VLADA NAJAVILA VELIKA ULAGANJA: U Istri sedam novih objekata hitne pomoći, milijuni za škole i vrtiće
Predstavljajući prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu, premijer Andrej Plenković najavio je sedam novih objekata hitne pomoći u Istri. Na državnoj razini predviđeno je i 220 milijuna eura za gradnju i opremanje osnovnih škola, 163 milijuna eura za vrtiće te 246 milijuna eura za provedbu stambene politike.
Na sjednici Vlade posvećenoj u cijelosti Prijedlogu državnog proračuna za 2027. godinu predsjednik Vlade Andrej Plenković pojasnio je da se sjednica održava u subotu, s obzirom na to da je Vlada sukladno propisima dužna Saboru uputiti prijedlog do 15. studenoga tekuće godine.
Ranije tijekom tjedna Vlada je donijela Proračunski plan Republike Hrvatske koji daje pregled i projekcije ključnih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja za 2026. godinu. Premijer je podsjetio da se prema tom planu predviđa rast BDP-a od 2,1% u 2027., 2,2% u 2028. te 2,1% u 2029. godini, čime bi Hrvatska i dalje bila iznad prosjeka rasta Europske unije i europodručja.
U 2027. očekuje se smanjenje stope inflacije, koja bi na godišnjoj razini trebala iznositi oko 2,7%, što je značajno smanjenje u odnosu na očekivanu stopu inflacije u 2026. Planira se da deficit općeg proračuna ostane u okvirima od 2,9% BDP-a, a da se udio javnog duga u BDP-u dodatno smanji na 55,3%.
Unatoč izazovnim geopolitičkim okolnostima, Vlada najavljuje proračunsku ravnotežu i socijalnu koheziju
Premijer Plenković istaknuo je da Hrvatska na ovaj način i dalje osigurava stabilan makroekonomski okvir i proračunsku ravnotežu, unatoč brojnim zahtjevnim okolnostima u Hrvatskoj i svijetu, obilježenima sukobima, energetskim šokovima i inflatornim pritiscima.
Predstavljajući okvire proračuna, premijer je kazao da će prihodi rasti za 2% i iznositi 37,3 milijarde eura, dok će rashodi rasti za 2,2% i iznositi 41,5 milijardi eura.
Kao i do sada, istaknuo je premijer, i ovaj proračun nastoji očuvati socijalnu koheziju, pomoći najranjivijima, osobito umirovljenicima, a u fokus stavlja i obiteljsku politiku i demografsku revitalizaciju.
Dodao je da će ukupna sredstva za demografsku revitalizaciju u ovoj godini prvi put premašiti milijardu eura, namijenjenih jačanju obitelji kao temelja hrvatskoga društva.
Veliki projekti u zdravstvenoj i obrazovnoj infrastrukturi – sedam novih objekata hitne pomoći u Istri
Među velikim projektima u zdravstvu premijer je izdvojio izgradnju Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu, za koju je osigurano 237 milijuna eura.
Gradi se i dovršava novi kompleks Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, obnavlja se KB Dubrava i dovršava obnova KBC-a Zagreb nakon potresa.
U tijeku su i pripreme za nove bolnice u Osijeku, Splitu i Šibeniku, Centar za hitnu medicinu u Slavonskom Brodu, dnevnu bolnicu u Velikoj Gorici te sedam novih objekata hitne pomoći u Istri, najavio je premijer.
Za gradnju i opremanje osnovnih škola izdvaja se 220 milijuna eura, s jasnim ciljem da sva djeca pohađaju školu u jednoj smjeni i imaju cjelodnevnu nastavu, naglasio je premijer.
Za podršku vrtićima osigurava se 163 milijuna eura, a nastavljaju se osiguravati besplatni udžbenici, prehrana i prijevoz učenika u osnovnim školama, za što se godišnje izdvaja 120 milijuna eura.
Ulaganja u razvoj i otpornost
Proračun nastavlja politiku ravnomjernog regionalnog razvoja, što podrazumijeva nastavak ulaganja diljem Hrvatske u dječje vrtiće, škole, bolnice, bolje gospodarenje otpadom i vodno-komunalnu infrastrukturu. Potiče se i razvoj obrtništva, poduzetništva i industrije te bolje prometno, energetsko, digitalno i općenito infrastrukturno povezivanje Hrvatske, istaknuo je predsjednik Vlade.
