U Muzeju Grada Rovinja od 13. do 30. rujna održane su edukacijske aktivnosti u kojima je sudjelovalo 1.066 učenika svih rovinjskih i nekoliko istarskih osnovnih i srednjih škola.
Edukativne aktivnosti osmišljene su tako da se učenicima približe izložbe iz ciklusa „Potonuli brodovi“, ali i da ih se upozna s ulogom muzeja, s važnošću očuvanja kulturne baštine na primjeru podvodne baštine i neizostavnom ulogom svih nas u tom procesu. Aktivnosti su činila tri programa prilagođena uzrastu učenika.
Edukacijska aktivnost „Tajne potonulih brodova“ bila je namijenjena učenicima nižih razreda osnovnih škola. Kroz izložbe „Zambratija: prapovijesni šivani brod“ saznali su kako su se u prapovijesti gradili prvi brodovi i okušali se u šivanju broda.
Izložba “Veliki Piruzi: rimski brodolom na hridi kod Rovinja“ poslužila je da se učenike upozna s rovinjskim arhipelagom, načinom sigurne plovidbe i pomagalima kojima su se služili rimski pomorci. Najzanimljiviji dio aktivnosti bilo je mjerenje dubine vode i određivanje sastava morskog dna uz pomoć replike antičkog dubinomjera.
„Na donji dio dubinomjera namazana je svinjska mast kako bi se za nju zalijepio sastav morskog dna. Osim pijeska i morske trave, koje su učenici očekivali, zalijepio se i opušak cigarete. U tom trenutku prišao nam je rovinjski ribar, pohvalio učenike na predanosti i istaknuo kako trebaju voljeti i čuvati more i za buduće generacije, te im pritom poklonio školjke dondolu i Petrovo uho. Bila je to neposredna lekcija važnosti zaštite okoliša“, istaknula je voditeljica aktivnosti Tamara Perković.
Peti i šesti razredi osnovne škole, nakon stručnog vođenja, istraživali su izložbe u grupama rješavajući zagonetke vezane uz sadržaj izložbi. Uspješnim rješavanjem rebusa, anagrama, šifriranih poruka i križaljki došli su do brojevne kombinacije koja je otvarala skriveni kovčežić s blagom – čokoladnim zlatnicima. Posebno im se svidjela izložba „Mijoka: tajna Murterskog mora“ jer je riječ o plijenu s gusarskog broda s početka 17. stoljeća, vrlo bogatog nalazima novčića, Murano stakla, filigranski ukrašenih sunčanih satova, lokota, ogledala, svijećnjaka i dugih uporabnih predmeta s mletačke galije. Učenicima se izrazito svidjela dinamika aktivnosti te su bili jako motivirani u pronalaženju odgovora na postavljene zagonetke. Jedan je učenik izjavio da se osjeća poput pravog gusara plaćenog u čokoladi.
Edukacijske aktivnosti za ostale razrede osnovne i svih razreda srednjih škola temeljile su se na dnevničkim zapisima Hermanna Pfeiffera, preživjelog putnika s potonulog austro-ugarskog putničkog parobroda „Barona Gautscha“, i pismu upravitelja imanja obitelji Hütterott koje svjedoči kako se potonuće odrazilo na rovinjskim obalama. Kao motivacija poslužile su stare razglednice Pule i Rovinja. Učenici su pokazali velik interes i suosjećanje prema osobnim sudbinama putnika s broda, kao i razočaranje što okolnosti potonuća nikad nisu razriješene.
Svi učenici su, osim novih znanja, vještina i doživljaja, također dobili kopije starih razglednica koje prikazuju kako je izgledao Rovinj krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Voditeljica aktivnosti Tamara Perković naglasila je važnost ovakvih edukacija kojima je cilj učenike upoznati s lokalnim muzejom, ali i kako su događaji o kojima uče na nastavi utjecali na život ljudi na lokalnoj razini.
Ravnateljica Muzeja, Tajana Ujčić, zahvalila je svima na velikom odazivu i suradnji. Najavila je kako je konačni cilj za školsku godinu 2023./24. imati cjelovit program za djecu vrtićke i školske dobi, kako bi odgajatelji i nastavnici mogli unaprijed planirati posjet muzeju pri sastavljanju godišnjih programa, te da se razmišlja o osmišljavanju aktivnosti za vrijeme školskih praznika.
Izvor Muzej grada Rovinja
