in

Vlada planira povećati plaće: Ukida se prirez, povećava osobni odbitak, sufinanciraju doprinosi…

Foto Vlada RH

Vlada je danas, 24. svibnja, predstavila novi krug porezne reforme u sklopu kojega se ukida prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.

Predstavljajući najavljene porezne izmjene u sklopu kojih će se mijenjati devet zakona, premijer Plenković naglasio je da je osnovni cilj ove reforme povećanje plaća svim građanima. Vlada želi podići životni standard i plaće, osobito građanima s najnižim plaćama, podići kupovnu moć kućanstava, smanjiti nejednakosti, očuvati gospodarski rast te ojačati fiskalnu autonomiju jedinica lokalne samouprave, a s obzirom na makroekonomske pokazatelje 2023. je pravi trenutak za porezno rasterećenje, istaknuo je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac predstavili su danas najavljene porezne izmjene koje imaju za cilj povećanje plaća građanima. Uz njih su na predstavljanju sudjelovali i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Riječ je o izmjenama devet zakona – Zakon o porezu na dohodak, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o financiranju lokalne i regionalne (područne) samouprave, Zakon o doprinosima, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o porezu na dobit, Zakon o PDV-u, Zakon o poreznom savjetništvu te Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza.

Premijer Plenković podsjetio je da je u proteklih sedam godina bilo niz krugova poreznih reformi i izmjena poreznoga zakonodavstva koje su išle za poreznim rasterećenjem građana i gospodarstva.

“U našem mandatu prihod jedinica lokalne samouprave narastao je za milijardu eura”, naglasio je.

Prvi cilj ovih poreznih izmjena, kazao je premijer, jest da se u današnjem gospodarskom kontekstu podigne životni standard građana povećanjem plaća, osobito onih najnižih, poveća kupovna moć kućanstava i smanje nejednakosti.

Drugi cilj je očuvati gospodarski rast, a treći osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova.

Idealna godina za nova rasterećenja gospodarstva

Govoreći o makroekonomskom okviru, podsjetio je da je 2019., prije covid krize, rast BDP-a bio 3,4 posto, a proračunski suficit 0,2 posto, inflacija 0,8 posto, udio javnog duga u BDP-u 71 posto.

Nakon nastupanja covid krize 2020., BDP je pao za -8,6 posto, deficit je iznosio 7,3 posto, inflacija 0,1 posto, a udio javnog duga povećan je na 87 posto.

U 2021. se pokazuje enormna žilavost, snaga i otpornost hrvatskog gospodarstva i hrvatskih radnika, u kombinaciji sa snažnim državnim intervencionizmom, naglasio je premijer Plenković.

To je podrazumijevalo isplaćivanje plaća za čak 800 tisuća radnika u privatnom sektoru, podsjetio je, te potpore za 130 tisuća poduzeća.  

Tada se bilježi rast od 13,1 posto, deficit je 2,6 posto, kao i inflacija, a udio javnog duga pada u BDP-u na 78,4 posto, što pokazuje brz povratak hrvatske ekonomije na pozitivne putanje.

U 2022. dolazi do nove globalne energetske i prehrambene krize te inflatornih pritisaka uslijed brutalne ruske agresije na Ukrajinu.

Hrvatska tada bilježi stopu rasta od 6,3 posto, što je među prvih pet unutar Europske unije. Proračunski suficit iznosio je 0,4 posto, a stopa inflacije 10,8 posto. Javni dug nastavlja padati, sa 78,4 na 68,4 posto.

U 2023. Vlada projicira gospodarski rast na 2,2 posto, podsjetio je premijer Plenković, a nakon rebalansa proračuna očekuje se deficit od 0,7 posto. Očekuje se i smanjivanje stope inflacije na 6,6 posto te nastavak rapidnog smanjenja udjela javnog duga u BDP-u na 62,6 posto.

“To je idealna godina za nova rasterećenja gospodarstva”, dodao je predsjednik Vlade.

Ova reforma obuhvatit će i one građane koji su bili van dosega ranijih poreznih rasterećenja
 

Projekcije za 2024. godinu su rast od 2,6 posto, deficit 1,5 posto, inflacija 2,8 posto, a udio javnog duga 59,8 posto.

“U takvim okolnostima nameće se logika da, ako gospodarstvo usporava, je sada pravi trenutak, u kontekstu smirivanja inflatornih pritisaka, za daljnje porezno rasterećenje koje bi trebalo stupiti na snagu na početku 2024. godine, a cilj mu je poduprijeti gospodarski rast i povećati životni standard”, poručio je premijer Plenković.

Osvrnuo se na ideje koje su se mogle čuti u javnom prostoru o smanjenju stope PDV-a.

