Građanska inicijativa Ujedinjene Labinštine uputila je županu Borisu Miletiću, vodstvu Istarske županije te čelnicima lokalnih samouprava Labinštine službeni zahtjev za hitno sazivanje izvanredne tematske sjednice Županijske skupštine i poduzimanje pravnih koraka kojima bi se zaustavio projekt KOdeCO Net Zero u cementari Holcim u Koromačnu. Inicijativa traži izmjene županijskog prostornog plana, uskraćivanje koncesija na pomorskom dobru te uključivanje nadležnih inspekcija, uz upozorenje da se odluke o budućnosti tog dijela Istre više ne smiju odgađati.
Sukob oko budućnosti cementare Holcim u Koromačnu i projekta KOdeCO Net Zero dobio je novu institucionalnu dimenziju. Nakon višednevnih prosvjednih aktivnosti, blokada prometnica i građanskog nadzora teretnog prometa, Građanska inicijativa Ujedinjene Labinštine odlučila je svoje zahtjeve službeno uputiti najvišim županijskim i lokalnim dužnosnicima.
U dopisu od 27. listopada 2026. godine, upućenom istarskom županu Borisu Miletiću, gradonačelniku Labina te načelnicima općina Sveta Nedelja, Kršan i Pićan, inicijativa zahtijeva hitne političke, administrativne i pravne odluke kojima bi se, prema njezinu stajalištu, spriječila daljnja realizacija projekta.
Građani okupljeni u inicijativi protive se planiranom razvoju postrojenja u Koromačnu, za koji tvrde da bi mogao dovesti do znatnog povećanja korištenja otpada kao goriva i dodatnog opterećenja okoliša.
Upozoravaju da pitanje Koromačna ne može ostati ograničeno na jednu općinu jer se moguće posljedice industrijskih aktivnosti, osobito one povezane s kvalitetom zraka i mora, tiču cijele Labinštine.
Od Labina, Kršana, Pićna i Svete Nedelje traže da se pridruže zahtjevima Općine Raša
Prvi dio službenog zahtjeva odnosi se na lokalne samouprave.
Građanska inicijativa poziva Grad Labin te općine Sveta Nedelja, Kršan i Pićan da se službeno pridruže zahtjevu koji je Općina Raša 15. listopada 2026. uputila Istarskoj županiji i Državnom inspektoratu Republike Hrvatske.
Prema stajalištu inicijative, zaštita zdravlja stanovništva i okoliša ne može ovisiti o administrativnim granicama pojedinih općina.
U dopisu navode da bi izostanak jasne podrške lokalnih vlasti zahtjevima građana smatrali neprihvatljivim izbjegavanjem odgovornosti.
Pritom u cijelosti podržavaju zahtjeve Općine Raša te traže:
- Hitnu suspenziju, odnosno privremenu obustavu svih aktivnosti spaljivanja i suspaljivanja otpada u industrijskom postrojenju cementare u Koromačnu, do završetka cjelovite istrage.
- Hitno preispitivanje, reviziju i izmjenu postojeće dozvole za gospodarenje otpadom, kako bi se, prema zahtjevu inicijative, spriječile moguće nepravilnosti povezane s opasnim i sumnjivim teretima.
- Provedbu svih ostalih zahtjeva Općine Raša navedenih u njezinu službenom dokumentu upućenom nadležnim institucijama.
Inicijativa smatra da bi zajednički nastup svih lokalnih samouprava Labinštine predstavljao važan korak prema institucionalnom rješavanju pitanja budućnosti cementare.
Od Istarske županije traže izvanrednu sjednicu sa samo jednom točkom dnevnog reda
Središnji zahtjev dopisa odnosi se na hitno sazivanje izvanredne tematske sjednice Županijske skupštine Istarske županije.
Građanska inicijativa traži da sjednica ima samo jednu točku dnevnog reda:
„Trajno zaustavljanje projekta KOdeCO Net Zero i zaštita akvatorija i zraka Labinštine.“
Od županijskih vijećnika očekuje donošenje konkretnih odluka, a ne samo političkih zaključaka ili izražavanja zabrinutosti.
U tom smislu inicijativa predlaže tri mjere koje smatra ključnima za zaustavljanje projekta.
