in

KAŠTEL U MOTOVUNU: Čarobna srednjovjekovna vizura poznata diljem svijeta

Foto Istarska županija

Donosimo ciklus o istarskim kaštelima. Danas predstavljamo priču o Motovunu iz publikacije Istarske županije pod nazivom “Istarski kašteli”. Usred plodnih nizina rijeke Mirne, na brežuljku nadmorske visinie 277 metara uzdiže se Motovun. Ovaj revnosni čuvar plodonosnih polja i bogatih šuma svojom osebujnom vizurom zadivljuje od srednjovjekovlja sve do današnjih dana.

Grad kojim biskupi nikad nisu zavladali
Motovun se u pisanim povijesnim izvorima prvi put spominje u čuvenom zapisniku zborovanja kod rijeke Rižane iz 804. godine. Tada su istarski posjednici i članovi elitnijih gradskih slojeva živopisno iznijeli niz pritužbi na novouvedenu franačku upravu koju je otjelovio delegirani vojvoda lvan, sjetno se prisjećajući ,,dobrih starih dana” kada je regija bila
pod Istočnim Rimskim Carstvom, odnosno Bizantom.
Uklapanje Istre u Sveto Rimsko Carstvo i razvoj svjetovne moći crkve, posebice akvilejskih patrijarha i porečkih biskupa, ključno je utjecalo na Motovun. Naime, porečki su biskupi, pozivajući se na darovnicu cara Otona l. iz 983. godine, u kojoj se izričito spominje Motovun, nastojali utvrditi i svjetovnu i crkvenu vlast nad ovim kaštelom i bogatim pripadajućim
distriktom. U tom naumu polučili su samo djelomičan uspjeh: iako je Motovun ostao pod crkvenom vlašću Porečke biskupije koja je imala pravo ubiranja desetine, biskupi nisu nikada uspjeli zavladati ovim kaštelom kao svjetovni gospodari.

Važan ratni trofej Venecije
Tijekom XIl. stoljeća Motovun prerasta u jedan od strateški najvažnijih kaštela unutrašnje Istre. U tom su periodu svoju vlast u Motovunu nastojali utvrditi akvilejski patrijarsi, grofovi Gorički te njihovi istaknuti vitezovi. Medutim, istovremeno se u Motovunu stvara i gradska komuna koja je ujedinila uglednije stanovništvo te kroz municipalna vijeća i izborne upravne funkcije preuzela lavovski dio vlasti. Ipak, Motovun je kao uostalom i sve druge srednjovjekovne istarske komune, bio premali da se samostalno othrva moćnicima poput grofova Goričkih, akvilejskih patrijarha i Venecije, tri sile koje su istovremeno žudjele za vlašću nad ovim strateškim posjedom.

Kaštel u Motovunu - Foto Istarska županija
Kaštel u Motovunu – Foto Istarska županija


Sudbonosno razdoblje previranja za Motovun je započelo izbijanjem sukoba između patrijarha Grgura od Montelonga i grofa Alberta l. od Gorice, kada je Motovun barem privremeno stao na stranu Alberta I. od Gorice. Ipak, 1276. godine, nakon što se veliki dio istarskih priobalnih gradova predao Veneciji, i Motovun je uputio svoju pristupnicu Mletačkoj
Republici. lako je Venecija odmah prihvatila Motovun u svoju rastuću državu, iste 1276. godine vlast nad ovim kaštelom ponovo je vratio akvilejski patrijarh Rajmund della Torre. Sljedeće dvije godine za Motovun su zasigurno bile burne i nesigurne, no 1278. predstavnici grada ponovno Su se predali Veneciji, konačno zbacivši upravu akvilejske crkve i njenih
nasljednih advokata. U krvavom ratu koji je uslijedio izmedu Venecije, grofova Goričkih i patrijarha Rajmunda, Prejasna Republika Sv. Marka izašla je kao neprikosnovena pobjednica, a vlast nad Motovunom bila je jedan od istaknutijih ratnih trofeja.

Kaštel u Motovunu - Foto Istarska županija
Kaštel u Motovunu – Foto Istarska županija

Od sudbonosne 1278. pa sve do pada Mletačke Republike 1797. godine Motovun se razvijao pod sjenom Venecije. Svjesna strateške važnosti i gospodarskog potencijala ovog kaštela, Venecija je ulagala u Motovun uzdignuvši ga u jedno od najreprezentativnijih centara kontinentalne Istre. Zbog svojeg položaja u samom epicentru istarske tromeđe, na gra-
nici s goričkim Pazinom i Završjem te akvilejskim Buzetom i Oprtljem, Motovun je tijekom XIV. i XV. stoljeća bio dvostruko omedeni kaštel izrazite vojno-obrambene funkcije koji je svaki čas trebao biti spreman braniti svoje i mletačko pravo nad bogatim prirodnim resursima koji su morali biti savjesno iskorištavani za potrebe lokalnog stanovništva, ali i potrebe mletačkog arsenala. Činjernica da se do danas govori o Motovunskoj šumi – koja i dalje diše punim plućima podno kaštela – kazuje koliko su u tome Motovun i Venecija bili uspješni.
Utvrden snažnim zidinama, s reprezentativnom lođom, kulom, podestatovom palačom i mehaničkim satom na glavnom trgu, Motovun je u ranonovovjekovno doba uplivao kao jedna od najbogatijih komuna mletačke Istre. Sredinom XVIlI. stoljeća novigradski biskup Giacomo Filippo Tomasini opisao je ovaj kaštel kao najljepše mjesto cijele provincije
s najplodnijim distriktom.

