Od cementara u Koromačnu i Puli do Kaštijuna, termoelektrane Plomin, Rockwoola i bivše Istraplastike u Pazinu – Istarska županija želi proširiti praćenje okolišnih problema koji izazivaju zabrinutost građana. Župan Boris Miletić najavio je proširenje Radne skupine za praćenje kvalitete zraka, zatražio potpunu dokumentaciju o otpadu iz Gospića koji je već obrađen u Koromačnu
Istarski župan Boris Miletić održao je danas konferenciju za medije na kojoj je najavio da će predložiti proširenje sastava i djelokruga Radne skupine za praćenje kvalitete zraka kako bi se, uz cementaru Holcim u Koromačnu, njezinim radom obuhvatile i cementara Calucem u Puli, Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun, TE Plomin i Rockwool te sanacija prostora bivše Istraplastike u Pazinu. Osvrnuvši se na aktualna pitanja gospodarenja otpadom, naglasio je da su zaštita zdravlja građana, okoliša i kvalitete života apsolutni prioritet Istarske županije te da su za rješavanje otvorenih problema potrebni konkretni koraci, jasna odgovornost i potpuna transparentnost.
Govoreći o odluci Vlade RH od 10. rujna o energetskoj oporabi dijela neopasnog otpada s lokacije PPK Velebit u Gospiću u cementarama Holcim u Koromačnu i Nexe grupe u Našicama, župan je podsjetio da je za odluku saznao iz medija te odmah kontaktirao nadležno Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Zajedno s načelnikom Raše, gradonačelnikom Labina i načelnicima općina Labinštine posjetio je Upravu Holcima i zatražio da se otpad iz Gospića ne doprema u Koromačno.
Na izvanrednoj sjednici Skupštine Istarske županije 21. rujna zatraženo je da Vlada stavi odluku izvan snage i pronađe drugo rješenje. Osnovana je i Radna skupina za praćenje kvalitete zraka, uz zahtjev za transparentnošću i izravnim prijenosom podataka o emisijama Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije.
Radna skupina održala je dvije sjednice te od Fonda, Holcima i Državnog inspektorata zatražila analize otpada, dokumentaciju o njegovu podrijetlu i oporabi, rezultate mjerenja emisija i podatke o inspekcijskim nadzorima. Zahtjeve i zabrinutost građana, župan Miletić je iznio i na sastanku s predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem, potpredsjednicima i resornom ministricom 5. listopada.
Na drugoj sjednici Radne skupine, 7. listopada, utvrđeno je da je manji dio otpada iz Gospića već energetski oporabljen u Koromačnu, bez prethodne obavijesti Radnoj skupini te lokalnoj i regionalnoj samoupravi.
„Držim da takav način postupanja nije prihvatljiv. Ponovno smo zatražili potpunu dokumentaciju, sljedivost svih pošiljaka i dodatna mjerenja radi procjene mogućih zdravstvenih rizika“, istaknuo je župan Miletić.
Nakon ostavki troje članova Radne skupine župan je poručio da ona nastavlja s radom te najavio njezino dodatno stručno osnaživanje.
„Poštujem odluku članova koji su podnijeli ostavke, ali Radna skupina i dalje može raditi svoj posao. Predložit ću njezino proširenje, prvenstveno dodatnim stručnjacima iz područja zaštite okoliša i zdravlja ljudi“, poručio je Miletić.
Govoreći o nadležnostima, pojasnio je da je dozvolu za postupak R1, odnosno energetsku oporabu otpada, izdalo nadležno Ministarstvo, dok je Istarska županija izdala dozvolu za postupak R5, odnosno korištenje određenih vrsta otpada kao sirovine u proizvodnji cementa.
„Kada se donose ovako osjetljive odluke, nužno je prethodno konzultirati lokalnu i regionalnu samoupravu, što je u ovom slučaju izostalo. Građani i njihovi predstavnici morali su biti pravodobno informirani. Upravo zato smo u razgovorima s predsjednikom Vlade i nadležnim institucijama prenijeli zabrinutost građana, ponovili zaključke Županijske skupštine i inzistirali na potpunoj transparentnosti. Naša je dužnost zastupati interese građana“, poručio je župan Miletić i dodao da će Radna skupina na sljedećoj sjednici analizirati prikupljenu dokumentaciju i o zaključcima obavijestiti javnost.
„Važno je da raspolažemo potpunim i provjerenim informacijama te da građani budu pravodobno upoznati sa svim relevantnim podacima. Samo tako možemo osigurati povjerenje javnosti i odgovorno postupanje svih uključenih institucija“, istaknuo je Miletić.
Druga tema konferencije bila je problematika Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, o kojoj će se sutra u Pazinu održati zajednička tematska sjednica Skupštine Istarske županije i Gradskog vijeća Grada Pule, na zahtjev građanske inicijative „Čist zrak, duga ljubav“.
Župan je podsjetio da projekt Kaštijun datira iz devedesetih godina, kada je izrađena Studija gospodarenja otpadom Istre i Kvarnera, te da je lokacija odabrana na temelju stručnih razmatranja. Fond za zaštitu okoliša bio je naručitelj i platitelj izgradnje, a Centar je društvu Kaštijun predan na upravljanje 2018. godine.
Problemi s neugodnim mirisima prisutni su od početka rada Centra, zbog čega je još 2021. održana tematska sjednica Županijske skupštine na kojoj je istaknuta potreba kvalitetnijeg razvrstavanja otpada i izdvajanja biootpada.
„Kaštijun kao centar ne smije narušavati kvalitetu života ljudi koji tamo žive“, naglasio je Miletić.