S obzirom na krize s kojima se Hrvatska suočavala, proračun naglašava i otpornost, kazao je premijer te dodao da jamči stabilne javne financije i ulaganja u energetiku, poljoprivredu i ribarstvo kako bi Hrvatska bila energetski i prehrambeno sigurnija. Značajan segment predstavljaju i ulaganja u obrambenu politiku i unutarnju sigurnost.
Dodao je da Vlada vodi računa i o hrvatskim braniteljima te aktivnostima povezanima s jačanjem pravosuđa i većom učinkovitošću načela vladavine prava.
Stabilnost mirovinskog sustava, rast mirovina i socijalnih naknada
Za mirovinski sustav u proračunu je izdvojeno gotovo 11 milijardi eura, što je 875 milijuna više nego ove godine.
Premijer je poručio umirovljenicima da je mirovinski sustav stabilan te da mirovine nastavljaju rasti, uz poboljšanu formulu usklađivanja, povećanje godišnjeg dodatka i ukidanje poreza na dohodak na mirovine.
Nastavlja se i provedba programa Zaželi, koji povezuje teže zapošljive osobe, osobito u ruralnim područjima, s pružanjem pomoći starijima i nemoćnima u njihovim domovima. Premijer je istaknuo da taj program predstavlja hrvatsku inovaciju koja se do sada pokazala izrazito uspješnom.
Širi se osobna asistencija za osobe s invaliditetom i mreža socijalnih usluga u zajednici, a osigurana su i sredstva za inkluzivni dodatak koji je objedinio prijašnja prava za korisnike.
Nastavlja se i izgradnja centara za starije osobe te se uvodi nova usluga, odmor od skrbi, namijenjena predahu osoba koje godinama brinu o članu obitelji.
Priuštivi energenti i stanovanje
Premijer je najavio nastavak ograničavanja cijena električne energije i plina kako bi kućanstva i tijekom zime bila zaštićena. Istaknuo je da su ove mjere do sada uvelike pomogle hrvatskim građanima i brojnim drugim akterima u društvu da premoste energetsku krizu.
Važan prioritet je i priuštivo stanovanje, koje se nameće kao ključan problem za mlade i obitelji. Zato je za provedbu Nacionalnog plana stambene politike u 2027. osigurano 246 milijuna eura, a kroz program priuštivog stanovanja u 2027. godini planira se početak gradnje do 1.000 stanova u 16 gradova i općina.
Premijer je najavio i nastavak ulaganja u studentske domove, stipendije i subvencioniranu prehranu, podsjetivši da obrok u svim restoranima studentske prehrane u 25 hrvatskih gradova stoji 0,86 eura.
Poručio je da proračun, uz zajedničko korištenje nacionalnih i europskih sredstava, omogućuje nastavak ulaganja u infrastrukturu i usluge za građane i gospodarstvo te ravnomjeran razvoj Hrvatske.
Ulaganja u obnovu i prometnu infrastrukturu
U tom je kontekstu osobito izdvojio nastavak ulaganja u obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, u koju je do sada uloženo 5,3 milijarde eura.
Kad je riječ o prometnoj infrastrukturi, osigurana su sredstva za radove na dovršetku mreže autocesta i brzih cesta diljem Hrvatske, modernizaciju željeznica, nabavu novih vlakova i brodova te unaprjeđenje pomorske i lučke infrastrukture.
Premijer Plenković istaknuo je da hrvatsko gospodarstvo treba voditi računa i o ključnom europskom cilju, konkurentnosti, modernizaciji i širenju proizvodnih kapaciteta, inovacijama, istraživanju i razvoju, primjeni naprednih tehnologija te korištenju umjetne inteligencije. Dodao je da je sve to sadržano u Nacionalnom planu za razvoj industrije.
Potpora otocima i lokalnim zajednicama te hrvatskom sportu
Predsjednik Vlade istaknuo je da se nastavljaju programi ravnomjernog razvoja Slavonije, Like, Dalmatinske zagore, Banovine, Gorskog kotara, brdsko-planinskih i potpomognutih područja te urbanog razvoja gradova.
Važan prioritet ostaju hrvatski otoci, njihova povezanost i uvjeti za rad i kvalitetan život.
