Obnova palače Scracin u središtu Pule kraj Zlatnih vratiju, u koju će se nakon više godina vratiti Područni ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koštat će 3,75 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj rekonstrukciji povijesne zgrade koja je godinama bila prazna i za koju se bezuspješno tražio privatni kupac.
Područni ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) Pule riješio je imovinskopravne odnose s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), čime su, kako je objavio Grad Pula, stvoreni uvjeti za obnovu palače Scracin, zaštićenom kulturnom dobru u središtu grada.
Nakon više od desetljeća otvarena mogućnost obnove
Nakon završetka radova u palaču bi se ponovno trebao smjestiti pulsko sjedište Mirovinskog zavoda, koju su djelatnici silom prilika morali napustiti prije nešto više od deset godina.
Time bi napokon mogao biti riješen dugogodišnji problem jedne od najuočljivijih napuštenih zgrada u središtu Pule, palače Scracin, koja je Puljanima poznata kao zgrada Mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
Djelatnici i jednog i drugog zavoda morali su napustiti zgradu zbog oštećena nastala požarom u kolovozu 2014. Požar je, kako je obznanjeno, izbio na drugom katu uzrokovan kvarom na električnim instalacijama. Iako konstrukcija zgrade nije potpuno uništena, stanje zgrade znatno se pogoršalo.
Najprije je iselio HZMO, tijekom 2015. Danteov trg), a potkraj iste godine i HZZO (Ul. A. Kačića Miošića). Palača je otad prazna.
Propali pokušaji prodaje
Palaču je 2018. bio spreman kupiti pulski poduzetnik Kristijan Floričić za oko 16 milijuna tadašnjih kuna. Imao je u planu pretvoriti je u luksuzni hotel, ali je od kupovine odustao zbog konzervatorskih uvjeta, koji nisu dopuštali preinake nužne za hotelske standarde. Pulski poduzetnik ostao je bez planiranog hotela, ali i 785 tisuća kuna uplaćenog pologa.
Ni kasniji natječaji za prodaju palače Scracin nisu urodili plodom.
Palača je izgrađena 1889./1890. godine prema projektu Angela Meyera, kao poslovno-stambena zgrada namijenjena industrijalcu Giacommu Scracinu. Jedna je od najljepših, najuočljivijih i najatraktivnijih zgrada u središtu grada. Parcelu je kupio 1878. Zauzela je prostor na sunčanoj, južnoj strani brda Monte Castell/Mondipola, na uzbrdici koja kreće od Slavoluka Sergijevaca prema utvrdi na vrhu brda. Prije izgradnje ovog lijepog objekta na tome su mjestu bile neugledne, niske kamene jednokatnice iz graditeljskog naslijeđa Venecije.
Povijest palače Scracin
Zamišljena je kao poslovno-stambena zgrada. U prizemlju su se nalazili poslovni prostori i lokali okrenuti prema trgu, dok su viši katovi bili namijenjeni luksuznom stanovanju.
Zgrada je bogata arhitektonskim dekoracijama, sa šest većih prozorskih otvora i vratima u sredini prizemlja, dok je na svakom katu po sedam prozora, svi s voltama, a na sredini zgrade prvog kata izgrađen je lijepi balkon. Izgradnjom Scracinove palače, ali i rekonstrukcijom postojećih kuća u najstarijem gradskom naselju, kamena struktura grada, prema arhitektu Antoniju Rubbiju, dobila je izgled austrijskog tipa građenja, u kojima je historicistička arhitektura utvrdila urbanitet tog dijela grada. Iako je bilo i drugih tendencija da se gradsko središte izgradi na drugom kraju, u novom naselju San Policarpo ili oko Trga Foro, ipak je prevladao stav da se oko antičkog spomenika Slavoluka Sergijevaca izgradi novo središte grada. Tada je Scracinova palača dobila posebno mjesto.
Scracin je u austrougarskoj ratnoj mornarici, po Mati Baloti – Miji Mirkoviću, bio viši dočasnik zadužen za opskrbu brodova hranom i vođenje spremišta hrane. Ovim je poslom snalažljivi dočasnika stekao veliku imovinu. Kada je napustio mornaricu, prethodno se obogativši, koristio je stare veze i iskustvo i postao liferant, tj. dobavljač mornarice, trgovac, kućevlasnik i industrijalac. Dijelom je svoj kapital ulagao u kupnju zemljišta, zgrada i drugih poslova, a rezultat toga je i zgrada koja i danas nosi njegovo ime.
Ostao je zapamćen kao jedan od najistaknutijih pulskih poslovnih ljudi, trgovaca i ranih industrijalaca s kraja 19. st., koji je bogatstvo stekao kroz trgovinu, ulaganja u nekretnine te rane industrijske i obrtničke pogone koji su opskrbljivali grad koji je ubrzano rastao.
Umro je l925. godine, a sav imetak ostavio je svojoj djeci: Giacomu, Ameliji, Mariji, Gisele, Ludmilli i Alice.
Angelo Meyer, graditelj i projektant
Angelo Meyer, građevinski poduzetni, graditelj i projektant, djelovao je u Puli od početka 1880-ih godina pa sve do Prvoga svjetskog rata, u vrijeme kada je grad proživljavao svoj najveći građevinski i industrijski uzlet pod austrougarskom upravom.
U Puli je projektirao niz višestambenih kuća, poslovnih palača oko povijesne jezgre, kao i obiteljskih kuća i vila u tada novim gradskim četvrtima. Imao je status ovlaštenog graditelja i projektanta. Nije bio zaposlenik carskih vojnih vlasti (koje su gradile utvrde i Arsenal), već je djelovao na civilnom tržištu nekretnina, zbog čega su ga angažirali bogati pulski industrijalci, liječnici, trgovci i građanski sloj. Imao je projektni ured i građevinsku tvrtku koja je izvodila radove.
Kao i mnogi drugi civilni stručnjaci njemačkog ili talijanskog podrijetla koji su došli u Pulu radi posla, Meyer se nakon izbijanja Prvoga svjetskog rata 1914. godine prestaje pojavljivati u pulskim gradskim registrima i arhivima. Pretpostavlja se da je, zbog ratnih zbivanja i evakuacije civilnog stanovništva iz Pule, napustio grad i vratio se u matične krajeve unutar Monarhije.
Robert Buršić
POREČ: Od ponedjeljka se zatvara prometnica između Finide i Srednjih Špadića – evo kojim putem možete voziti
Dežurna ljekarna u Poreču u nedjelju 18. listopada 2026.
POREČ u nedjelju bez elektrobusa: Zbog Ironmana zatvaraju se prometnice, evo gdje će biti preusmjeren promet
#Pula #istraterramagica #PalačaScracin #Portarata #PovijestPule #RobertBuršić #KulturnaBaština #Obnova #Arhitektura #Istra
