in

Međunarodni dan obitelji uz riječ psihologa – Obitelji i nove tehnologije

Ilustracija

Međunarodni dan obitelji 2021. s temom ”Obitelji i nove tehnologije”

Ilustracija

UN od 1994. godine skreće pažnju na važnost obitelji

Međunarodni dan obitelji slavi se svake godine 15. svibnja. Proglasila ga je 1994. godine Generalna skupština UN-a. Cilj obilježavanja međunarodnog dana obitelji jest skretanje pažnje javnosti na brojne izazove s kojima se obitelji susreću. U fokusu su velike obitelji, jednoroditeljske obitelji, obitelji pogođene neprijateljstvima, one s financijskim poteškoćama, obitelji u kojima neki od članova imaju ozbiljnijih zdravstvenih teškoća, boluju od psihičkih bolesti, u kojima postoje osobe s razvojnim teškoćama ili članovi obitelji s invaliditetom i druge obitelji u riziku. Međunarodni dan obitelji u različitim zemljama obilježava se održavanjem tematskih  konferencija, radijskih i televizijskih emisija koje skreću pažnju na važne probleme obitelji općenito ili u pojedinim regijama.

Obitelj je temeljni oblik ljudske zajednice. Prema definiciji ”obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije. Obično se sastoji od jednog ili dva roditelja i njihove djece” (Wikipedija). Uloga roditelja je odgoj djece, zadovoljenje njihovih osnovnih potreba u početku njihova života. Stabilnost obiteljskog okruženja jedan je od najvažnijih prediktora djetetovog fizičkog i mentalnog zdravlja. Jedna od najpoznatijih teorija koja se bavi utjecajem okoline na ljudski razvoj je Bronfenbrennerova teorija ekoloških sustava koja obitelj, uz školu, svrstava u mikrosustav. Tu spadaju skupine koje su u izravnom kontaktu s djetetom. Prema Bronfenbrenneru okruženje u kojem osoba odrasta utječe na sve aspekte života.

Utjecaj obitelji na razvoj djeteta i njegovo mentalno zdravlje

Obitelj čini neposrednu okolinu u kojoj se dijete razvija, raste i uči. Kvaliteta obiteljskih odnosa i interakcije između članova obitelji i prema djetetu utječu na djetetov razvoj i njegovo mentalno zdravlje. U obiteljskom okruženju pronalazimo zaštitne i rizične čimbenike za djetetov razvoj i  mentalno zdravlje djeteta. U skupinu rizičnih čimbenika svrstavamo konflikte i nasilje u obitelji, učestale stresne situacije, nedosljednost u odgojnim metodama, postavljanju pravila i granica, nerealna roditeljska očekivanja, visoko rizična ponašanja roditelja, poput ovisnosti roditelja, nedostatak socijalne podrške i socijalnu izoliranost obitelji. Ti rizični čimbenici mogu imati brojne nepovoljne posljedice na dijete, njegov emocionalni razvoj i ponašanje te utjecati na pojavu određenih poteškoća mentalnog zdravlja. Nepovoljne posljedice rizičnih faktora za dijete mogu biti nedostatak socijalnih i životnih vještina, nasilje, laganje, krađe, bježanje od kuće, agresivno ponašanje, delinkvencija i dr.

Ilustracija Pixabay

U skupinu zaštitnih čimbenika svrstavaju se pozitivni i topli obiteljski odnosi, osjećaj bliskosti, međusobna podrška i razumijevanje, jasno definirane uloge, složnost između roditelja i između članova obitelji, prihvaćanje promjena, učinkovita komunikaciju koja je usmjerena na rješavanje problema, zajedničko provođenje vremena, poštivanje obiteljske tradicije, zadovoljavajuće financijske prilike, duhovnost obitelji, zdravlje članova obitelji, otpornost na stres i dr. Rezultat jačanja zaštitnih čimbenika, odnosno pozitivnog razvoja djece, su dobre socijalne i životne vještine. Djeca koja su odrastala u pozitivnom i poticajnom obiteljskom okruženju imaju pozitivan ja-koncept odnosno više samopouzdanje i samopoštovanje, samopovjerenje i osjećaj kontrole te viši stupanj socijalne odgovornosti.

Uloga obitelji s obzirom na djetetovu dob

Uloga obitelji u životu djeteta se mijenja ovisno o djetetovoj dobi te ona nije ista u ranom djetinjstvu, predškolskoj, školskoj i adolescentskoj dobi. U ranom djetinjstvu i predškolskoj dobi obitelj treba djetetu pružiti tjelesnu i emocionalnu sigurnost te se brinuti za njegovo zdravlje. Zdrava i poticajna obitelj ponudit će djetetu trajnu, stalnu i strukturiranu okolinu koja će biti poticajna za dijete i nuditi mu razna iskustva. U školskoj dobi obitelj je ta koja vodi brigu o djetetovom školovanju i slobodnom vremenu. U tom razdoblju za dijete je važna emocionalna potpora i briga roditelja. Važno je da se dijete osjeća voljeno i prihvaćeno, no važno je i uspostavljanje nadzora odnosno postavljanje granica koje djetetu omogućavaju razvijanje radnih navika. Kroz odrastanje sve važniji postaje utjecaj vršnjaka i ljudi izvan obiteljskog sistema. No, i u razdoblju adolescencije obitelj i dalje ostaje važan čimbenik koji utječe na razvoj djetetovih socijalnih odnosa. Roditeljska toplina, prihvaćanje, kvalitetna komunikacija, podrška i jasno definirana pravila ponašanja važni su kako bi se adolescent razvio u mentalno zdravu te emocionalno i socijalno stabilnu odraslu osobu. Razdoblje adolescencije posebno je osjetljivo i izazovno za obitelji jer pred roditelje stavlja nove zadatke i ciljeve.

