in

Dr. sc. MAJA RUŽIĆ: Elektroničko nasilje se događa – Kako pomoći svojoj djeci?

Ilustracija

Alfa generacija, „Staklena generacija“ ili generacija „Društvenih mreža“ je generacija rođena od 2010. godine. Generacija koja je „rođena s tehnologijom“, a jedna od karakteristika je njihova povezanost s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom putem uporabe digitalnih uređaja. Generacija koja previše vremena provodi pred ekeranima elektroničkih uređaja posebno koristeći društvene mreže i igrajući on line video igre. Najpopularnija  društvena mreža u 2020. godini (Statista, 2020)  je Facebook s ukupno 1.6 milijardi korisnika slijedeYouTube te WhatsApp. Među tinejđerima popularne društvene mreže jesu Instagram, TikTok i SnapChat. Ukupan broj aktivnih korisnika SnapChata na dnevnoj bazi iznosi oko 249 milijuna korisnika, Instagrama 500 milijuna korisnika te TikTok-a 50,4 milijuna korisnika.

S obzirom na mnoge prednosti koje nove informacijske i komunikacijske tehnologije pružaju, mladi se ljudi sve češće susreću s elektroničkim nasiljem / zlostavljanjem u digitalnom okruženju  (eng.Cyberbullyng).

Maja Ružić

Elektroničko nasilje odvija se putem digitalnih uređaja (mobitela, tableta, računala), slanjem poruka, teksta te putem aplikacija na internetu-društvenim mrežama, tijekom igranja on line video igara, forumima tj. na mjestima gdje sudionici imaju mogućnost sudjelovati, pregladavati i dijeliti sadržaje.

Oblici nasilnog ponašanja (Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, netica.hr) uključuju: izravan napad, napad preko posrednika, verbalno nasilje, relacijsko nasilje, elektroničko seksualno nasilje, grubo on line sukobljavanje, uznemiravanje, ogovaranje i klevetanje, lažno predstavljanje, iznuđivanje i širenje povjerljivih informacija, socijalno isključivanje, prijetnje i uhođenje, video snimanje, izmjenu fotografija.

Istraživanje koje je provedeno 2017. godine u Hrvatskoj u sklopu projekta EU (Global) Kids Online (2020) na reprezentativnom uzorku od 1.017 djece u dobi od 9 do 17 godine života dobiveni su sljedeći rezultati: ukupno 62,4%  ispitanika se svakodnevno druži s prijateljima on line, internetu putem mobilnog telefona pristupa 92,7% ispitanika. Dječaci u odnosu na djevojčice učestalije koriste društvene mreže Facebook, Youtube, Messenger i Google dok djevojčice koriste Instagram, Viber, WhatsApp i Snapchat. Ukupno 30,2% djece na internetu je komuniciralo s osobom koju nisu upoznali uživo, a 14,3% djece u dobi od 9 do 17 godine života imalo je određeno iskustvo na internetu koje ih je zasmetalo ili uznemirilo. Jedno od najčešćih iskustava nasilja putem interneta kod 61% ispitanika odnosilo se na primanje povrjeđujućih ili neprimjerenih poruka, isključivanje ili izostavljanje iz grupe ili aktivnosti (33%) te objavljivanje i prenošenje povrjeđujućih poruka tamo gdje ih drugi mogu vidjeti. Ispitanici koji su priznali nasilno ponašanje prema drugima licem u lice, ponašaju se nasilno i u virtualnom svijetu. Ispitanici koji su doživjeli takvu vrsta nasilja osjećaju se ljuto, tužno, prestrašeno. Četvrtina ispitanika posjećivala je stranice koje su uključivale govor mržnje, krvave ili nasilne slike te stranice koje promoviraju kako biti mršav dok je 23% ispitanika posjećivalo stranice sa sadržajima o samoubojstvu i načinima fizičkog ozljeđivanja. Vrlo je mali broj ispitanika (2,8%) koristilo Redbutton, Blockbutton ili Centar za pomoć.

ZA RODITELJE DJECE U OSNOVNOJ ŠKOLI

(Rivers, Duncan, Besag, 2009, prema Križan, 2018., http://netica.hr)

ZNAKOVI KOJI MOGU UKAZIVATI DA JE VAŠE DIJETE DOŽIVJELO VRŠNJAČKO NASILJE: učestala tišina; povlačenje iz obiteljskih interakcija; učestala tuga; povlačenje od aktivnosti i prijatelja; učestaliji izostanci iz škole; loš školski uspjeh u vidu nižih ocjena; gubitak apetita; poremećaji spavanja (mokrenje u krevet); problemi u školi (tučnjave s drugim učenicima); Prestaje koristiti računalo ili mobitel ili povećanje vremena provedenog vremena na Internetu u odnosu na prije; čini se nervozno ili razdražljivo kada koristi računalo ili mobitel; spominje nepoznate osobe; pridavanje sve veće važnosti aktivnostima i osobama na internetu; zatvaranje stranica, chatova i/ili skrivanje mobitela kada roditelji uđu u sobu ili kada se druga osoba približi; stres prilikom čitanja poruka, odnosno primanja različitih sadržaja;izbjegavanje razgovora o uporabi računala i interneta; brisanje korisničkih računa ili otvaranje puno novih; puno novih kontakata na mobitelu i/ili društvenim mrežama.

