STIŽU VEĆE MIROVINE: Rastu 5,4 posto, prosječna plaća dosegnula 1.555 eura
Umirovljenicima u rujnu stižu povećane mirovine nakon novog usklađivanja od 5,4 posto. Prosječna sveukupna mirovina time će porasti na 768 eura, odnosno na 784 eura kada se uračuna trajni godišnji dodatak. Istodobno je prosječna neto plaća u Hrvatskoj dosegnula 1.555 eura, dok medijalna iznosi 1.345 eura.
Premijer Andrej Plenković iznio je na sjednici Vlade najnovije podatke o rastu mirovina, plaća, zaposlenosti i hrvatskog gospodarstva.
Za građane je svakako najvažnija vijest novo usklađivanje mirovina. Aktualna vrijednost mirovine od 1. srpnja 2026. iznosi 15,64 eura, što predstavlja povećanje od 5,4 posto.
Povećane mirovine bit će isplaćene u rujnu, a prosječna sveukupna mirovina nakon usklađivanja iznosit će 768 eura.
Kada se uračuna trajni godišnji dodatak, prosječni iznos penje se na 784 eura. Vladin je cilj da prosječna sveukupna mirovina do sredine 2028. dosegne oko 800 eura.
Prosječna plaća porasla na 1.555 eura
Nastavljen je i rast plaća. Prosječna neto plaća u lipnju iznosila je 1.555 eura, što je 7,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Kada se uračuna rast cijena, plaće su realno porasle za 3,1 posto.
Medijalna neto plaća, odnosno iznos od kojeg polovica zaposlenih prima manje, a polovica više, u lipnju je dosegnula 1.345 eura. U odnosu na isti mjesec prošle godine viša je 9,1 posto.
Vlada je kao cilj do kraja mandata postavila rast prosječne neto plaće na 1.600 eura.
Važno je naglasiti da na sjednici nije objavljena nova odluka o povećanju minimalne plaće. Iznosi od 1.555 i 1.345 eura odnose se na prosječnu i medijalnu neto plaću.
U Hrvatskoj 1,77 milijuna zaposlenih
Prema podacima iznesenima na sjednici Vlade, u srpnju je u Hrvatskoj bilo milijun i 770 tisuća zaposlenih.
Hrvatsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju poraslo 1,7 posto, čime je nastavljen niz od 22 uzastopna tromjesečja gospodarskog rasta.
Hrvatska je jedna od samo četiriju država Europske unije koje od početka 2021. bilježe neprekidan rast BDP-a. Uz Hrvatsku, u toj su skupini Belgija, Bugarska i Cipar.
Rast hrvatskog gospodarstva i dalje je brži od prosjeka Europske unije od 1,2 posto i eurozone od 0,9 posto. Pozitivan rezultat zabilježile su sve glavne sastavnice BDP-a, a posebno izvoz roba i usluga te državna potrošnja.
Problemu ilegalnog otpada u Lici Vlada pristupa ozbiljno; voda za piće je ispravna
Od ostalih aktualnih tema, premijer Plenković izdvojio je izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora vezanu uz nezakonito odlaganje otpada u Gospiću na kojoj su sa 81 glasom za i 58 protiv usvojeni zaključci koje je predložila parlamentarna većina.
„Problem otpada u Gospiću je ozbiljan i njega se na ozbiljan i sustavan način i rješava. Smatramo da on ne bi trebao biti predmet politikanstva“, poručio je.
Naime, podsjetio je, kazneni postupci su u tijeku, a svi počinitelji kaznenih djela bit će procesuirani.
Kada je riječ o zdravlju, provode se redovite kontrole vode, tla i biljaka i sve one upućuju na ispravnost vode za piće.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, dodao je, na nizu mjesta kontrolira sustav javne vodoopskrbe u Gospiću i cijeloj Ličko-senjskoj županiji, prema tome nema mjesta nikakvim dezinformacijama ili panici.
Evaluacija pristiglih ponuda i početak sanacije u najkraćem mogućem roku
Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša za prve dvije faze uklanjanja nezakonitog otpada u Gospiću završio je 25. kolovoza. Za uklanjanje 4 tisuće 500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima za koje u prethodnom postupku nije bilo zainteresiranih ponuditelja, ovoga puta su pristigle dvije ponude, izvijestio je predsjednik Vlade.
Istodobno su otvorene i dvije ponude za uklanjanje oko 650 tona otpada iz vreća, dodao je.
Stručno povjerenstvo Fonda započelo je s evaluacijom svih pristiglih ponuda, a aktivnosti na terenu započet će u najkraćem mogućem roku u skladu sa zakonskim procedurama.
Uz evaluaciju ovih ponuda, priprema se i prekrivanje zakopanoga otpada, a istodobno se intenzivno radi na modelu njegovog konačnog uklanjanja i zbrinjavanja, kazao je premijer.
„Cilj je, ne parcijalno, nego trajno i sigurno riješiti problem“, poručio je predsjednik Vlade dodajući da se sutra očekuje zaprimanje ponuda u pregovaračkom postupku za privremeno prikrivanje područja na kojem se nalazi zakopani otpad, za koje je rok izvršenja najdulje četiri mjeseca.
Izmjene Kaznenog zakona donijet će strože kazne u djelima protiv okoliša
Pojasnio je da je riječ o preventivnoj zaštitnoj mjeri kojom će se postavljanjem vodno nepropusnog sloja ograničiti prodor oborinskih voda kroz otpad i time dodatno smanjiti mogućnost nastanka procjednih voda.
Zaštitni stoj ostat će na lokaciji do početka uklanjanja zakopanog otpada te će se potom postupno uklanjati prateći dinamiku sanacijskih radova.
Vlada je maksimalno angažirana na ovoj temi, naglasio je premijer te dodao da će zakonske izmjene, kojima bi se strože kažnjavali oni koji čine kaznena djela protiv okoliša, biti spremne u sljedeća dva tjedna.
Na sjednici Vlade 10. rujna, najavio je, očekuje se prijedlog izmjena Kaznenoga zakona u tom kontekstu.
Podaci su objavljeni u službenom izvješću sa sjednice Vlade.
#Hrvatska #mirovine #povećanjemirovina #umirovljenici #plaće #prosječnaplaća #medijalnaplaća #isplata #sjednicaVlade #AndrejPlenković #gospodarstvo #istraterramagica
VELIKA GESTA solidarnosti: Istra i Primorsko-goranska županija Omišu šalju 100.000 eura
HZJZ izdao ozbiljno upozorenje: Ne naručujte preko interneta peptide za mršavljenje i mišiće
Velika gesta solidarnosti iz Istre: Općina Tar-Vabriga šalje 50.000 eura pomoći Omišu