Najavio je novu mjeru kojom će se lokalnim zajednicama osigurati novac za stanove i bolje uvjete za liječnike, radi dostupnije zdravstvene skrbi na otocima. Također je istaknuo da će stanovnici otoka i dalje plaćati vodu jednako kao stanovnici kopna.
Povećavaju se izdvajanja za hrvatski sport, koji je važan za zdraviji život i promociju Hrvatske diljem svijeta.
Među velikim sportskim infrastrukturnim projektima izdvojeni su završetak Kampa Hrvatskog nogometnog saveza, projekti od nacionalnog interesa, stadioni Dinama na Maksimiru i Hajduka na Poljudu te veliko ulaganje u Centar vodenih sportova u Zagrebu.
Premijer Plenković kazao je da je pronađeno i rješenje za zdravstvene preglede mlađih od 18 godina, za što je u proračunu osigurano 11 milijuna eura, na dobrobit 145 tisuća sportaša i njihovih obitelji, čime se ostvaruje Program Vlade.
Modernizacija Hrvatske vojske i briga o svim sastavnicama domovinske sigurnosti
Govoreći o otpornosti, premijer je istaknuo da proračun Ministarstva obrane raste s 1,64 na 2,05 milijardi eura, čime ulaganja u obranu prema NATO-ovim kriterijima prelaze 2% BDP-a.
Nastavlja se modernizacija Oružanih snaga i opremanje vojske tenkovima Leopard, raketnim sustavima Himars i Chunmoo, besposadnim letjelicama, višenamjenskim brodom odnosno korvetom, unaprjeđenjem sposobnosti Rafalea i drugim sredstvima, podsjetio je premijer.
Nastavlja se temeljno vojno osposobljavanje i povratak Hrvatske vojske u različite dijelove Hrvatske, a u idućem razdoblju cilj je vratiti vojsku u Beli Manastir.
Prioritet ostaju hrvatska policija, vatrogastvo, civilna zaštita i helikoptersko spašavanje te jačanje nadzora vanjske granice, za što će u novom višegodišnjem financijskom okviru biti osigurana znatna sredstva.
Ispravljanje ranijih nepravdi prema hrvatskim braniteljima
Premijer Plenković istaknuo je ispravljanje niza ranijih odluka koje su braniteljsku populaciju dovele u podređeni položaj.
U tom je kontekstu najavio nastavak aktivnosti traganja za nestalim osobama, istaknuvši da Hrvatska još uvijek traga za 1.725 osoba nestalih u Domovinskom ratu. Dodao je da su u mandatima ove Vlade identificirane 343 osobe.
Dovršavaju se braniteljski centri u Pakracu i Slunju, a u 2027. godini počinje gradnja veteranskih centara u Biogradu na Moru, Krapini, Osijeku, Senju i Virovitici, nakon iskustava u Daruvaru, Petrinji, Šibeniku i Sinju.
Pokrenut će se aktivnosti javne ustanove za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja u Maclju.
Energetska i prehrambena sigurnost
Premijer Plenković najavio je jačanje plinske i elektroenergetske infrastrukture te širenje kapaciteta LNG terminala na Krku. Potiče se i razvoj baterijskih sustava, javnog gradskog prijevoza te geotermalne energije za potrebe toplinarstva.
Za prehrambenu sigurnost osigurana su sredstva za poljoprivredu i ribarstvo, povećanje proizvodnje te podršku pojedinim sektorima radi ublažavanja tržišnih poremećaja i očuvanja likvidnosti.
Osigurana su sredstva za dovršetak gradnje Trga pravde na Črnomercu, provedbu regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju, zaštitu djece u digitalnom okruženju i daljnji razvoj sustava e-Građani.
Ulaganja u kulturu i demografsku revitalizaciju
Nastavlja se financiranje kulturne iskaznice za mlade, obnova kulturne baštine, ulaganja u muzeje, arhive i knjižnice te rad nacionalnih ustanova u kulturi.
Govoreći o demografskoj revitalizaciji, premijer je istaknuo pozitivne trendove u pogledu rasta broja novorođene djece. U tom je kontekstu izdvojio nastavak mjere isplate pune plaće za roditeljski dopust, povećanje jednokratnih potpora, porezna rasterećenja za povratnike te nove mjere – uređenje dječjih igrališta i novčanu potporu za kupnju vozila obiteljima s četvero i više djece.