1. Izmjena Prostornog plana Istarske županije
Prvi zahtjev odnosi se na županijski prostorni plan koji je u izradi.
Inicijativa traži da se u novom planu izričito onemogući proširenje industrijske luke u Koromačnu za prihvat i privez namjenskih tankera kojima bi se prevozio ukapljeni ugljikov dioksid (CO₂).
Prema argumentaciji inicijative, planirani transport uhvaćenog ugljika morem jedan je od ključnih dijelova projekta KOdeCO Net Zero.
Zbog toga smatraju da bi onemogućavanje izgradnje odgovarajuće lučke infrastrukture predstavljalo odlučujuću prepreku realizaciji projekta.
2. Uskraćivanje i ukidanje koncesija na pomorskom dobru
Drugi zahtjev odnosi se na korištenje pomorskog dobra u akvatoriju Koromačna.
Inicijativa traži da Županijska skupština donese odluku kojom bi se odbilo izdavanje, proširenje ili prenamjena koncesija za potrebe transporta uhvaćenog ugljikova dioksida.
Time žele spriječiti mogućnost uspostave pomorskog terminala i prijevoza CO₂ tankerima.
Riječ je o zahtjevu koji bi, u slučaju pokretanja odgovarajućih postupaka, trebalo razmotriti u okviru zakonskih ovlasti i nadležnosti tijela koja odlučuju o prostornom planiranju i koncesijama.
3. Zajedničko postupanje prema Državnom inspektoratu
Treći zahtjev odnosi se na uključivanje Istarske županije u postupke prema Državnom inspektoratu.
Građanska inicijativa traži da Županija službeno podrži zahtjev Općine Raša za obustavu rada pogona te pokrene koordinirane prijave nadležnim inspekcijama zaštite okoliša.
Od županijskog vodstva očekuju da iskoristi svoj institucionalni autoritet kako bi se provjerili svi aspekti rada postrojenja i planiranih zahvata.
Projekt vrijedan do 350 milijuna eura i pitanje europskih potpora
U trećem dijelu dopisa inicijativa iznosi stručne, tehnološke i ekonomske argumente kojima obrazlaže protivljenje projektu.
Prema njezinim navodima, ukupna vrijednost projekta KOdeCO Net Zero, uključujući prilagodbe, doseže 350 milijuna eura, od čega bi 116,9 milijuna eura činila bespovratna sredstva Europske unije.
Inicijativa pritom dovodi u pitanje opravdanost ulaganja, tvrdeći da tehnologija hvatanja ugljikova dioksida u cementnoj industriji otvara niz neriješenih infrastrukturnih, ekonomskih i logističkih pitanja.
Posebno upozorava na rizike povezane s transportom uhvaćenog CO₂ i planiranom pomorskom infrastrukturom.
Njemački projekt GeZero kao argument protiv ulaganja u Koromačnu
Kao jedan od glavnih argumenata inicijativa navodi događaje povezane s projektom GeZero njemačke kompanije Heidelberg Materials u Gesekeu.
U dopisu tvrdi da je kompanija 22. listopada 2026. obustavila projekt hvatanja ugljika, unatoč prethodno odobrenih 191 milijun eura europskih bespovratnih sredstava.
Prema tumačenju inicijative, taj primjer upozorava na nedovoljno razvijenu infrastrukturu za transport i skladištenje ugljikova dioksida te na visoke ekonomske i tehnološke rizike.
Inicijativa također iznosi tvrdnju da u Europskoj uniji trenutačno ne postoji funkcionalno komercijalno postrojenje te vrste u cementnoj industriji.
Te navode koristi kao argument za preispitivanje opravdanosti projekta u Koromačnu, uz pitanje može li se tako složena tehnologija razvijati bez dodatnih rizika za lokalnu zajednicu.
Status njemačkog projekta, kao i tvrdnje o stupnju komercijalne primjene tehnologije u europskim cementarama, zahtijevaju zasebnu provjeru.
Strahuju da bi cementara mogla postati postrojenje za masovno korištenje otpada
Jedan od najoštrijih dijelova dopisa odnosi se na korištenje otpada kao alternativnog goriva u proizvodnji cementa.
