in

Razgovor: ROBERT VELENIK – Obrtnici Poreštine opstaju i ne daju se, najbolje posluju građevinari i trgovci

Robert Velenik - Foto Tanja Kocijančić

Pandemija je obilježila posljednju godinu u svim sferama. Posebno je kriza utjecala na gospodarstvo pa smo odlučili doznati kako se s time nosi gospodarstvo. O situaciji u obrtništvu Poreštine razgovarali smo s tajnikom Udruženja obrtnika Poreč, Robertom Velenikom. Velenik je magistar ekonomije koji već 12 godina radi u Udruženju na tom radnom mjestu i dobro je upoznat sa stanjem gospodarstva na našem području.

Dom obrtnika u Poreču
  1. Kako je obrtništvo na Poreštini podnijelo teret korona-krize u zadnjih godinu dana?

Pojava ovakvog virusa koji izaziva globalnu krizu dešava se jednom u sto godina. Za mnoge je obrtnike nastupilo doba neizvjesnosti i borbe za opstanak. Zahvaljujući njihovim sposobnostima, ali i potporama države, županije i jedinica lokalne samouprave, obrtnici opstaju. Za sada se ne primjećuje opadanje broja obrta na području Poreštine. Uvjeren sam da se svjetlo na kraju tunela već vidi.

     2.  Prema Vašim saznanjima koje su djelatnosti najpogođenije? Ima li djelatnosti koje su radile bolje i bez problema?

Neke su djelatnosti bile više izložene krizi u odnosu na druge, primjerice uslužne djelatnosti vezane uz turizam, tiskare, trgovine suvenirima, zlatarnice i ugostitelji. Za sada normalno posluju građevinari, određene djelatnosti proizvodnje, knjigovodstveni servisi i trgovine prehrambenim namirnicama.

    3.  Je li se zbog korona krize umanjio broj obrtnika na Poreštini? Koliko ih se prosječno godišnje otvori/zatvori?

Broj obrta na području Poreštine, dakle Grada Poreča i okolnih općina je trenutačno 1.516. Na početku 2020. godine broj obrta bio je 1.518. Dakle, pad je zanemariv. Ne mogu govoriti o prosjeku, jer se situacija mijenja ovisno o gospodarskim krizama ili rastu, te mjerama države prema gospodarstvenicima, ali u 2020. godini, dakle kriznoj godini, otvoreno je 120 novih obrta. Odjava obrta je bilo podjednako s brojem novih obrta.

     4. Od 1.500 obrta koliko ih ima prosječno na cijeloj Poreštini – kojih ima najviše a kojih najmanje? Koje su djelatnosti najuspješnije?

Prema našoj statistici, najviše ima obrta u uslužnim djelatnostima, sijede ugostitelji i trgovci. Manje od 100 obrta ima u djelatnostima ribarstva, uljepšavanja tijela i proizvodnje. Ako mjerimo uspješnost po prihodima, onda je situacija različita i sve ovisi o uspješnosti samog obrtnika u pronalaženju tržišta i kupaca.

      5.  Na koji način Udruženje obrtnika pomaže obrtnicima?

Nastojimo zaista biti podrška obrtnicima u pokretanju posla, pružanju usluga savjetovanja i argumentiranja potrebe za izmjenama propisa u korist obrtnika. Sukladno statutu, naše su zadaće i: promicanje obrta i obrtništva u zajednici, zastupanje i zaštita interesa svojih članova pred tijelima jedinica lokalne samouprave, pružanje informacija o propisima članstvu, sudjeluje u programima razvoja i poticanja inovacija u obrtništvu, te osposobljavanja za potrebe obrtništva i malog i srednjeg poduzetništva. Posljednjih smo godina bili zaista aktivni. Zasigurno će se vaši čitatelji sjetiti Crofisha, a kojeg smo organizirali tri godine zaredom. Naše je udruženje zahvaljujući tome postalo prepoznato u zajednici, ali i šire.

      6.  Što sve organizirate za njih? Je li to na vaš poticaj ili oni to sami traže?

Udruženje redovito organizira seminare, radionice i tečajeve koji su besplatni ili izrazito povoljni za obrtnike. Obrtnici su tako imali niz edukacija, primjerice iz stranih jezika, informatike, zaštite na radu, pisanja poslovnih planova, zaštite imovine od krađa i slično. Organizirali smo susrete lokalnih vlasti s obrtnicima, a dolazili su nam i predstavnici različitih ministarstava. Za obrtnike smo organizirali i posjet uglednim međunarodnim sajmovima, te smo i sufinancirali njihov nastup u Munchenu, Celju, Zagrebu, Mostaru, Virovitici, Puli. Naši obrtnici mogu svake godine prisustvovati susretima ribara, prijevoznika, trgovaca, ugostitelja Hrvatske obrtničke komore, a na kojima se razgovara o najvažnijim temama struke. Sufinanciramo usavršavanja za kuhare, frizere, konobare, prijevoznike i druge. Osluškujemo potrebe obrtnika, te na njihovu inicijativu organiziramo seminare i predavanja.

    7.   Komorski doprinos koji plaćaju obrtnici na koji se način troši?

Komorski doprinos spada u osnovni prihod udruženja bez kojeg obrtnici ne bi ni imali mogućnosti informiranja i savjetovanja iz struke. Plaćanjem komorskog doprinosa ostvaruju pravo na savjetovanja sa pravnicima, ekonomistima i stručnom službom HOK-e. Savjeti su dostupni svakog radnog dana od 8 do 16 sati putem jedinstvenog pozivnog broja 072 000 026 ili dolaskom u naš ured u Obrtničkom domu. S prihodima od komorskog doprinosa financira se odlazak obrtnika na sajmove, web stranice udruženja, plaća jednog djelatnika, kredit za izgradnju Obrtničkog doma, a sufinanciraju se i radionice i predavanja pozvanih stručnjaka i slično. Tu moram naglasiti kako su svi obrtnici u tijelima udruženja, počevši od predsjednika, volonteri i ne primaju naknadu za svoj angažman. Trenutačno članarina, odnosno komorski doprinos čitavom našem sustavu HOK-a iznosi 76 kuna mjesečno po obrtniku, što pojednostavljeno znači 2,53 kune/dnevno za pristup svim našim uslugama.

      8.   Za kraj, što poručujete obrtnicima?

Naše udruženje je otvoreno za svaku dobru sugestiju i primjedbu. Spremni smo poslušati ideje za unapređenje našeg rada. Pozivam obrtnike da udruženju dostave kontakt podatke o e-mail adresama i brojevima mobitela kako bi ih redovito izvještavali o novostima iz njihove struke.

Razgovarala Tanja KOCIJANČIĆ

Porečani iščupali dva boda protiv Varaždina

Ovo su mjere koje najvjerojatnije popuštaju od 1. veljače