Osigurana su i sredstva iz proračuna i europske omotnice za financiranje svih prioriteta u poljoprivredi i ribarstvu, s ciljem jačanja proizvodnje, povećanja samodostatnosti i sigurnosti hrane te provedbe mjera zaštite zdravlja životinja.
Vodno-komunalni projekti i gospodarenje otpadom
U trogodišnjem razdoblju za vodno-komunalne projekte osigurano je 745 milijuna eura za ulaganja u vodovode, kanalizaciju i pročišćavanje, uz 250 milijuna eura za zaštitu od poplava.
Za gospodarenje otpadom osigurava se 200 milijuna eura, i to za sanaciju zatvorenih odlagališta, gradnju centara za gospodarenje otpadom te postrojenja za energetsku oporabu otpada, odnosno energana.
Za ulaganja u projekte Hrvata izvan Hrvatske osigurana su 43 milijuna eura, naglasio je premijer u uvodnom dijelu sjednice.
Ćorić: Proračun nosi snažan razvojni i socijalni karakter
U nastavku sjednice potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o proračunskom okviru za razdoblje 2027. – 2029., Nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2027. godinu i projekcije za 2028. i 2029. godinu te nacrte prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2027. godinu i projekcija planova za 2028. i 2029. godinu, kao i Nacrt konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2027. godinu.
Ćorić je poručio kako prijedlog proračuna za 2027. godinu Republici Hrvatskoj, u okviru Vladinih politika, donosi snažan razvojni i socijalni karakter.
Svim resorima zahvalio je na konstruktivnoj suradnji u kreiranju novog proračuna.
Ćorić je izrazio uvjerenje da će postignuti makroekonomski rezultati u Hrvatskoj u 2027. godini, s obzirom na sve veći fokus na produktivnost gospodarstva, biti i nešto bolji te da će se prilikom rebalansa proračuna krajem 2027. godine otvoriti mogućnost dodatnog poboljšanja pojedinih planiranih stavki, prije svega prihoda državnog proračuna.
Šušnjar: Unaprjeđenje trajnog sustava transparentnosti cijena i zaštite potrošača
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstavio je Prijedlog odluke o prestanku važenja Odluke o objavi cjenika i isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole cijena u trgovini na malo, Prijedlog odluke o prestanku važenja Odluke o isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole cijena te Prijedlog odluke o prestanku važenja Odluke o objavi cjenika proizvoda i usluga kao mjera izravne kontrole cijena.
Pojasnio je da su tim odlukama uvedene mjere usmjerene na povećanje transparentnosti cijena i bolju informiranost potrošača, čiji je primarni cilj bio pridonijeti suzbijanju inflatornih pritisaka.
Navedene mjere, dodao je, predstavljale su odgovor na tadašnje okolnosti na tržištu i potrebu za dodatnim instrumentima kojima bi se potrošačima omogućilo donošenje informirane odluke o kupnji.
U cilju daljnjeg unaprjeđenja transparentnosti cijena i osiguranja trajnog sustava informiranja i zaštite potrošača, na temelju Zakona o zaštiti potrošača doneseni su pravilnici kojima se uređuju pitanja isticanja cijena.
Riječ je o Pravilniku o isticanju bazne cijene proizvoda i Pravilniku o načinu objave cjenika proizvoda koji stupaju na snagu 17. studenoga 2026. godine.
Ministar je istaknuo da su iznimne mjere kontrole cijena po svojoj zakonskoj naravi bile privremene i namijenjene postupanju u posebnim tržišnim okolnostima, dok novi propisi predstavljaju trajni okvir sustava transparentnosti cijena i zaštite potrošača.
Izvor: Vlada Republike Hrvatske
#istraterramagica #Istra #IstarskaZupanija #HitnaPomoc #Zdravstvo #Skole #Vrtici #Investicije #DrzavniProracun #Proracun2027 #VladaRH
INTERVJU: U Istri će se graditi 7 novih objekata hitne medicine s 28 stanova za 30 milijuna eura. Doznajemo gdje će biti u Poreču
Dobra vijest: Od utorka, 17. studenoga, niže cijene svih vrsta goriva
VAŽNA VIJEST ZA PACIJENTE U ISTRI: U Općoj bolnici Pula predstavljen suvremeni CT uređaj
