in

Zaposlenost i nezaposlenost u doba pandemije u turističkom sektoru

Ilustracija

Turistički i ugostiteljski sektor najviše je pogođen pandemijom izazvanom koronavirusom.

“Na početku ove pandemije postojao je pokušaj privremene suspenzije čak i Zakona o radu (ZOR), no upravo zahvaljujući dobroj umreženosti na nacionalnoj (članovi smo najveće sindikalne središnjice u RH – Savez samostalnih sindikata Hrvatske), pa i europskoj razini, međunarodnim pritiskom naše sindikalne konfederacije čiji smo članovi, od suspenzije ZOR-a se odustalo”, navodi Roberto Erman, diplomirani pravnik iz STUH-a, zadužen za područje Istarske i Primorsko-goranske županije, za H-Alter

Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske:

Eduard Andrić

Pregovaramo kako sačuvati radna mjesta otkad se pojavila korona. Kolektivne ugovore smo zadržali, ali smo odustali od njihova proširenja kako ne bismo doveli u tešku poziciju male poslodavce. Na osnovu tih kolektivnih ugovora sklapamo sporazume pomoću kojih nažalost umanjujemo prava radnika vezana uz plaću. Razlog za to je što smo dogovorili takozvano čekanje koje ne postoji u Zakonu o radu na ovaj način, ali uvažavajući pandemiju to nekako prolazi. Ljudi su na čekanju, a sporazumom je dogovoreno da imaju određeni postotak plaće. Taj postotak se kreće od 70 posto na niže. S većim firmama kao što su ValamarLukšić grupaBlue Sun ili Maistra smo uspjeli izboriti upravo takav postotak naknade u odnosu na punu plaću, a ako radnici rade normalno tražimo da im se isplati plaća sukladna dogovoru u kolektivnim ugovorima. Međutim, kod većine manjih poslodavaca nismo uspjeli dogovoriti postotak nego smo bili prisiljeni prihvatiti da se radnicima isplaćuje potpora.

Maksimalno učestvujemo u traženju tih potpora. Osobno sam imao pregovore za ožujak s upravnim vijećem, a tražim da se donesu i za svibanj. Dobili smo obećanje za travanj, ali tražim i za svibanj jer kako se kreće pandemija neće biti gostiju prije šestog mjeseca.

Ujedno sam ocijenio da je situacija više nego ozbiljna. Sezona će po rezultatima biti relativno loša, a na jesen i zimu ove godine će se kod poslodavaca pojaviti problem kako zadržati radnu snagu do turističke sezone 2022. Iz tog sam razloga uputio javno pismo Vladi, ministru rada i  Sezona će po rezultatima biti relativno loša, a na jesen i zimu ove godine će se kod poslodavaca pojaviti problem kako zadržati radnu snagu do turističke sezone 2022Ministarstvu turizma da očekujem da Vlada već sad razmotri mogućnost o takvoj situaciji i da na jesen i zimu dodijeli potpore za očuvanje radnih mjesta. Odao sam im priznanje za to što su do sada napravili. Da nije bilo potpora izgubili bismo puno radnih mjesta. Međutim, bilo bi žalosno nakon svega što su napravili da na jesen i zimu izgubimo ta radna mjesta i tako dočekamo sezonu 2022., koju će konkurentske zemlje dočekati bolje. U tom ćemo slučaju opet imati problem da će kvalitetna radna snaga otići raditi u te zemlje.

Uvijek sam isticao da su plaće u turizmu relativno niske, ali prošle godine u veljači bilo je očito da ćemo uspjeti podići ljudima plaće isključivo zbog nedostatka radne snage i konkurentskih zemalja koje su nam je oduzimale zbog viših plaća. Onda je nažalost došla korona i dovela nas u poziciju da pregovaramo ovako kako sam vam rekao.

