Do 2. rujna ove godine bit će otvoreno javno savjetovanje o izmjenama četiriju poreznih zakona koja se odnose na porez na dohodak, dobit, PDV i fiskalizaciju u prometu gotovinom. Ministar financija Zdravko Marić već je više puta, istupajući u medijima, istaknuo kako Vlada kreće sa smanjenjem poreza na dohodak s 36 na 30, odnosno s 24 na 20 posto te poreza na dobit za sve one koji su ostvarili ispod 7,5 milijuna kuna prometa s 12 na 10 posto, piše Privredni.hr.
Izmjene Zakona o porezu na dobit dio su već prije najavljenih reformskih mjera Vlade. U Ministarstvu financija podsjetili su kako je u prethodnim fazama došlo do poreznih rasterećenja, i to snižavanjem porezne stopa s 20 na 18 posto za porezne obveznike koji ostvaruju prihode iznad tri milijuna kuna, a za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do tri milijuna kuna snižena je na 12 posto U četvrtom krugu poreznog rasterećenja, dakle od 2020. godine, podignut je prag za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto s tri milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna.
Zdravko Marić / Foto: Vlada RH /Twitter
“S obzirom na zadane ciljeve, a uzimajući u obzir prihode proračuna, uočena je potreba i mogućnost daljnjeg poreznog rasterećenja za male i srednje porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna, i to putem smanjenja porezne stope s 12 na 10 posto”, stoji u prijedlogu zakonske izmjene.
Nadalje, s obzirom na izmjene propisa o oporezivanju dohotka koji predviđa smanjenje porezne stope za dohodak od kapitala ostvaren po osnovi dividendi i udjela u dobiti s 12 na 10 posto, a radi izjednačavanja poreznog položaja, inozemnih dioničara i članova društva koji nisu fizičke osobe, potrebno je smanjiti stopu poreza po odbitku s 12 na 10 posto.
Doktorica ekonomskih znanosti i stalna sudska vještakinja za financije, računovodstvo i poreze Valentina Salaj Ćetković, komentirajući na e-savjetovanju ove prijedloge zakonskih izmjena, istaknula je kako je, radi dugoročnog očuvanja financijske stabilnosti i likvidnosti svih vrsta trgovačkih društava, prijeko potrebno vratiti odredbu prema kojoj su trgovačka društva (uz izuzetak financijskih institucija) oslobođena plaćanja poreza na dobit ako reinvestiraju dobit i povećaju temeljni kapital društva. “Navedena odredba korisna je ne samo za financijsku stabilnost pojedinog poduzeća, nego i za društvo u cjelini jer omogućuje sigurnost naplate potraživanja zaposlenicima, državi i dobavljačima”, istaknula je Valentina Salaj Ćetković.
Nove izmjena zakona o porezu na dohodak
Ministarstvo financija istaknulo je kako je provedbom prethodnih četiriju krugova poreznog rasterećenja došlo do značajnog poreznog rasterećenja dohotka za sve porezne obveznike. Podsjećaju kako se to odnosi na povećanje osnovnoga osobnog odbitka s 2.600 na 4.000 kuna mjesečno, ukidanje porezne stope od 40 posto te širenje raspona za oporezivanje poreznom stopom od 24 posto, do 360.000 kuna godišnje. Smanjeno je i porezno opterećenje rada mladih osoba po osnovi dohotka od nesamostalnog rada za 100 posto za mlade do 25 godina života i za 50 posto za mlade od 26 do 30 godina života, a doneseno je i nekoliko mjera u vezi sa smanjenjem administrativnog opterećenja poduzetnika.
“Kako je cilj nastaviti daljnje rasterećenje poreznih obveznika, predlaže se snižavanje poreznih stopa s 24 na 20 posto odnosno s 36 na 30 posto te s 12 na 10 posto koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti. Umanjenjem obveze poreza na dohodak direktno bi se utjecalo na povećanje raspoloživog dohotka”, ističu u resornom ministarstvu te navode kako će uvođenjem nacionalne naknade za starije osobe te uređivanjem ostvarivanja prava na nju biti potrebno definirati porezni tretman te naknade.
No, što bi to značilo u praksi, možda se najbolje može vidjeti na bruto plaći obveznika od oko 10 tisuća kuna, čija bi neto plaća od iduće godine bila oko 180 kuna viša. Ove porezne izmjene uopće se neće osjetiti na minimalnoj plaći.
Foto: Shutterstock
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u
Lakše poslovanje poreznim obveznicima trebale bi donijeti i izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost jer se povećava prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama koje se sa 7,5 dižu na 15 milijuna kuna.
Kad je pak riječ o izmjeni Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, želi se odgovarajućim zakonskim izmjenama omogućiti propisivanje odredbi koje se odnose na blagajnički maksimum na način da se mjerila za određivanje visine blagajničkog maksimuma određuju pravilnikom.
“Tijekom godina primjene fiskalizacije pokazalo se da zakonski propisana visina blagajničkog maksimuma utječe na rezultate poslovanja poduzetnika. Naime, u skladu sa Zakonom, poduzetnici su obvezni položiti utržak gotovog novca iznad propisanog iznosa blagajničkog maksimuma pri čemu, u tom dijelu, mogu imati povećane troškove. Budući da je visina blagajničkog maksimuma propisana Zakonom, pri čemu nije moguće pratiti eventualne promjene nastale kod poslovanja poduzetnika, posljedično se ni ne može promptno reagirati na donošenje mjera koje su u tom dijelu prilagođene poduzetnicima”, kažu u svom obrazloženju iz Ministarstva financija.
Izvor Privredni.hr
