in

POREČKI SLUČAJ SE NASTAVLJA: Konzervatori pokrenuli pravni postupak za uklanjanje ilegalnog bankomata

Fotografija čitatelja
Mjesec dana je bankomat bio pod najlonom/Foto Tanja Kocijančić

Konzervatorski odjel u Puli pokreće pravni postupak protiv suvlasnika zgrade na porečkom Trgu slobode koji je na ulaznim drvenim vratima povijesne vrijednosti ilegalno, bez ikakve dozvole, postavio bankomat. Doznajemo to od pročelnice tog odjela Lorelle Limoncin Toth koja je rekla da su naknadno zatraženo odobrenje za postavljanje, dakle nakon što je bankomat već bio tamo, odbili i suvlasniku zgrade dali rok od 30 dana da drvena vrata vrati u prvobitno stanje i da se bankomat ukloni. No, u međuvremenu, dakle od prošlog tjedna kada smo napisali kako su konzervatori dali odbijenicu, zaštitni najlonski pokrivač s bankomata je skinut i bankomat je počeo s radom.

Lorella Limoncin Toth

Limoncin Toth veli da je slučaj predan nadležnom inspektoru. Podignut će se prekršajna prijava i pokrenuti ostali pravni instrumenti koji su potrebni.

Cijela ova priča s bankomatom počela je prije mjesec dana, kada je gradonačelnik Loris Peršurić objavio na Facebooku da je šokiran devastacijom povijesnih vrata iz Austro-ugarskog razdoblja zbog postavljanja bankomata i da je slučaj prijavio Ministarstvu kulture, tj. konzervatorskom odjelu i policiji, koja je, međutim, naknadno objavila da nije našla prekršajne ni elemente kaznenog djela.

Međutim, ovdje je očito prekršen Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Ta je gradonačelnikova objava podigla veliku medijsku prašinu, nakon čega je suvlasnik zgrade zatražio odobrenje od konzervatora, što je odbijeno jer nema tehničkih uvjeta da se bankomat ondje postavi. Vrata se, naime, nalaze na samom ulazu u zgradu gdje bankomat smeta i, k tome, vlasnik mora imati suglasnost svih stanara, što, naravno, nema. U pitanju je i sigurnosni faktor, te činjenica da ima već dosta bankomata na tom trgu, što su tek neki od razloga zašto se konzervatorska dozvola nikako ne može dobiti.

Loris Peršurić/Foto Vladimir Bugarin

-Grad je u toj zgradi suvlasnik jednog dijela, zbog čega sam prije mjesec dana, kada smo vidjeli da se izvode radovi, odmah reagirao i obavijestio nadležne. Nažalost, Grad u ovom slučaju nema nikakve ingerencije i ne može samostalno ukloniti bankomat – donijeti rješenje o uklanjanju i angažirati policiju da bi se to izvršilo mogu samo konzervatori. No, ipak, komunalni su redari bili ondje i napravili zapisnik, ali za sada je to sve što možemo prema zakonima ove države. Tužno je i poražavajuće da je suvlasnik zgrade, usprkos odbijenici konzervatora, uklonio zaštitnu foliju s bankomata i pustio ga u rad. Još je tužnije da država funkcionira na ovaj način, da Grad ne može ništa, osim samo gledati kako je nestao dio tih povijesnih vrata sa stogodišnjom tradicijom, izjavio je Loris Peršurić.

Treba dodati da to nije jedini bankomat u porečkoj povijesnoj jezgri koji je postavljen bez ikakvih dozvola. Nažalost, ovo nije izolirani slučaj, jer su ilegalni bankomati u starom gradu na svakom koraku. I to ne samo u Poreču, nego i u ostalim gradovima uz obalu.

Pronašli smo podatak da u Hrvatskoj ima šest tisuća bankomata prema podacima HNB-a za ožujak, no na obalu ih se spušta svakim danom sve više. Vlasnici bankomata očito nude vrlo povoljne uvjete samo da uguraju svoje aparate, a to se zadnje dvije do tri godine vidi po cijeloj hrvatskoj obali.

Slično je i u Dalmaciji, za što je Slobodna Dalmacija napisala da se radi uglavnom o firmi “Auro domus”, čije su žute ploče na bankomatima postale gotovo zaštitnim znakom i u splitskoj jezgri, i nešto manje o “Euronetu”, koji je u modrim tonovima. Za Poreč nismo doznali kolike su cijene, ali navodno se u splitskoj Dioklecijanovoj ulici i Cardu carske palače nude tisuću eura mjesečno za postavljanje automata.

Na Peristilu su navodno ponude išle do 10.000 kuna. U drugim dijelovima tog dalmatinskog grada cijene se kreću od 5.000 kuna mjesečno. Najam se plaća čitavu godinu. I onda kad izvan sezone nema novca u bankomatima.

I Slobodna Dalmacija zaključuje da se mnogi bune zbog ove vrste kontaminacije gradskih jezgri. Svi vide da dizajn bankomata s bojama, materijalom i oblikom nimalo ne vodi računa o povijesnom ambijentu, već ga vulgarizira svojom nametljivošću, ali ništa se ne poduzima da se ova drska okupacija baštine zaustavi, objavila je Slobodna Dalmacija.

Svjetska prvakinja u kuglanju NATAŠA RAVNIĆ: „Uz 3 djece sve ponekad izgleda kao nemoguća misija. Stoga često svo 3 ide sa mnom na treninge i utakmice“

VRSAR: Predavanje o gljivama i mikologiji 31. svibnja