Na početku pandemije poslodavci su započeli priču o otkazivanju kolektivnih ugovora, što je njihovo pravo. Oni kao socijalni partner s kojim pregovaramo mogu to učiniti. Tada smo bili prisiljeni staviti van snage granski kolektivni ugovor i postojala mogućnost da poslodavci otkažu kućne kolektivne ugovore. To bi ih dovelo u poziciju da sami donose pravilnik o radu i otpuštaju ljude s otpremninama koje su određene prema Zakonu o radu, a to je maksimalno šest bruto plaća. Mi smo u svim kućnim kolektivnim ugovorima nastojali dogovoriti više otpremnine, upravo da bismo zaštitili te ljude od otkaza. Ocijenili smo da bi bilo pogubno izgubiti kolektivne ugovore jer za razliku od nekih drugih djelatnosti u Hrvatskoj mi imamo plaćene stvarne troškove prijevoza, nadoknade za radnu nedjelju, solidarnu pomoć nakon tri mjeseca bolovanja i niz drugih stvari koje su vrlo značajne za radnike. Iz tog razloga smo doveli poslodavce u poziciju da sjednemo i pregovaramo. Ponudili smo ovu soluciju sklapanja sporazuma uz zadržavanje kolektivnih ugovora, ali na način da se u njima ne primjenjuju članci koji su određivali visinu plaće za određena radna mjesta. Anulirali smo do daljnjega one članke kolektivnog ugovora koji daju ljudima pravo na ugovorenu plaću kolektivnim ugovorom jer je bilo nemoguće zadržati je budući da nije bilo prihoda.

Roberto Erman, diplomirani pravnik, zadužen za područje Istarske i Primorsko-goranske županije u STUH-u:

Momjan

Generalno gledano, dokazivo je bolja situacija u pravnim osobama u kojima STUH djeluje od onih u kojima ne. U svim trgovačkim društvima u kojima djelujemo imamo potpisane “kućne” kolektivne ugovore (KU) koji jamče višu razinu radničkih prava povrh onih osnovnih propisanih Zakonom o radu, kao što su dodatak na radni staž, troškovi prijevoza, jubilarne nagrade, plaćeni dopusti, solidarne pomoći, otpremnine i dr. Sva su ova prava danas shvaćena kao normalna, kao nešto što je “palo s neba”, no zapravo su ona rezultat kontinuiranog sindikalnog rada, pa nam je danas njihovo postojanje postalo normalno. Sektor turizma gotovo je jedini u RH koji ima granski kolektivni ugovor s proširenom primjenom što osigurava da se ugovorena prava moraju poštivati u svim pravnim subjektima sektora neovisno o postojanju sindikalne podružnice u tom pravnom subjektu. Na taj način štite se uvjeti rada radnika, ali postojanje nacionalnog, granskog KU-a korisno je i za poslodavce jer ih štiti od nelojalne konkurencije.

Kao najveći i najteži izazovi i zadaci STUH-a u ovoj pandemiji pokazali su se očuvanje radnih mjesta u uvjetima i inače visoke sezonalnosti poslovanja uz sad dodatno prisutnu pandemiju COVID 19. Turistički promet prošle godine u odnosu na “staro normalnu” 2019. godinu više se no prepolovio, a jug zemlje, dubrovačko područje imalo je promete u odnosu na 2019. cca 10-15 posto.

Vjerujem da će svakom laiku biti kristalno jasno da u opisanim uvjetima zadržati kolektivne ugovore, zadržati postojeća radna mjesta djeluje kao Kao najveći i najteži izazovi i zadaci STUH-a u ovoj pandemiji pokazali su se očuvanje radnih mjesta u uvjetima i inače visoke sezonalnosti poslovanja uz sad dodatno prisutnu pandemiju COVID 19znanstvena fantastika. Velikim, svakodnevnim naporima, dobrim i vještim socijalnim dijalogom s većinom socijalnih partnera možemo reći da se uspjelo u oba primarna cilja. Gotovo i nemamo otkazanih KU-a, a i otkaza ugovora o radu gotovo da i nije bilo u trgovačkim društvima u kojima je STUH prisutan.