Međunarodni dan obitelji 2021. u znaku novih tehnologija

UN obilježavaju dan obitelji kroz različite teme relevantne za obitelji poput obrazovanja, siromaštva, zdravlja, usklađivanje obiteljskog života i posla itd. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana obitelji glasi: Obitelji i nove tehnologije. Megatrendovi, uključujući nove tehnologije, brza urbanizacija i migracije, kao i demografske i klimatske promjene, dramatično oblikuju naš svijet. U vrijeme pandemije koronavirusa, rada od kuće, online nastave i novog normalnog, obitelji se sve više susreću s novim tehnologijama koje pred njih stavljaju brojne izazove. Nove tehnologije su dvosjekli mač – s jedne strane pružaju mogućnost informiranja, obrazovanja, pogled u svijet, socijalizaciju, povezanost s drugima. Istovremeno otuđuju čovjeka, mogu stvoriti lažnu sliku svijeta, nerealna očekivanja, bijeg od stvarnosti i stvarnih odnosa. U tom segmentu obitelj treba odigrati važnu ulogu u odgoju djeteta i razvoju zdravih navika korištenja tehnologija.

Ilustracija

Nove tehnologije – novi izazovi za roditelje u 21. st.

U današnje vrijeme ne možemo zamisliti život bez novih tehnologija. Elektroničke uređaje poput mobitela, tableta, računala i ostalog svakodnevno koristimo. Djeca su tome izložena već od rođenja. Prema nekim istraživanjima djeca i mladi uz uređaje i medije provode značajno više vremena nego s roditeljima. Mediji se iz sfere sekundarnih socijalizacijskih faktora sele u sferu primarnih faktora uz obitelj i prijatelje što znači da postaju jednako važan čimbenik u odgoju kao i roditelji odnosno obitelj.

Najveći izazovi s kojima se roditelji susreću jesu postavljanje granica djeci vezano uz količinu vremena i načina korištenja novih tehnologija. Neka današnja djeca i mladi imaju puno više znanja o novim tehnologijama od svojih roditelja, roditelji teško prate sve novitete i ne uče tako brzo da mogu biti ukorak sa svojom djecom pogotovo kad govorimo o adolescentima koji se ujedno vrlo dobro koriste engleskim jezikom. Zbog toga je roditeljima često vrlo teško uspostaviti kontrolu nad djetetovim korištenjem uređaja. Važno je, stoga, od najranijih dana razvijati djetetove navike korištenja tehnologije i kritičnost prema tome, postavljati smislene granice i pravila te objašnjavati pozitivne i negativne posljedice. U tom smislu educiranje djece i razvijanje njihove svijesti i opreznosti u korištenju novih tehnologija, posebice kada govorimo o internetu i društvenim mrežama, puno je važnije od uspostavljanja kontrole, pogotovo kod starije djece i adolescenata. Roditelji su svjesni da ne mogu nadzirati djetetovo korištenje elektroničkih uređaja 24 sata dnevno, budući da su im uređaji na raspolaganju većinu vremena ne samo kod kuće nego i u školi. U vrijeme koronavirusa i online nastave, djeca su nerijetko cijelo jutro sama kod kuće dok roditelji rade. Tehnologija im je potrebna za praćenje nastave, treba im pristup internetu. Roditelji nisu u mogućnosti nadzirati prati li dijete doista nastavu ili istovremeno provodi vrijeme na društvenim mrežama, igrajući igrice ili surfajući. Zbog toga je važno s djetetom razvijati osjećaj međusobnog povjerenja, ukazivati na posljedice vlastitih izbora i ponašanja. Danas postoje i mnoge aplikacije s kojima roditelji mogu uspostaviti nadzor i ograničiti dostupnost sadržaja i aplikacija djeci poput Family linka ili drugih. O tome više možete više pročitati na sljedećoj poveznici:

https://hr.vpnmentor.com/blog/najbolje-aplikacije-za-roditeljsku-kontrolu/?keyword=&geo=9050387&device=&ad=451156116917&gclid=Cj0KCQjw4cOEBhDMARIsAA3XDRhmkCx_tFmXATNKRggmdP_n61buPupZZdnqBu32mEBfcgIbR13uOyUaAmCoEALw_wcB

Tehnologija u službi čovjeka, a ne čovjek u službi tehnologije

Za roditelje su ovo posebno izazovna vremena. Odrasli članovi obitelji – roditelji i ostali trebaju prije svega osvijestiti vlastite načine korištenja tehnologije. Robert Fulghum, američki pisac, autor knjige: ”Sve što treba znati naučio sam još u vrtiću” mudro je rekao: Ne brini se ako te djeca ne slušaju; Brini se zato što te uvijek gledaju. Upravo je u ovoj izreci bit roditeljstva i temelj obitelji u kojoj djeca uče modeliranjem, dakle prema roditeljskim modelima. Roditelji trebaju biti ti koji, kao odrasli i odgovorni ljudi, trebaju prvo sami sebi postavljati granice i osvještavati vlastita ponašanja te svojim primjerom razvijati kod djece zdrave navike korištenja tehnologije. Tehnologija bi trebala biti ta koja je u službi čovjeka, a ne čovjek u službi tehnologije.

Dajana Miloš

psihologinja i muzikoterapeutkinja

Zdravog grada Poreč

U ponedjeljak SVI NEGATIVNI, nažalost preminulih ima više

Atletski klub Maximvs Poreč organizira ljetni kamp za djecu