Većina ljudi nikada ih neće vidjeti, ali njihov nestanak mogao bi promijeniti život pod površinom Jadrana. Šume velikih smeđih algi pružaju hranu, sklonište i prostor za razmnožavanje brojnim morskim vrstama, no zbog zagrijavanja mora i ljudskog djelovanja povlače se iz najplićih dijelova obale.
Morske šume pružaju hranu, sklonište i prostor za razmnožavanje brojnim morskim organizmima, ali se zbog zagrijavanja mora i drugih pritisaka povlače iz najplićih dijelova obale. Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković zato u praćenje njihova stanja uključuju ljude koji pod morem provode najviše vremena, lokalne rekreativne ronioce.
VRSAR, 30. kolovoza 2026. – Ispod površine Jadrana postoje šume koje većina ljudi nikada neće vidjeti. Ne čine ih stabla, nego velike smeđe alge koje na morskom dnu stvaraju gusta i složena staništa u kojima brojne vrste pronalaze hranu, sklonište, prostor za razmnožavanje i zaštitu od grabežljivaca.
Zato njihovo postupno povlačenje i nestajanje u dijelovima sjevernog Jadrana ne znači samo gubitak nekoliko vrsta makroalgi, nego promjenu uvjeta za velik broj drugih organizama koji o njima ovise.
Morski toplinski valovi, dugoročno zagrijavanje, promjene u reproduktivnim ciklusima organizama, pojačana aktivnost biljojeda poput morskih ježinaca te ljudski pritisci, među kojima su sidrenje, oštećivanje stjenovitog dna i nezakoniti ribolov, mijenjaju izgled i funkcioniranje priobalnih staništa.
Kako bi se takve promjene mogle pratiti na većem broju lokacija, znanstvenici Instituta Ruđer Bošković u suradnji s Ronilačkim klubom Ugor-Vrsar održali su edukativnu i terensku aktivnost tijekom koje su rekreativni ronioci učili kako prepoznati i bilježiti stanje morskih šuma i makroalgi te riba i morskih ježinaca.
„Na pojedinim lokacijama morske šume još postoje, osobito na nešto većim dubinama. Međutim, u vrlo plitkim staništima, koja su najizloženija visokim temperaturama, valovima i ljudskim aktivnostima, pa je njihov nestanak sve vidljiviji.“, objašnjava dr. sc. Ljiljana Iveša, voditeljica Laboratorija za ekologiju bentosa, Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković.
Promjene pod morem teško je pratiti
Za razliku od šuma na kopnu, koje se mogu snimati iz zraka ili pratiti satelitskim snimkama, promjene u plitkim priobalnim staništima često je potrebno pratiti izravnim promatranjem ispod površine mora. Znanstvenici pritom prate gdje se naselja velikih smeđih algi još pojavljuju, koliku površinu zauzimaju, koliko su razvijena, u kakvom su fiziološkom stanju, jesu li fertilna i pojavljuju li se nove, mlade jedinke. Istodobno bilježe prisutnost riba, morskih ježinaca i drugih organizama. Budući da se neki od njih hrane makroalgama, njihova prisutnost i brojnost mogu biti važni pokazatelji promjena u zajednicama velikih smeđih algi.
Takvo praćenje zahtijeva vrijeme, stručnost, ronilačku opremu i redovite odlaske na velik broj lokacija.
„More je veliko, a istraživački timovi ne mogu istodobno biti na svim lokacijama na kojima se promjene događaju. Zato su nam potrebni ljudi koji dobro poznaju lokalno podmorje, koji mu se redovito vraćaju i koji mogu naučiti prepoznati i bilježiti ono što je znanstveno važno“, ističe Iveša.
Ronioci kao oči znanstvenika pod morem
Tu u istraživanje ulaze rekreativni ronioci, važna poveznica između znanstvenika i podmorja. Redovito posjećuju ista mjesta, dobro poznaju morsko dno i često prvi uoče promjene, a uz edukaciju i standardizirane metode njihova opažanja mogu postati vrijedan doprinos znanstvenom praćenju.
Zato su znanstvenici Instituta Ruđer Bošković u Vrsaru, u suradnji s Ronilačkim klubom Ugor-Vrsar, proveli edukativnu i terensku aktivnost za ronioce, a nakon predavanja o morskim šumama i pritiscima koji ih ugrožavaju, ronioci su uvježbali terenski rad i postavljanje linijskog transekta, standardizirane metode za bilježenja vrsta i stanja staništa.
Tijekom zarona bilježili su makroalge, morske ježince i ribe, pri čemu su određene vrste riba pokazatelji promjena povezanih sa zagrijavanjem mora. U naseljima makroalgi bilježila se rasprostranjenost dominantnih vrsta duž transekta, dok su se morski ježinci prebrojavali unutar kvadrata duž transekta. Opažanja su se provodila na dubinama od približno jednog do deset metara.
„Cilj nije da ronioci zamijene znanstvenike već da pridonesu istraživanju lokalnim znanjem i stalnom prisutnosti pod morem“, nadodaje Iveša, te dodaje „Ovakva suradnja dio je znanosti u kojoj građani sudjeluju u prikupljanju podataka i praćenju okoliša. U istraživanjima podmorja to je posebno važno jer je praćenje stanja morskog dna zahtjevno, a ronioci mogu pomoći u ranom uočavanju promjena i dugoročnom praćenju istih lokacija.“
Istra je pritom posebno pogodna zbog dostupnih povijesnih podataka i aktivne ronilačke zajednice koja dobro poznaje lokalno podmorje. Upravo su ronioci često među prvima koji uočavaju pojavu nečeg neuobičajenog ili nestanak vrsta i staništa koja su nekada bila uobičajena.
„Očuvanje mora nije samo posao znanstvenika. Svi koji žive uz more mogu doprinijeti jer promjene pod površinom utječu na cijelu obalu“, zaključuje Iveša.
O projektu CAMBioMed
CAMBioMed je transdisciplinarni projekt koji povezuje prirodne, tehničke i društvene znanosti radi razvoja prilagodljivih metoda praćenja hridinastih staništa u Sredozemnom moru. Projekt kombinira terenska istraživanja, građansku znanost, eDNA metabarkodiranje, dronove, daljinska istraživanja i analizu podataka pomoću umjetne inteligencije.
Cilj je bolje razumjeti kako sredozemni ekosustavi odgovaraju na klimatske promjene i lokalne pritiske te razviti praktične smjernice za njihovo učinkovitije praćenje, upravljanje i očuvanje.
Projekt CAMBioMed financiran je u okviru programa Biodiversa+.
O projektu REFINE
Projekt REFINE istražuje rasprostranjenost, stanje i mogućnosti obnove šuma velikih smeđih algi u sjevernom Jadranu. Obuhvaća mapiranje naselja makroalgi, praćenje njihova fiziološkog i reproduktivnog stanja te testiranje metoda obnove u plitkim hridinastim staništima, mediolitoralnim lokvicama i urbanim obalnim područjima.
Projekt REFINE financira Hrvatska zaklada za znanost, navodi se u priopćenju Instituta Ruđer Bošković.
#Vrsar #Jadran #podvodnešume #morskešume #smeđealge #ronioci #InstitutRuđerBošković #UgorVrsar #zagrijavanjemora #klimatskepromjene #građanskaznanost #zaštitamora #Istra #istraterramagica
Istarska policija pronašla osumnjičenog koji je Slovenca izudarao metalnom polugom
Stranac snimio kako gradom juri 143 km/h pa objavio video: Istarska policija objavila detalje o suludoj vožnji
