Svečanost obilježavanja 100. obljetnice Proštinske bune održat će se u subotu, 17. travnja, na Križu, u Marčani (raskrižje među selima Mali Vareški, Veliki Vareški i Šegotići), s početkom u 11 sati.
Očekuje se dolazak predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.
U njegovoj će pratnji biti:
- Bartol Šimunić, pročelnik Kabineta Predsjednika RH
- Melita Mulić, savjetnica Predsjednika RH za ljudska prava i civilno
društvo - Nikola Jelić, glasnogovornik Ureda Predsjednika RH
- Dragana Podner, šefica Protokola Predsjednika Republike Hrvatske
Dočekuju: - Predrag Pliško, načelnik Općine Marčana
- Denis Diković, predsjednik Općinskog vijeća Općine Marčana
- Branko Oplanić, predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca i
antifašista Istarske županije - Boris Miletić, gradonačelnik Grada Pula-Pola
- Fabrizio Radin, zamjenik župana koji obnaša dužnost župana
Istarske županije - Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske od 2000. do 2010.
Kako piše Istrapedia, Proštinska buna, pobuna seljaka Proštine protiv fašističkog terora, započeta je početkom veljače 1921., a ugušena 5.IV.1921.
Gotovo se istodobno u susjednoj Labinštini odvijao pokret rudara poznat kao Labinska republika, a oboje su bili pokušaj otpora ugnjetavanoga stanovništva fašističkim paravojnim i paradržavnim grupacijama, koje su nakon talijanske okupacije i Rapalskoga ugovora, uz prešutan pristanak službenih vlasti, terorizirale Hrvate i Slovence te ideološke neistomišljenike u Istri.
Radi zastrašivanja pučanstva fašističke su skvadre upadale u istarska sela. Prvi takav pohod u Krnicu i Proštinu poduzele su u noći 2–3.II.1921., drugi sredinom ožujka, a treći početkom travnja iste godine. Zbog toga su Proštinari odlučili pružiti organizirani otpor. Glavni organizator otpora bio je Ante Ciliga, koji je na Proštini, zajedno s tamošnjim komunistima, osnovao partijsku organizaciju. Postrojbe regularne talijanske vojske i policije s 400-tinjak pripadnika, te sa 100-tinjak članova fašističkih skvadra upale su u proštinska sela 5.IV.1921. i slomile otpor tamošnjih tristotinjak slabo naoružanih seljaka. Fašisti su spalili selo Šegotiće te još nekoliko kuća u ostalim selima.
Od 400 osoba privedenih u puljski istražni zatvor protiv 12-orice pokrenut je kazneni postupak, ali su odlukom talijanske vlade potpali pod opću političku amnestiju i oslobođeni daljnjega sudskoga progona, navodi Istrapedia.hr.
