Talijanski diskonter Eurospin već nekoliko mjeseci ima otvorene natječaje za zapošljavanje, a hrvatske kandidate, navodno, šalje na izobrazbu u svoje trgovine po Italiji i Sloveniji, gdje trenutačno ima 84 prodajna centra, objavio je Novac.hr.
Manje artikala
– Riječ je o jednom od najboljih diskontera u Europi koji ima svježi asortiman poput supermarketa, a u ponudi su mu proizvodi privatnih robnih marki i “no name” brendova iz Italije. Ne vjerujem da će Eurospin ugroziti druge trgovce, možda samo proizvođače i prerađivače.
Unatoč niskim diskontnim cijenama u svojim objektima, dolazak “Eurospina” neće natjerati ostale trgovce na spuštanje cijena kao što je to, primjera radi, učinio “Lidl” u Srbiji, koji je u samo dva mjeseca preuzeo pet posto tamošnjeg maloprodajnog tržišta – smatra Drago Munjiza, konzultant za trgovinu i nekadašnji direktor “Konzuma”.
Inače, razlika između diskontera i supermarketa jest što ovi prvi imaju maksimalno 800 artikala u svojim centrima, uz minimalan broj zaposlenih, dok se u supermarketima može naći i više od 6.000 artikala.
Goran Pavlović, glavni urednik specijaliziranog portala “Ja TRGOVAC”, kaže kako je Eurospin tzv. hard diskonter, što znači kako više od 90 posto asortimana čine proizvodi njihovih privatnih marki.
– To je koncept koji je usmjeren na smanjenje troškova poslovanja u svim segmentima, što im omogućava visoku cjenovnu konkurentnost. Koliko će njihove cijene biti niže od konkurencije teško je reći, no sasvim je sigurno da su niske cijene njihova ključna konkurentska prednost – drži Pavlović i dodaje da, prema neslužbenim informacijama, “Eurospin” ne planira ući putem akvizicije postojećeg trgovca, nego će graditi vlastite samostojeće objekte te bi u prvom mahu mogao otvoriti dvadesetak prodavaonica.
S druge strane, Munjiza ima saznanja prema kojima je talijanski diskonter “zainteresiran za preuzimanje Plodina”.
Izbjegavaju gradska središta
– Kako bilo, njihova poslovna politika je takva da oni idu prema predgrađu, gdje neće imati konkurencije. Drugim riječima, njihovu trgovinu nećete vidjeti u centru Splita, ali vjerojatno hoćete na Mejašima, u Kaštelima ili na otocima – ističe nekadašnji direktor “Konzuma”, koji drži kako domaće tržište, vrijedno 43 milijarde kuna, nije zasićeno maloprodajnim lancima, dapače, da ima mjesta za širenje postojećih lanaca, kao i za dolazak novih.
Tomu u prilog govori i činjenica da je u posljednjih deset godina iz Hrvatske otišao zanemariv broj trgovačkih lanaca s primarno prehrambenim proizvodima.
– Zadnji i ujedno najveći takav primjer je odlazak “Bille” koja je svoje poslovanje prodala “Sparu” 2017. godine. “Spar” je, podsjetimo, 2009. preuzeo poslovanje “Ipercoopa” koji je imao nekoliko hipermarketa u sklopu trgovačkih centara u Hrvatskoj.
Uz to, imali smo i neuspjeli “nastup” norveškog koncepta luksuznih hipermarketa “B-Hyper”, koji su svoje prvo i jedino prodajno mjesto otvorili u Varaždinu. Unatoč velikim planovima za širenje, u “B-Hyperu” su shvatili kako takav maloprodajni koncept na hrvatskom tržištu ne prolazi – objašnjava Goran Pavlović.
S druge strane, u neprehrambenom dijelu tržišta druga je priča – u Hrvatskoj gospodarskoj komori navode kako ovdje stalno dolazi do preslagivanja. U posljednjih nekoliko godina otišlo je nekoliko velikih trgovaca sa svojim brendovima: “Baumax”, “Bricostore”, “Prenetal”, “Limoni”, “Obi”, “Marks Spencer”, objavio je Novac.hr.