Ne bi li olakšala građanima svakodnevni život, Vlada je zamrznula cijene energenata, smanjila cijene naftnih derivata, ali i više puta intervenirala u širokom opsegu smanjivanjem stope PDV-a na one proizvode koji se najviše kupuju.

Nažalost, istaknuo je premijer, studija koju je provelo Ministarstvo financija pokazuje da mnogi akteri na tržištu nisu pratili ovu politiku Vlade.

Država se odrekla određenih prihoda od poreza na dodanu vrijednost, a cijene se nisu smanjile, dodao je, pa je netko time što je Vlada smanjila stopu PDV-a podigao svoju zaradu, dobit i maržu.

Alternativna mogućnost povećavanja realne kupovne moći građana je, umjesto smanjivanja stope PDV-a, odnosno potrošnje, je snižavanje poreznog opterećenja dohotka.

“Ova reforma pomoći će da njome obuhvatimo one ljude koji su nažalost bili van dosega ranijih krugova poreznih rasterećenja jer ogroman broj ljudi u Hrvatskoj nije bio u dosegu takozvanih poreznih škara, to jest imao je premale prihode koji ih nisu kvalificirali za plaćanje poreza na dohodak”, pojasnio je premijer.

Porast prihoda u četiri najveća hrvatska grada od reforme iz 2017.

Ova će reforma, dodao je, povećati fiskalnu autonomiju općina i gradova, kao i fiskalnu decentralizaciju.

U tom je kontekstu podsjetio da Vlada već sedmu godinu vodi intenzivan, otvoren, partnerski dijalog sa županijama, gradovima i općinama na sustavnim sastancima dvaput godišnje.

Otklonio je teze kojima oporba nastoji dezinformirati hrvatsku javnost o tome da središnja vlada ima nešto protiv gradova, općina i država i da im nešto uzima ili otima.

“Nijedna Vlada nije napravila zakonske izmjene i iskorake i preuzimala na sebe određene troškove kako bi povećala prihode županijama, gradovima i općinama, kao što je to učinila naša”, naglasio je predsjednik Vlade.

Za ilustraciju je dao primjer porasta prihoda u četiri najveća hrvatska grada – Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, u proteklih pet godina, odnosno nakon velike reforme financiranja jedinica lokalne samouprave.

Tako je Grad Zagreb 2017. imao prihod 4 milijarde i 510 milijuna kuna, a u 2022. 6 milijardi i 261 milijun kuna, što je rast od 39 posto.

“Ovaj podatak vam pokazuje da je teza o tome da država nešto uzima lokalnim jedinicama lažna”, poručio je i dodao da je, upravo suprotno, Vlada stvorila preduvjete za povećanje prihoda od poreza na dohodak i prireza.

Grad Split je u 2017. imao prihod od 355 milijuna kuna, a 2022. od 561 milijun kuna, što je rast od 58 posto.

Rijeka je 2017. imala prihod od 322 milijuna kuna, a 2022. od 426 milijuna, odnosno rast od 32 posto, a Osijek je u odnosu na 2017. kada je imao prihod od 210 milijuna kuna zabilježio u 2022. rast od 57 posto uprihodivši 329 milijuna kuna.

Ukupni rast prihoda općina, gradova i županija

Govoreći o ukupnim podacima za sve općine, u 2022. u odnosu na 2017. godinu, premijer Plenković naveo je da je za sve općine porast prihoda iznosio čak 143 posto, odnosno s milijarde i 137 milijuna kuna, na 2 milijarde i 763 milijuna.

Gradovima su ukupno prihodi rasli za 72 posto, odnosno s 3 milijarde i 708 milijuna kuna, na 6 milijardi i 389 milijuna kuna.

Ukupno su gradovi i općine zabilježili rast od 89 posto, sa 4 milijarde 845 milijuna kuna, na 9 milijardi i 152 milijuna kuna.

Ukupni prihodi županija rasli su sa milijardu i 262 milijuna kuna, na 2 milijarde i 283 milijuna kuna, odnosno za 81 posto.

“Sveukupno 10 milijardi i 617 milijuna kuna na početku našega mandata postalo je prošle godine 17 milijardi i 696 milijuna kuna. To je jasan argument da Vlada godinama vodi konzistentnu politiku fiskalne decentralizacije, što znači više prihoda županijama, gradovima i općinama kako bi ljudi koji su izabrani na lokalnim izborima imali više manevarskog prostora za realizaciju svojih projekata i svojih političkih prioriteta”, poručio je premijer Plenković.