U velikoj većini trgovačkih društava u kojima smo prisutni pristupilo se sklapanju sporazuma, aneksa KU-a kojima su se na određeno vrijeme regulirale plaće, naknade plaće i sva druga materijalna prava. Radno zakonodavstvo nije prilagođeno ovakvoj krizi, pa i nema najpreciznije razrađena pravila za ovakvu pandemiju. Nitko je nije mogao predvidjeti, stoga smo morali prilagođavati pravila novonastaloj situaciji pridržavajući se osnovnih načela radnog zakonodavstva. Isti model privremenog umanjenja, odgode realizacije raznih prava za vrijeme u kojem nije moguće raditi primijenio se i na KU na nacionalnoj, granskoj razini. Bilo je potrebno, a i dalje je potrebno “naći se na pola puta” kako bi se zadržala financijska stabilnost trgovački društava za neka sretnija vremena i sljedeću sezonu, kao i zadržati radna mjesta jer su i ona presudan resurs bez kojeg nema turizma. To je posebno važno kod većih lanaca kojima je potreban velik broj radnika, posebice radnika u koje je u vidu edukacija uloženo mnogo. Moram napomenuti da su prava za vrijeme kada radnici rade, unatoč uvjetima koje sam opisao, zadržali istu razinu prava, a valja istaknuti da su neka trgovačka društva (iako malobrojna) nastavila poslovanje i bez ikakvih zadiranja u odredbe KU-a. Djelatnost turizma i ugostiteljstva možemo reći da je u zadnjih godinu dana, uz iznimku 2-3 najjača ljetna mjeseca gotovo zaustavljena.

Područje za koje sam ja zadužen – sjeverni dio Jadrana, za razliku od južnog dijela i kontinenta bolje je prošao, vjerojatno zahvaljujući blizini naših glavnih emitivnih tržišta gdje većina turista dolazi automobilima i gdje samo putovanje do destinacije traje svega par sati, zahvaljujući većoj tradiciji i privrženosti stalnih gostiju s naših tradicionalnih emitivnih tržišta, ali i boljim epidemiološkim rezultatima koji su rezultat dobre pripremljenosti i sinergije svih uključenih faktora, uključujući STUH-a koji kao jedini reprezentativan sindikat u djelatnosti turizma sudjeluje u raznim strukovnim udrugama, vijećima, pa i onim na najvišoj ministarskoj razini. Jedna od recentnih inicijativa STUH-a jest i ta da se turističke radnike procijepi kao prioritetnu skupinu, a ukoliko to s obzirom na nemogućnost brze nabave dostatne količine cjepiva ne bude moguće, da se alternativno besplatno testiraju turistički djelatnici sve do njihova cijepljenja. Aktivni smo i na području zaštite na radu, što je posebno važno u uvjetima Zasigurno najveći izazov, uz očuvanje radnih mjesta i KU-a na “kućnim” razinama, ali i onoj nacionalnoj, koji kontinuirano traje već više od godinu dana, a nažalost čini se da će trajat i dalje jest dogovor oko potpora za očuvanje radnih mjestarada uzrokovanim COVID-om 19. Poslodavci su svjesni situacije i ulažu u zaštitna sredstva rada uzrokovanih COVID-om 19. U nekim trgovačkim društvima dogovorene su i posebne naknade u obliku stimulacija za rad u COVID uvjetima, kao zahvala za odgovoran rad i zahvala za održanje poslovanja u rizičnijim uvjetima od uobičajenih.

