Arheološki lokalitet Rašpor na vrhu brežuljka Gradine, smješten je oko 600 metara sjeveroistočno od današnjeg naselja Rašpor u laniškoj općini. Na stožastoj uzvisini nalaze se ostaci srednjovjekovnog kaštela. Mlečani su ga zbog strateške važnosti nazvali “ključem čitave Istre”.
Donosimo ciklus o istarskim kaštelima. Danas predstavljamo priču o Rašporu iz publikacije Istarske županije pod nazivom “Istarski kašteli”.
Ključ čitave Istre – Od vojnog središta Venecije do ruševine: sudbina kaštela Rašpor koja i danas fascinira
Smješten na iznimnom strateškom položaju s kojega se kontroliraju važne prometnice koje spajaju Istru s Krasom, Kranjskom i Furlanijom, Rašpor je stoljećima gospodario takozvanim sjevernim vratima istarskog poluotoka. Upravo je zbog ovog izvanrednog strateškog potencijala mletački Senat Rašporu nadjenuo ime Ključ čitave Istre.
Od strateški važne točke do periferije posjeda Goričkih
Rašpor se u povijesnim vrelima pojavljuje relativno kasno, tek u drugoj polovici XIII. stoljeća kada su grofovi Gorički već izgradili temelje svoje gospoštije u Istri. Tako se 20. ožujka 1264. godine kao potpisnik sporazuma između grofova Goričkih i akvilejskog patrijarha Grgura od Montelonga spominje stanoviti Filip od Rašpora, i to u društvu istaknutih vitezova u službi kuće Gorica.
Stoga se zaključuje da je ovaj kraški kaštel – od izuzetne važnosti za grofove Goričke jer je spajao njihove posjede u Istri s onima na Krasu i Furlaniji – svoju najraniju povijest započeo kao posjed Goričkih koji su ga prepuštali na upravu istaknutim vitezovima od povjerenja.
Tijekom XIV. stoljeća Rašpor se nastavlja razvijati kao posjed kuće Gorica kojim upravljaju njihovi odani ministerijali, odnosno službenici velikaša. Međutim, diobom nasljedstva kuće Gorica iz 1342. godine Rašpor ne potpada pod Istru, već pod Kras te tako postaje posjed furlansko-kraške grane koju su predstavljali braća Majnard VI. i Henrik III. Gorički.
U ovom je povijesnom razdoblju kuća Gorica već izgubila moć i krenula prema svom neslavnom padu, a ovu je braću manjak novca natjerao da Rašpor daju u zalog.
Kaštel je prvi put dan u zalog 1354. godine grofu Jurju Krbavskome koji će se u izvorima javljati i s toponimskim prezimenom od Rašpora kao grof Jörg von Raspurg.
Kada su 1374. godine svi istarski posjedi kuće Gorica prešli pod vlast Habsburgovaca Rašpor je u potpunosti izgubio svoj nekadašnji strateški značaj za advokate akvilejske crkve jer se sada nalazio na samoj periferiji goričkih posjeda.
Za Veneciju iznimno važan Rašporski kapetanat
Grofovi Gorički založili su ovaj za njih strateški gotovo bezvrijedan kaštel svojoj sestri Ani za trinaest tisuća dukata. Unatoč udaji u moćnu ugarsko-hrvatsku vlastelinsku kuću, grofove Krčke (kasnije Frankapane), Ana je zapala u nezavidnu financijsku situaciju nakon smrti muža Ivana V. († 29. studenog 1393.).
Stoga je u prosincu 1393. godine pokucala na vrata mletačkog Senata i ponudila Veneciji u zalog svoj kaštel Rašpor. Za razliku od kuće Gorica, Veneciji je Rašpor predstavljao posjed od izuzetne strateške važnosti.
Kontrolirao je kopneni ulaz u regiju koja se tada većim dijelom nalazila pod mletačkom jurisdikcijom. Stoga je za svega nekoliko dana Venecija prihvatila Aninu ponudu te na kraju, 1402. godine, kupila Rašpor za dvadeset tisuća zlatnih dukata.
Tako je započela era Venecije koja je u ovom kaštelu odmah po preuzimanju vlasti organizirala svoj vojno-obrambeni centar za cijelu provinciju, takozvani Rašporski kapetanat.
Rašpor je služio kao glavni vojno-obrambeni centar mletačke Istre cijelo XV. stoljeće, no ipak nije preživio rat Cambraiske lige, koji se u Istri vodio između 1508. i 1514. godine. Naime, tada su ga habsburške sile u nekoliko navrata napadale, opsjedale i palile.