ZA DJECU I MLADE

Vrlo je važno da se nasilje prijavi odmah ili što je prije moguće.

Povjerite se bliskoj osobi (ako ne možete i/ili ne želite roditeljima/starateljima tada sugeriram da se povjerite razredniku, školskom pedagogu, psiholgu, učitelju, treneru, rođaku i dr.).

Kopirajte i spremite sadržaj, blokirajte / izbrišite korisnike, prijavite ih.

Prijava na društvenim mrežama:

Facebook:

https://www.facebook.com/help/1561472897490627/?helpref=hc_fnav

Instagram:

https://help.instagram.com

SnapChat:

https://support.snapchat.com/en-US/article/report-abuse-in-app

TikTok:

https://support.tiktok.com/en/safety-hc/report-a-problem

YouTube:

https://www.youtube.com/howyoutubeworks/policies/community-guidelines/#detecting-violations

 Red Button (on line prijava): https://redbutton.gov.hr/online-prijava/7

NAZOVITE:

HRABRI TELEFON: 116 111 ili 0800 0800

BESPLATNI TELEFON ZA SAVJETOVANJE 0800 606 606  („Safer Internet Centre Croatia: Making internet a good and safe place”)

KAKVE SU PREPORUKE ZA SUZBIJANJE POVREDA PRAVA KORISNIKA INTERNETA?

Kako bi se suzbile povrede prava korisnika na internetu (Šimović, Ružić-Baf, 2013), internetski servisi nude pravila korištenja. Preporuke su da se pravila pažljivo pročitaju prije korištenja e-društvenih mreža te da se korisnici pridržavaju navedenih pravila. U povrede prava korisnika interneta, na internetu se ubraja i krađa identiteta na suvremenim e-društvenim mrežama. Način na koji bi se suzbila ovakva povreda korisnika na internetu je omogućavanje da se korisnici autoriziraju na internetskim servisima biometrijski u budućnosti.

Da bi se zaštitili korisnici na internetu (Ružić-Baf, 2020) od ovisnosti i ostalih negativnosti interneta sugeriram uporabu alata koji simuliraju roditeljski nadzor. Neki od besplatnih alata jesu:  Qustodio, OpenDNS FamilyShield, KidLogger, Kaspersky Safe Kids i sl.

Vrlo je važno voditi računa o sigurnosti i zaštiti djece u digitalnom okruženju. Rana prevencija mogla bi se provoditi u sklopu besplatnih edukacija (finaciranih od strane lokalne, područne (regionalne) samouprave) namijenjenih prije svega roditeljima/starateljima, djeci i mladima te svim osobama koje su uključene u odgojno-obrazovni proces.

                                                                                   Izv. prof. dr. sc. Maja Ružić

Maja Ružić-Baf rođena je 1976. godine u Kopru, Republika Slovenija. Osnovnu školu i jezičnu gimnaziju završila je u Poreču. Diplomirala je predškolski odgoj na Pedagoškom fakultetu u Puli 1997. godine. Dobitnica je Rektorove nagrade. Iste godine upisuje Filozofski fakultet u Rijeci, gdje je 2002. godine diplomirala i stekla naziv profesora pedagogije i informatike. Više je godina radila kao vanjski suradnik – asistent informatičkih i pedagogijskih kolegija na Visokoj učiteljskoj školi u Puli, Filozofskom fakultetu u Puli, Ekonomskom fakultetu u Puli, Odjelu za kulturu i turizam Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Pučkom otvorenom učilištu u Poreču. Od 2002. godine voditeljica je edukacije i osobni trener za ICT u tvrtki Infosit d.o.o za informatičke tehnologije. Od 2004. godine zaposlena je kao znanstvena novakinja na Filozofskom fakultetu u Puli, a od 2015. godine izabrana je i zaposlena na radno mjesto izvanredne profesorice na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti. Bila je suradnica na nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata. Objavila je tri znanstvene knjige, više znanstvenih i stručnih radova koji su recenzirani i objavljeni u stranim i domaćim časopisima (http://bib.irb.hr). Sudjelovala je na izlaganjima na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Recenzentica je i članica uredništva u nekoliko domaćih i stranih znanstvenih časopisa i monografija.

HAK: Moguća je poledica, magla smanjuje vidljivost

U srijedu u Istri 8 novozaraženih, ukupno aktivnih ima 51