Povećanje plaća kroz smanjenje poreza na dohodak

Predstavljajući načine na koji će se građanima povećati plaće, premijer je kazao da je prvi način kroz smanjenje poreza na dohodak.

S obzirom da se puno govori o tome da su u Hrvatskoj strašno velika davanja na rad, predstavljena je komparativna analiza Europske komisije o implicitnim poreznim stopama na rad, prema kojoj je Hrvatska među zemljama članicama EU-a u kojima su te stope najniže.

Ministar financija Marko Primorac potom je detaljnije predstavio promjene Poreza na dohodak, prema kojima se briše pojam osnovice osobnog odbitka, povećavaju se iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove, zaokružuju se svi iznosi u korist poreznih obveznika, a prag za primjenu više stope poreza podiže se s 47.780 eura na 50.400 eura godišnje.

Izmjenama poreza na dohodak povećava se fiskalna autonomija jedinica lokalne samouprave, propisuju se ostali elementi oporezivanja i ukida se prirez porezu na dohodak, kazao je ministar Primorac.

Premijer Plenković pojasnio je da trenutno, primjerice, općine ili gradovi ako žele mogu donijeti odluku da uvedu prirez, što im je već delegirana ovlast.

Prirez se, dodao je, računa na porez na dohodak.

U novom prijedlogu, pojasnio je, omogućuje se sljedeće: primjerice, općina koja danas ima 10 posto prireza na porez na dohodak od 20 posto, može imati maksimalnu stopu novog poreza na dohodak, u kojem je kumuliran i porez na dohodak i prirez, od 22 posto.

Dodatno, imaju jednostavnije administriranje jer imaju jedan porez, a ne dva, a mogu zadržati osnovu za istu vrhu prihoda koji imaju na temelju poreza na dohodak i prireza.

“Ukoliko oni, kao odgovorni čelnici lokalne samouprave procjene da imaju toliko prihoda, s obzirom na poboljšanu gospodarsku situaciju, s obzirom na veći volumen prihoda koji imaju od poreza na dohodak i od prireza, na brojne projekte koje imaju od države putem nacionalnih sredstava, Višegodišnjeg financijskog okvira, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ITU mehanizma, pa ne mora više biti onako kako je bilo do sada, onda oni svojim odlukama mogu odlučiti da ono što je nekada, recimo, bilo 22 posto, bude 21 ili 20 te da na taj način omoguće da ljudima realno naraste plaća”, pojasnio je premijer Plenković.

Dakle, sažeo je, ništa im se ne oduzima, nego imaju mogućnost da sve ostave kako je ili da i oni sami, zbog ukupnog povećanja prihoda, omoguće veće plaće smanjenjem stope poreza na dohodak.

Povećanje plaća kroz smanjenje osnovice za prvi stup mirovinskog osiguranja
 

Nakon pojašnjenja izmjena poreza na dohodak, predstavljen je drugi način na koji je moguće povećati plaće, a to je smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje u prvi stup.

“Da otklonimo te neke čudnovate teze da bi na ovaj način mi nekako ugrozili mirovinski sustav”, naglasio je premijer Plenković pojasnivši kako funkcionira prvi stup mirovinskog osiguranja, gdje se novac koji zaposleni danas uplaćuju odmah isplaćuje za mirovine, a ne stoji na nekakvom računu čekajući da oni koji danas uplaćuju u budućnosti odu u mirovinu i skupljajući kamate.

Ionako, dodao je, da bi se namirili svi troškovi mirovina godinama se taj trošak pokriva iz prihoda od poreza.

Ministar Primorac potom je detaljnije predstavio te predložene izmjene, a koje se odnose na one građane za koje nema nikakvog mehanizma da im se putem rasterećenja dohotka poveća neto plaća, već je jedini instrument na raspolaganju smanjenje doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaće, osobito za one s najnižim primanjima. To se odnosi na 53,5 posto ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak, a olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine.

Ostale porezne izmjene

Nakon toga predstavljen je treći element poreznih izmjena koji se odnosi na promjene za općine i gradove, a potom i ostale porezne izmjene.

Od ostalih poreznih izmjena najavljeno je uz ostalo određivanje neoporezive napojnice od 3.360 eura i uvođenje plaćanja karticama, omogućavanje donacije u iznosu većem od dva posto prošlogodišnjih prihoda te opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica.

Rok za plaćanje poreza na dohodak utvrđuje se na 28. veljače, bez obzira na datum, podnošenje prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja. 

Izvor Vlada RH

Foto Istarska županija

Županija dodijelila 74 tisuća eura za slabije razvijena turistička područja

krv krvne grupe crveni križ

U petak u Pazinu akcija darivanja krvi. Posebno se traže određene krvne grupe