Kaštel je na kraju bio toliko razrušen i uništen da je mletački Senat odredio da se Rašpor više neće obnavljati.
Godine 1511. sjedište rašporskih kapetana i vojno-obrambeni centar cijele mletačke Istre službeno je preseljen u obližnji Buzet, koji je tako preko noći postao jedno od najvažnijih središta Venecije na istarskom poluotoku.
U ruševinama još od rata Cambraiske lige
Od kobnog rata Cambraiske lige pa sve do danas Rašpor leži u ruševinama; do njegovog zapuštenog trupla čak ne vodi niti jedna službena prometnica.
Svakako, nekadašnji slavni Ključ čitave Istre zaslužuje temeljitu sanaciju i rekonstrukciju što će se, nadajmo se, dogoditi pod okriljem narednih faza projekta obnove i valorizacije istarskih srednjovjekovnih kaštela.
Grofovi Gorički založili su kaštel Rašpor svojoj sestri Ani za trinaest tisuća dukata. Unatoč udaji u moćnu ugarsko-hrvatsku vlastelinsku kuću, grofove Krčke (kasnije Frankapane), Ana je zapala u nezavidnu financijsku situaciju nakon smrti muža Ivana V. († 29. studenog 1393.). Stoga je u prosincu 1393. godine pokucala na vrata mletačkog Senata i ponudila Veneciji u zalog svoj kaštel. Njena je ponuda odmah prihvaćena te je 1402. godine Venecija kupila Rašpor za dvadeset tisuća zlatnih dukata
Lokalitet je danas dio projekta revitalizacije i arheoloških istraživanja u sklopu projekta Kaštelir.
Autor teksta dr. Josip Banić
Izvor teksta – Istarski kašteli, publikacija u izdanju Istarske županije
Fotografije nastale u okviru TAKE IT SLOW projekta Programa CBC INTERREG VA Italija – Hrvatska 2014. – 2020. u okviru kojeg je Istarska županija otvorila posjetiteljski centar Kuća kaštela u Momjanu
O projektu
Pametni i spori turizam jadranskog naslijeđa budućnosti (TAKE IT SLOW) predstavlja strateški projekt INTERREG VA CBC Italija Hrvatska programa 2014-2020 koji će upravljati i promovirati jadransku regiju kao zelenu, pametnu, održivu, dostupnu prekograničnu turističku destinaciju usmjerenu promociji koncepta sporog turizma.
Opći cilj projekta je povećati prosperitet i potencijal zelenog rasta mediteranskih otoka, priobalja i unutrašnjosti projektnog područja kao visoko specijaliziranih TAKE IT SLOW destinacija, stimuliranjem prekograničnog partnerstva radi postizanja opipljivih promjena u upravljanju destinacijama. Projekt će se usredotočiti na potencijale prirodne i kulturne baštine za razvoj održivog turizma u cilju postizanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije zajedničke prekogranične jadranske turističke destinacije omogućavajući regionalnim i lokalnim dionicima razmjenu znanja, razvoj i provedbu pilot-projekta te testiranje novih politika, proizvoda i usluga.
U okviru projekta TAKE IT SLOW otvorit će se Posjetiteljsko interpretativni centar Kuća istarskih kaštela, koji će se umrežiti i promovirati zajedno s ostalim centrima i lokalitetima prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj i Italiji. U centru će se prezentirati kulturna ruta istarskih kaštela, tipični proizvodi i gastronomija kao nišni sektori koji otvaraju nove mogućnosti prezentacije prirodne i kulturne materijalne i nematerijalne baštine.
Provedba projekta službeno je započela online kick-off sastankom projektnih partnera održanim 29. i 30. srpnja 2020.godine.
Link na stranicu programa: https://www.italy-croatia.eu/
Projekt: Pametni i spori turizam jadranskog naslijeđa budućnosti
Akronim: TAKE IT SLOW
Programe: Interreg V-A Italija-Hrvatska CBC Program 2014-2020
Trajanje: 01. lipnja 2020. godine – 31. prosinca 2022. godine
Budžet: 3.764.695,71 EUR
Financiranje: 85% Europski regionalni razvojni fond, 15% partnerske organizacije
Vodeći partner: Dubrovačko-neretvanska županija
Projektni partneri: Javna ustanova razvojna agencija Šibensko-kninske županije, Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Sveučilište u Zadru, Istarska županija, Autonomna regija Friuli Venezia Giulia, Regija Veneto, Regija Emilia-Romagna, Regija Marche, Regija Abruzzo, Regija Molise, Konzorcij javnog teatra Puglia i pridruženi partner Regija Puglia.
