in

STORYTELLING – Manuela Hrvatin: “Kod nas je taj posao tek u povojima, ali vani je posve uobičajen”

Caanova Tour Vrsar/Foto: Visit Istria
STORYTELLING - Manuela Hrvatin: "Kod nas je taj posao tek u povojima, ali vani je posve uobičajen"
Manuela Hrvatin

Storytelling je u Sjevernoj Americi već odavno sasvim uobičajena stvar kada govorimo o razgledima kulturne baštine i nacionalnih parkova, a u Hrvatskoj je to još uvijek pokret koji je tek u povojima. No, interes za ovakvim oblikom turističkog vođenja, odnosno interpretacije baštine, kako se storytelling prevodi u Hrvatskoj, je sve veći. Što kod samih gostiju, što kod vodiča koji žele na neki drugačiji način prikazati svoje mjesto, grad, neki muzej, ulicu ili trg. Zato ne čudi što danas primjerice u Zagrebu imamo razgled starog Jurjevskog groblja na Gornjem gradu u noćnim satima s fenjerom. Malo je možda jezovito, ali svatko će taj doživljaj i Zagreb nakon tog razgleda upamtiti, i to puno više nego dok razgledava Trg Bana Jelačića s čistim faktografskim podacima o hrvatskoj metropoli. A uskoro će to biti i priznato zanimanje upisano u radnu knjižicu, saznaje Jutarnji list od nacionalne koordinatorice za interpretaciju baštine Interpret Europe – Manuele Hrvatin.

STORYTELLING - Manuela Hrvatin: "Kod nas je taj posao tek u povojima, ali vani je posve uobičajen"
Casanova Tour/Foto Manuel Paljuh

Naime, ona uskoro dovršava priručnik za sve one koji se odluče baviti se ovim zanimljivim i kreativnim poslom koji je definitivno posao budućnosti. A onda će uslijediti edukacija u Puli i Labinu čiji će certifikati biti priznati u radnoj knjižici. I sve to u sklopu projekta Rudnici baštine koji se financira iz Europskog socijalnog fonda. Najprije će se besplatno educirati 40-tak interpretatora.

– S ovim priručnikom i kroz ovaj projekt prvi put u Hrvatskoj radimo nešto što će biti priznato u radnoj knjižici. Dolazit će ljudi koji će htjeti biti drukčiji i neće morati završiti dosadni tečaj za vodiče. Dakle, s ovim certifikatom, svi oni koji završe tečaj, moći će biti službeni interpretatori baštine, ističe Hrvatin koja upravo u interpretaciji baštine vidi budućnost turističkog vođenja.

– Zašto Amerikanci imaju najbolje nacionalne parkove na svijetu? Zato što ih znaju interpretirati. Amerikanci su prvi koji su počeli raditi interpretacijske centre i zanimljive projekte. Oni nemaju tako dugu tradiciju i povijest kao Europa. Ali se sada mi u Europi moramo trgnuti, ističe.

Inače, i dalje se nastavljaju održavati tečajevi za interpretatore baštine u organizaciji udruženja Interpret Europe koji dodatno educiraju vodiče i sve one koje to zanima.

Da je to postao isplativ biznis kreativne industrije, svjedoči nam zagrebačka profesorica talijanskog i španjolskog jezika Iva Silla koja je prije osam godina iz čiste ljubavi prema baštini i želji da gostima Zagreba pokaže drugačiji grad počela s tematskim obilascima grada da bi danas na godišnjoj razini kroz Zagreb probala i do tri tisuće posjetitelja. Upravo ih onda vodi na staro groblje noću, a tu su i druge tematske ture poput Tajanstvenog Zagreba, Frajerica, zatim božićne šetnje i drugih. Kako nam kaže ova interpretatorica baštine to je zanimljiv posao za koji je potrebna strast, a interesa ima puno – od školske djece, do političara, pa čak i europskih delegacija kojih će u ovih šest mjeseci biti podosta u glavnom hrvatskom gradu, pa do novih doseljenika i „klasičnih“ turista, prije svega iz SAD-a, Kanade, Australije, ali i Europe. Svoj mini biznis vodi pod imenom Secret Zagreb.

Ogroman pomak u toj turističkoj niši Hrvatin vidi kroz uređenje interpretacijskih centara kroz poticaje Ministarstva turizma

– Nema više klasičnih muzeja i postava. Postoje interpretacije koje se mijenjaju ovisno o trenovima. Zato treba napraviti mali centar koji je zanimljivo uređen, a u njemu mora biti interpretator baštine. A oni nisu poput klasičnih vodiča, već oni moraju pričati priču, i to iz osobne perspektive. Moramo osvijestiti neke vodiče da su dosadni, klasični i da previše pričaju i da ljudi to ne zapamte. Moraju voljeti to što rade i moraju pokazati svoje osobno iskustvo, smatra Hrvatin.

– Na turističkom tržištu se stvari uvijek mijenjaju, a cilj je kroz interpretaciju baštine kvalitetne destinacije. Trebali bismo turizam staviti u službu baštine, a ne obratno. Zato postoji sve veći interes za interpretacijom baštine, posebno u malim sredinama koje se žele istaknuti i privući posjetitelje na svoje područje, a to najbolje mogu upravo kroz zanimljive priče koje imaju na svom području, ističe Silla.

Pravi primjer takve destinacije je malo mjesto Svetvinčenat u Istri koje je nakon inscenacije spaljivanja vještice u njihovom srednjovjekovnom kaštelu  prema jednoj staroj legendi počelo graditi svoju kulturu i turističku ponudu baš na toj legendi i srednjovjekovlju. Danas je Svetvinčenat poznat po interpretacijskom multimedijalnom centru Kuća vještice Mare koji je čak dobio i nagradu na jednom od najvećih turističkih sajmova svijeta londonskom World Travel Marketu, svom srednjovjekovnom festivalu, srednjovjekovnim večerima u kaštelu, a čitava je priča iznjedrila i privatnu inicijativu – tematski srednjovjekovni park nekoliko kilometara dalje.

Cijeli članak pročitajte na portalu Novac Jutarnejg lista.

POREČ: Obilježena 75. godišnjica smrti narodnog heroja Joakima Rakovca

POREČ: Obilježena 75. godišnjica smrti narodnog heroja Joakima Rakovca

Infarktna drama u Beču: Hrvatska se nošena navijačima plasirala u polufinale EURA

Infarktna drama u Beču: Hrvatska se nošena navijačima plasirala u polufinale EURA