Župan je ponovno istaknuo potrebu vlasničkog i upravljačkog restrukturiranja Kaštijuna kako bi u upravljanju sudjelovali svi istarski gradovi i općine koji financiraju sustav. Podsjetio je da tu inicijativu zagovara od 2022. godine te da je o njoj razgovarao s tadašnjim i sadašnjim vodstvom Grada Pule, kao i s istarskim gradonačelnicima i načelnicima.
„Kao manjinski suvlasnik ne možete provesti restrukturiranje bez suglasnosti većinskog suvlasnika. Mislim da je doista konačno vrijeme da se s dogovora prijeđe na konkretne odluke“, istaknuo je župan, podsjetivši da se od 2021. na čelu društva izmijenilo pet osoba.
Govoreći o neugodnim mirisima, izdvojio je tri ključna izvora: odlagališno polje, nagomilane bale goriva iz otpada (SRF) i rad samog postrojenja.
„Svaki od ta tri elementa zahtijeva svoje tehničko rješenje. Mislim da smo na tragu mogućeg rješenja za hvatanje neugodnih mirisa unutar samog Centra, kako bismo ih značajno smanjili, ako ne i uklonili. Istodobno je neophodno unaprijediti prikupljanje otpada i u većoj mjeri izdvajati biootpad, za što je nužna kvalitetna suradnja Centra i komunalnih društava“, rekao je Miletić.
Centar ima kapacitet obrade 390 tona otpada dnevno, odnosno približno 100 tisuća tona godišnje. Smanjenjem udjela biootpada u miješanom komunalnom otpadu smanjuje se reaktivnost otpada na odlagalištu, dok kvalitetnije prekrivanje odlagališne plohe pridonosi smanjenju neugodnih mirisa.
Poseban problem predstavljaju godinama nagomilane bale SRF-a. Tek je sada ugovoren odvoz i zbrinjavanje goriva iz otpada proizvedenog od 2022. do 2026. godine, uz predviđene troškove od približno 11 milijuna eura.
Župan je podsjetio da je prilikom donošenja županijskog proračuna za 2026. predložio amandman kojim je osigurano 50.000 eura za izradu stručne podloge za razvoj sustava gospodarenja biootpadom na razini Istre. Podržao je i razmatranje bioplinskog postrojenja kao mogućeg rješenja za obradu izdvojenog biootpada.
Naglasio je da Županija, iako ima 49 posto vlasničkog udjela, ne izbjegava odgovornost te da njezini predstavnici kontinuirano sudjeluju u radu tijela društva i predlažu rješenja. Kao srednjoročno rješenje predložio je organizacijsko povezivanje Kaštijuna s komunalnim društvima koja prikupljaju miješani komunalni otpad na području Istre, radi učinkovitijeg upravljanja cijelim sustavom.
„Mislim da bi u srednjoročnom razdoblju kvalitetno rješenje bilo objedinjavanje Centra za gospodarenje otpadom i komunalnih društava koja prikupljaju otpad na području Istre. Od sutrašnje sjednice očekujem otvorenu raspravu, ali i konkretne zaključke te jasno definirane odgovornosti i rokove za provedbu. Građani s pravom očekuju rješenja, a ne prebacivanje odgovornosti“, poručio je Miletić.
Treća tema odnosila se na nepropisno uskladišten otpad na prostoru bivše Istraplastike u Pazinu. Istarska županija je u studenome 2019. godine trgovačkom društvu Natural Recycling Company d.o.o. izdala dozvolu za gospodarenje otpadom, nakon provedenog zakonom propisanog postupka. U srpnju 2020. Državni inspektorat utvrdio je nepravilnosti, uključujući prekomjerne količine otpada i skladištenje izvan dozvoljenih lokacija.
Budući da društvo nije postupilo po inspekcijskom rješenju, Županija je 16. listopada 2020., na prijedlog Državnog inspektorata, ukinula dozvolu, a nadležno Ministarstvo potom je odbilo žalbu društva.
„Istarska županija postupila je u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima. Nemamo inspekcijske ovlasti, ali smo, nakon što je Državni inspektorat utvrdio nepravilnosti i zatražio postupanje, ukinuli izdanu dozvolu. Danas je naš zajednički cilj da se otpad s te lokacije ukloni i prostor konačno sanira“, naglasio je Miletić.
Zaključno, župan se osvrnuo na najavljeno proširenje Radne skupine, istaknuvši da je, uz Holcim, potrebno sustavno pratiti i stanje u cementari Calucem u Puli, Kaštijunu te proces sanacije bivše Istraplastike. Posebno je naglasio potrebu analize okolišnih dozvola i propisanih graničnih vrijednosti emisija u cementari Calucem, s obzirom na zabrinutost građana.
„Zaštita okoliša, zdravlje i kvaliteta života naših sugrađana apsolutni su prioritet. Naš je cilj osigurati kontinuirano praćenje svih otvorenih pitanja, potpunu transparentnost i bolju koordinaciju nadležnih institucija. Naša odgovornost ne završava donesenim odlukama i zaključcima, već podrazumijeva konkretno djelovanje i ustrajnost u rješavanju ovih problema“, zaključio je istarski župan Boris Miletić.
Izvor Istarska županija
Hoće li Aerodrom Vrsar godinama ostati zatvoren? IDS u Saboru zatražio hitno rješenje, sudski sporovi blokirali rad
U tijeku presica MUP-a: Velike promjene za vozače, rastu sve kazne – za pojas 200 eura, za ilegalne utrke do 5000 eura i 60 dana zatvora…
NOVIGRAD u znaku jesenskih okusa: Dani gljiva donose bogatu gastroponudu, izložbu i puno glazbe