Zasigurno najveći izazov, uz očuvanje radnih mjesta i KU-a na “kućnim” razinama, ali i onoj nacionalnoj, koji kontinuirano traje već više od godinu dana, a nažalost čini se da će trajat i dalje jest dogovor oko potpora za očuvanje radnih mjesta. STUH je bio dionik mnogobrojnih sastanaka, lobiranja i sličnih pritisaka (potpore su dogovarane za period od par mjeseci, za razdoblja od samo mjesec dana, mjesec za mjesec) s ciljem odobravanja potpora “koje život znače” od strane RH. U ove potpore “upucan” je ogroman novac i zaista bi bila ogromna šteta da se ne nastave na jesen kada će zasigurno opet biti potrebne. Osim toga, sudjelovali smo u definiranju kriterija za njihovo odobravanje poslodavcima kako ne bi dolazilo do njihovih možebitnih zlouporaba, pa se tako uspjelo dogovoriti da onaj pravni subjekt koji dobije potpore ne smije otpuštati radnike jer bi tada bio obvezan vratiti ih. Također, uspjelo se u definiranju realnih kriterija za njihovo dobivanje – da se komparira kumulativ određenog perioda s kumulativom određenog prošlog perioda. Značaj u kreiranju i odobravanju spomenutih potpora je ogroman jer da nije bilo odobrenih potpora, nisam siguran da tada ne bi bilo otkaza. Teško bi poslodavci mogli zadržati radnike do sljedeće sezone, a bez ikakvog značajnijeg prihoda. Svi smo svjesni, pa očito i Vlada RH uloge turizma u BDP RH. Turizam čini cca 20 posto BDP RH, a s obzirom na multiplikativni faktor turizma, značaj turizma je zasigurno i veći od izraženog postotka.

Lovre Raffanelli, regionalni povjerenik STUH-a iz Makarske:

Na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije smo u pregovorima od 15. ožujka prošle godine sa svim poslodavcima gdje imamo organizirani sindikat. Gotovo svi kolektivni ugovori su ostali na snazi, ali smo sporazumom odredili da se neke odredbe kolektivnog ugovora stave van snage. Sporazumom smo ujedno regulirali plaću za period kada se radi i naknadu u periodu kad se ne radi. Drugi val pregovora je počeo 1. travnja gdje ćemo ponovno odrediti kako će se primati plaća i kada bi se trebala primati naknada.

Na području gdje sam odgovoran dogodio se samo jedan otkaz ugovora o radu zbog pandemije. Jedan hotel u Makarskoj se zatvorio i radnici su dobili otkaz, ali to je bilo nakon završene sezone i radnicima su isplaćena prava koja su imali. Hotel nije više dobivao poticaje od države nakon otkazivanja ugovora.

Smanjivanja plaća je bilo, tako da su u određenim hotelima kada se nije radilo radnici primali naknadu od 60 posto njihove bruto plaće, ali nikad ispod 4000 kuna. Važno je naglasiti da je 60 posto najmanji postotak te da je negdje bilo 70 i 80 posto.

Ispod 4000 kuna ne prima nitko, a to je važno jer oko 30 posto radnika ima ugovore na pomoćnim radnim mjestima, kao sobarice, čistačice i pomoćno radno osoblje, koji su imali veću naknadu nego što je po kolektivnom ugovoru minimalna plaća. To je učinjeno zahvaljujući sindikatu jer da poslodavac nema potpisan sporazum koji ga navodi na isplatu od 4000 kuna naknade, mogao je do ove godine isplaćivati 3250 kuna što je po zakonu bila minimalna neto plaća, a sada od 1. siječnja 3500 kuna. Zahvaljujući sporazumu je poslodavac morao plaćati minimalno 4000 kuna.

Svetislav Džale, regionalni povjerenik STUH-a iz Šibenika:

Pregovarali smo gotovo u svim poduzećima i potpisivali smo sporazume. Manje-više je svugdje bilo teškoća. Teško je isticati bilo što jer to ljudi protumače svakako. Bilo je problema prema nekim firmama gdje su poslodavci htjeli sporazum više prilagoditi sebi, ali mi nismo dali. Uglavnom nigdje nije bilo otpuštanja nego smo potpisali sporazum. Bilo je smanjivanja plaća, a neki su poslodavci išli i na državne poticaje. Sporazumi su uključivali plaću na određeno vrijeme, a morali smo ih produživati svakih mjesec ili dva, zavisi kako smo se dogovorili. Bilo je težih pregovora, bilo je lakših.

POREČ: Hrvatske rukometašice osvojile HEP Croatia Cup – I Brazilke su “pale”

Opet stiže pogoršanje vremena, očekuju se snažan vjetar i kiša