o njezinu povezivanju s najvećim turističkim središtima zapadne obale.
Posebno spominje Rovinj, ali ide i dalje – prema Poreču i Umagu.
– Uspjeli smo zadržati u planovima trasu prema Rovinju koja je trebala ostati samo biciklistička staza, kao potencijalnu mogućnost da se jednoga dana revitalizira željeznica prema Rovinju – kaže Kliman.
A potom postavlja pitanje koje bi moglo biti posebno zanimljivo stanovnicima zapadne Istre:
– Danas ne postoji samo klasična željeznica. Postoje različiti oblici lake željeznice namijenjene putničkom prometu. Zašto ne bismo razmišljali da se Poreč spoji s tom željezničkom kralježnicom? I Umag.
Kliman pritom govori o viziji i mogućnosti za budućnost, a ne o projektu za koji već postoje trasa, dokumentacija ili osigurano financiranje.
Ali upravo je to, smatra, ono što Istri treba – početi razmišljati desetljećima unaprijed.
– Danas se probijaju tuneli dugi desecima kilometara kroz Alpe, a mi ne možemo imati viziju kako povezati Poreč s kičmom istarske željeznice? – pita.
Tunel kroz Učku više nije samo istarski san
Drugi veliki pravac cijele priče vodi na suprotnu stranu poluotoka.
Tunel kroz Učku desetljećima je bio gotovo mitska tema istarske politike. O njemu se govorilo, crtalo ga se i obećavalo, ali stvarnog projekta nije bilo.
Sada je pokrenuta izrada studijske dokumentacije i idejnog projekta sa ishođenjem lokacijske dozvole za željeznički tunel Ćićarija i spojne pruge.
Kliman naglašava da je riječ o iznimno zahtjevnom projektu jer nije dovoljno samo probiti tunel. S druge strane Učke potrebno je izgraditi infrastrukturu kojom bi se istarska pruga povezala s ostatkom hrvatske željezničke mreže.
Za taj dio priče priznaje doprinos i bivšeg europarlamentarca Valtera Flege u europskim prometnim institucijama.
– Treba biti pošten i reći da je imao značajnu ulogu u tim razgovorima. Nama je najvažnije da je projekt ušao u europsku prometnu priču i da je počela izrada idejnog rješenja – kaže Kliman.
Ne želi licitirati datumom kada bi prvi vlak mogao proći ispod Učke.
– To je izuzetno zahtjevan građevinski projekt. Treba ga kvalitetno projektirati, osmisliti i osigurati financiranje. Ali ono što je važno jest da se krenulo – naglašava.
Turist budućnosti mogao bi u Istru stizati vlakom
Kliman cijelu priču na kraju vraća na ono od čega Istra živi – turizam.
Smatra da se navike europskih putnika mijenjaju te da mlađe generacije, ondje gdje postoji kvalitetna željeznička infrastruktura, vlak koriste znatno više.
Njegov turist budućnosti u Istru možda neće stići automobilom.
Doći će vlakom, a na destinaciji uzeti električni automobil ili rent-a-car za nekoliko dana koliko mu je potreban.
– Ako težimo premium proizvodu u turizmu, poljoprivredi i drugim djelatnostima, onda moramo imati i infrastrukturu koja prati takvu ambiciju. Dobra infrastruktura tek je početak. Nakon nje treba razvijati poslovne modele koji će iskoristiti mogućnosti koje ona otvara – kaže.
I zato za Klimana 55 milijuna eura vrijedna obnova koja je danas vidljiva na pruzi prema Buzetu nije završetak priče.
To je, tvrdi, njezin početak.
Ako se cijela vizija jednoga dana ostvari, pitanje više neće biti samo koliko brzo vlak vozi od Pule do Buzeta.
Pitanje će biti kamo sve iz Pule možemo nastaviti – i koji će se istarski grad sljedeći priključiti na tračnice.
#Istra #Pula #Poreč #Umag #Rovinj #Buzet #Pazin #IstarskaŽeljeznica #Željeznica #IstarskiŽeljezničkiY #AntonKliman #TunelUčka #Vlak #HrvatskeŽeljeznice #Promet #Infrastruktura #IstarskiIpsilon #Europa #Turizam #IstraTerraMagica #VijestiIstra #IstraDanas #PulaDanas #PorečDanas #UmagDanas #RovinjDanas
Maja Šuput i Petar Grašo u Funtani: Dvije velike zvijezde na najvećoj pučkoj fešti, donosimo sve detalje
Funtana će opet mirisati na riblje specijalitete i domaće proizvode: Zaplešite na Ribarskoj fešti uz Night Express i Overdrive Band