Foto Istarska županija
Foto Istarska županija

lako je postupni pad Venecije negativno utjecao na cijelu mletačku Istru, pa tako i na Motovun, kaštel nikada nije bio zapušten. Godine 1658. pod mletačkim patronatom se obnavljaju zidine, palača i kula, a time se čuvao sjaj ovog srednjovjekovnog bisera, povijesno blještavilo koje Motovun do danas nije izgubio.

Diljem svijeta poznata vizura Motovuna - Foto Istarska županija
Diljem svijeta poznata vizura Motovuna – Foto Istarska županija

Slavni Motovun Film Festival
Kao jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija Istre kaštel je danas globalno prepoznatljiv po svojoj čarobnoj vizuri i gastro-enološkoj ponudi čija su posebnost tartufi iz Motovunske šume. Također, Motovun je već desetljećima centar čuvenog Motovun Film Festivala koji je ovaj sred
njovjekovni vojno-strateski kaštel preobrazio u svjetski poznati kulturni centar suvremene Istre.

Utvrđen snažnim zidinama, s reprezentativnom lodom, kulom, podestatovom palačom i mehaničkim satom na glavnom trgu Motovun je u ranonovovjekovno doba uplivao kao jedna od najbogatijih komuna mletačke Istre.
Sredinom XVI. stoljeća novigradski biskup Giacomo Filippo Tomasini opisao je motovunski kaštel kao najljepše mjesto cijele provincije s najplodnijim distriktom.

Foto Istarska županija
Foto Istarska županija – Motovun

Autor teksta dr. Josip Banić

Izvor teksta – Istarski kašteli, publikacija u izdanju Istarske županije

Fotografije nastale u okviru TAKE IT SLOW projekta Programa CBC INTERREG VA Italija – Hrvatska 2014. – 2020. u okviru kojeg je Istarska županija otvorila posjetiteljski centar Kuća kaštela u Momjanu

O projektu

Pametni i spori turizam jadranskog naslijeđa budućnosti (TAKE IT SLOW) predstavlja strateški projekt INTERREG VA CBC Italija Hrvatska programa 2014-2020 koji će upravljati i promovirati jadransku regiju kao zelenu, pametnu, održivu, dostupnu prekograničnu turističku destinaciju usmjerenu promociji koncepta sporog turizma. 

Opći cilj projekta je povećati prosperitet i potencijal zelenog rasta mediteranskih otoka, priobalja i unutrašnjosti projektnog područja kao visoko specijaliziranih TAKE IT SLOW destinacija, stimuliranjem prekograničnog partnerstva radi postizanja opipljivih promjena u upravljanju destinacijama. Projekt će se usredotočiti na potencijale prirodne i kulturne baštine za razvoj održivog turizma u cilju postizanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije zajedničke prekogranične jadranske turističke destinacije omogućavajući regionalnim i lokalnim dionicima razmjenu znanja, razvoj i provedbu pilot-projekta te testiranje novih politika, proizvoda i usluga.

U okviru projekta TAKE IT SLOW otvorit će se Posjetiteljsko interpretativni centar Kuća istarskih kaštela, koji će se umrežiti i promovirati zajedno s ostalim centrima i lokalitetima prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj i Italiji. U centru će se prezentirati kulturna ruta istarskih kaštela, tipični proizvodi i gastronomija kao nišni sektori koji otvaraju nove mogućnosti prezentacije prirodne i kulturne materijalne i nematerijalne baštine.

Provedba projekta službeno je započela online kick-off sastankom projektnih partnera održanim 29. i 30. srpnja 2020.godine.

Link na stranicu programa: https://www.italy-croatia.eu/

Projekt: Pametni i spori turizam jadranskog naslijeđa budućnosti 
Akronim: TAKE IT SLOW
Programe: Interreg V-A Italija-Hrvatska CBC Program 2014-2020
Trajanje: 01. lipnja 2020. godine – 31. prosinca 2022. godine
Budžet: 3.764.695,71 EUR 
Financiranje: 85% Europski regionalni razvojni fond, 15% partnerske organizacije
Vodeći partner: Dubrovačko-neretvanska županija
Projektni partneri: Javna ustanova razvojna agencija Šibensko-kninske županije, Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Sveučilište u Zadru, Istarska županija, Autonomna regija Friuli Venezia Giulia, Regija Veneto, Regija Emilia-Romagna, Regija Marche, Regija Abruzzo, Regija Molise, Konzorcij javnog teatra Puglia i pridruženi partner Regija Puglia.

trgovina dućan unsplash

Zbog bakterije s polica povučena salama

Foto policija

Blagdanski susret hrvatske i slovenske policije na graničnom prijelazu