Inicijativa tvrdi da bi projekt hvatanja ugljikova dioksida mogao omogućiti znatno povećanje udjela energije dobivene iz otpada.
Pritom navodi podatak o planiranih 92 posto energije iz spaljivanja otpada, što smatra jednim od ključnih razloga za protivljenje projektu.
Prema njezinu tumačenju, tehnologija hvatanja CO₂ mogla bi smanjiti financijsko opterećenje povezano s emisijama u europskom sustavu trgovanja emisijskim jedinicama, poznatom kao EU ETS.
Inicijativa smatra da bi takav model mogao dodatno potaknuti korištenje otpada kao goriva.
To je njezina procjena mogućih ekonomskih učinaka projekta, a ne potvrda da je buduća namjena postrojenja isključivo spaljivanje otpada.
Koliko vrijedi cement, a koliko zbrinjavanje otpada?
U dopisu se iznosi i usporedba tržišnih vrijednosti proizvodnje cementa i gospodarenja otpadom.
Prema podacima koje navodi inicijativa, tona cementa na tržištu postiže cijenu od približno 100 do 120 eura, dok se zbrinjavanje tone otpada iz kategorija RDF i SRF, prema njezinim tvrdnjama, naplaćuje od 100 do više od 300 eura.
Na temelju tih iznosa inicijativa zaključuje da bi investitor mogao imati snažan financijski interes za prihvat i energetsku oporabu otpada iz drugih europskih zemalja.
Zbog toga upozorava na mogućnost da se poslovni model cementare postupno sve više oslanja na prihvat i korištenje otpada.
Navedene cijene i zaključci predstavljaju ekonomsku argumentaciju inicijative. Sami po sebi ne dokazuju da je gospodarenje otpadom isplativije od proizvodnje cementa jer usporedba zahtijeva i podatke o troškovima, količinama, ugovornim uvjetima i prihodima pojedinih djelatnosti.
Upozoravaju na dioksine, furane, teške metale i druge emisije
Posljednji dio stručne argumentacije odnosi se na kvalitetu zraka.
Građanska inicijativa upozorava da je tehnologija hvatanja ugljikova dioksida usmjerena na izdvajanje CO₂ te da sama po sebi ne predstavlja zamjenu za sustave pročišćavanja drugih onečišćujućih tvari.
U dopisu posebno navode dioksine, furane, teške metale, živu i amonijak, izražavajući zabrinutost zbog mogućih emisija povezanih s korištenjem otpada kao goriva.
Smatraju da se javnosti moraju pružiti potpuni i provjerljivi podaci o utjecaju postojećeg postrojenja i planiranih zahvata na okoliš i zdravlje stanovništva.
Pritom valja razlikovati zabrinutost zbog mogućih emisija od dokaza da su dopuštene granične vrijednosti prekoračene. Za takav zaključak potrebni su rezultati mjerenja i nalazi nadležnih institucija.
Građani traže konkretne odluke i datum izvanredne sjednice
U završnom dijelu dopisa Građanska inicijativa Ujedinjene Labinštine poručuje da više ne smatra dovoljnima neobvezujuće dopise, načelne izjave i izražavanje zabrinutosti.
Od župana, županijskih vijećnika, gradonačelnika Labina i načelnika okolnih općina zahtijeva konkretne pravne i institucionalne korake.
Posebno traži odgovor o datumu sazivanja izvanredne tematske sjednice Županijske skupštine.
Dopis je u ime Građanske inicijative Ujedinjene Labinštine potpisala Tanja Pejić.
#Koromačno #Labin #Labinština #Raša #Kršan #Pićan #SvetaNedelja #Istra #istraterramagica #Holcim #KOdeCONetZero #ZaštitaOkoliša
80 milijuna eura za otpad u Gospiću, a Istrijani plaćaju Učku: IDS-ovac tvrdi da bi se tim novcem 10 godina moglo besplatno kroz tunel
INCIDENTI nakon ogleda Istre i Hajduka: Napadnuta dvojica muškaraca, policija istražuje pirotehniku i uvredljivi transparent
ISTRA: Jedan policiji donio poluautomatsku pušku a drugi streljivo
