Zaštitnicima liječnika i apotekara, Kuzmi i Damjanu, u Porečkoj i Pulskoj biskupiji posvećene su tri župe: Fažana, Kaštelir i Kršikla, a crkve njima posvećene nalaze se u Boljunu, Labinu i Grožnjanu
Piše Robert BURŠIĆ
Ranokršćanski mučenici, blizanci, braća Kuzma i Damjan, čiji spomendan pada danas, 26. rujna, rođeni su u Arabiji, bavili su se liječništvom u Egeji (današnji grad Ayas u Turskoj), a zatim u rimskoj provinciji Siriji. Za svoje usluge nisu primali plaću, zbog čega im je nadimak bio anargyroi (oni koji ne trebaju srebra, sveti bezsrebrenici, odnosno nepotkupljivi).
Tijekom proganjanja kršćana za vrijeme cara Dioklecijana, Kuzma i Damjan bili su uhićeni i mučeni ne bi li se odrekliu kršćanstva. Prema predaji, ostali su vjerni svojoj vjeri izdržavši vješanje na križu i kamenovanje. Konačno su pogubljeni odrubljivanjem glave.
Sveti Kuzma smatra se zaštitnikom liječnika i kirurga, a sveti Damjan zaštitnik ljekarnika i farmaceuta. U ikonografiji prikazuju se zajedno, i to nerijetko tako da jedan gleda u nebo, a drugi u zemlju, što simbolično označava otvorenost prema Bogu, a istovremeno i izravna skrb za dobrobit bolesnika i njihovo izlječenje. Obično su obučeni u tunike ili pregače, ponekad imaju kape na glavama, a prikazuju se s liječničkim i ljekarničkim pomagalima.
Osim u Katoličkoj crkvi, štuju se i u pravoslavlju (slave se dvaputa godišnje – 14. jula/srpnja kada je umro Kozma, kako nazivaju Kuzmu, i 14. novembra/studenog kada je umro Damjan), te u Anglikanskoj crkvi.
Godine 1995. proglašeni su zaštitnicima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U Porečkoj i Pulskoj biskupiji tri župe za patrona imaju sv. Kuzmu i Damjana: Fažana, Kaštelir i Kršikla. Uz njih, na području cijele Istre postoje crkve posvećene sv. Kuzmi i Damjanu u Boljunu, Labinu i Grožnjanu.
CRKVA U FAŽANI NA NAJNIŽOJ NADMORSKOJ VISINI
Župna crkva Sv. Kuzme i Damjana, smještena na trgu, u blizini obale, nalazi se na najnižoj nadmorskoj visini u Istri – samo jedan metar. Na pročelju je sačuvan gotički portal u čijoj su luneti u visokom reljefu prikazani titulari crkve. Sazidana je u kasnogotičkom stilu 15. stoljeća, a dvije spolije iz 8. stoljeća na vanjskome zidu vjerojatno pripadaju starijoj građevnoj fazi crkve. Uz crkvu je podignut samostojeći zvonik, koji završava lučnim biforama i piramidom, visok 27 metara.
Unutrašnjost je opremljena s pet mramornih oltara na kojima su postavljeni drveni retabli: Gospe od krunice, Sv. Kuzme i Damjana, Sv. Andrije i Margarete, Kristova uskrsnuća i Sv. Križa. Sjeverni zid crkve oplemenjen je slikom Posljednja večera, zadarskog slikara Zorzija Venture iz 1598. godine. I glavni oltar ima kvalitetno slikarsko ostvarenje – Uskrsli Krist i sveci, ulje na platnu koje ima sve odlike venecijanskog slikara Leonarda Corone, nastalo oko 1590. godine. Na zidovima sakristije moguće je vidjeti ostatke freskoslikarija, freska Raspeti Krist, vjerojatno rad furlanskih majstora iz 16. stoljeća.
Nekadašnja romanička crkva Sv. Kuzme i Damjana, koja je izgrađena u 16. st. od furlanskih majstora, preuređena je u sakristiju. Oltari koji su bili podignuti u 16. st., u međuvremenu su nestali, ali oslikane praznine upućuju da je pod prostora bio niži za jedan metar, odnosno na samoj razini mora.
PREDAJA O SVETOM KRIŽU
Predaja o Svetom Križu u Fažani vezana je uz veliko drveno raspelo koje se nalazi na samom ulazu u crkvu, a koje skriva zanimljivu lokalnu legendu o suparništvu između dvaju susjednih mjesta – Fažane i Štinjana. Prema kazivanju, križ je dopremljen jedrenjakom 1709. godine koji je plovio od Trsta prema Puli. Kada je brod stigao u fažanski kanal, posada se suočila s problemima ili je morala iskrcati teret, pa je dragocjeni teret – veliko vjersko raspelo – ostavljen na obali.
Križ je ubrzo postao jabuka razdora. Kako se mjesto iskrcaja nalazilo na graničnom području, stanovnici Fažane i susjednog Štinjana pokrenuli su žestoki spor kome križ zapravo pripada. Spor je riješen u korist Fažane. U fažanskoj crkvi čuva se slika jedrenjaka kojim je križ dopremljen.
KAŠTELIR, CASTELLIONE, VLASNIŠTVO BISKUPA
Kaštelir je bio nastanjen u prapovijesti i u rimsko doba, Castellione, u vlasništvo porečkoga biskupa, koji ga je davao u zakup istarskim feudalcima. U 14. stoljeću bio je napušten zbog ratova i bolesti. Godine 1420. područjem su zagospodarili Mlečani, koji su u razdoblju od 16. do 17. stoljeća naselili hrvatskim izbjeglice pred Osmanlijama iz Dalmacije i Bosne.
Pripadao je župi Vižinada, a od 1857. samostalna je župa. Trobrodna župna crkva Sv. Kuzme i Damjana izgrađena je 1908. na mjestu ranije. Zvonik, odvojen od crkve, izgrađen je 1869., visok 30 metara.
KRŠIKLA, BROJNI GROBOVI U KAPELANSKOJ CRKVI
Kršikla je samostalna kapelanija u sastavu pazinskog dekanata, nekada župa u pićanskoj biskupiji. Crkva je sagrađena 1868. na mjestu ranije. U zid sakristiji ugrađena je ploča s glagoljskim natpisom na kojoj piše: Va ime Bože, amen, Let Gospodnjih 1572. miseca pervara dan 24. To je grob župana Martina Kisića.
Činju pisati Tomaš Kisić, sin njega. Uz tekst je uklesan kosir, vjerojatno kao simbol pokojnikova seljačkog podrijetla. U podu crkve više je grobnih ploča. Stariju crkvu oplačkali su Mlečani 1616. godine. Odvojen od crkve zvonik je visok 20 metara.
CRKVE POSVEĆENE KUZMI I DAMJANU
Crkva Sv. Kuzme i Damjana u Boljunu nalazi se do Velih vrata, kako se tada zvao taj prvi i glavni ulaz u mjesto. Sagrađena je u 12. stoljeću o čemu svjedoči glagoljski natpis iz 1543. godine. Obnavljana je 1700. godine i 2001./2002. godine kada je bila u ruševinama. Najstarija je sakralna građevina koja je ostala očuvana u tom mjestu.
Crkva u Labinu nekada je bila grobna kapela obitelji Depangher. Izgrađena je 1450. godine. To je omanja kamena crkva s gotičkim portalom i preslicom. Na zidovima su ostaci fresaka i glagoljički grafiti iz 16. i 17. stoljeća, koje je 1946. godine otkrio akademik Branko Fučić.
Crkva posvećena sv. Kuzmi i sv. Damjanu u Grožnjanu sagrađena je 1554. godine dobrovoljnim radom i darovima vjernika iz okolice. Nalazi se izvan zidina na malom trgu. Ima lopicu. Crkva je obnovljena 1834. i 1954. godine. Godine 1988. ukrašena je freskama akademskog slikara Ivana Lovrenčića (1917.-2003.).
Foto
Procesija u Kašteliru prigodom proslave patrona, sv. Kuzme i Damjana
Reljefni prikaz titulara fažanske župe na pročelju u luneti crkve
Kršikla
Župna crkva u Fažani na najnižoj je morskoj visini u Istri
#Istra #istraterramagica #KuzmaIDamjan #Fažana #Kaštelir #Kršikla #Boljun #Labin #Grožnjan #SakralnaBaština #IstarskaBaština #Glagoljica #PovijestIstre #RobertBuršić #KulturnaBaština
ISTRA: Prometna akcija policije u noći sa subote na nedjelju
Sabor promijenio Zakon o obrtu: Obrtnicima stiže rasterećenje, jedno važno pitanje i dalje na čekanju
