Donosimo ciklus o istarskim kaštelima. Danas predstavljamo priču o Pazu i Posertu iz publikacije Istarske županije pod nazivom “Istarski kašteli”.

Kaštel koji je mladenka dobila kao bračni poklon
Kaštel u bajkovitom Završju osebujan je po svojoj zanimljivoj prošlosti, a u povijest ulazi kao bračni poklon. Naime, godine 1292. vitez Ulrik III. od Rihemberka u nazočnosti i uz odobrenje svoga gospodara, grofa Alberta I. Goričkog poklonio je svojoj ženi Kunigundi od Villalte kaštel Završje sa svim pripadajućim selima.
Ovaj tip bračnog poklona, takozvana jutrina (njem. Morgengabe), u njemačkom srednjovjekovnom običajnopravnom sistemu mladoženja je davao mladoj nakon prve bračne noći. Tim intimnim dokumentom, koji iznimno živopisno zrcali bogato kulturno naslijeđe medievalne Istre, Završje službeno ulazi u povijest jer se upravo tu krije prvi pisani spomen ovog istaknutog istarskog kaštela.
Ključna karika tročlanog lanca kaštela
Smješten na važnoj strateškoj poziciji, na vrhu brežuljka na 250 metara nadmorske visine, Završje je, uz susjedni Grožnjan na zapadu i Oprtalj na istoku, činilo ključnu kariku tročlanog lanca kaštela koji je omogućavao kontrolu nad važnim prometnicama i sjevernim dolinama rijeke Mirne. Štoviše, brojni arheološki nalazi potvrđuju da je lokalitet zbog svoje pozicije bio nastanjen još u prapovijesti i tijekom rimskog antičkog doba.
Međutim, samo fortifikacijsko zdanje podignuto je, po svemu sudeći, tek u XIII. stoljeću.
U ranijim razdobljima povijesni izvori spominju samo obližnje selo Kostanjicu koje je grof Ulrik II. Weimar-Orlamünde 1102. godine darovao akvilejskoj crkvi. U nekom trenutku cijelo područje prelazi u ruke grofova Goričkih koji ga u drugoj polovici XIII. stoljeća prepuštaju svojim vjernim vitezovima iz kuće Rihemberk.

Od tog perioda sudbina Završja u mnogočemu prati generalnu razvojnu putanju Momjana. U XIV. stoljeću zabilježene su i prve razmirice sa susjednim Motovunom, tada već mletačkim kaštelom, oko prava na korištenje bogatih šumskih resursa Motovunske šume.
Razmirice oko Motovunske šume
Tragovi razmirica između Završja i Motovuna oko prava na korištenje Motovunske šume datiraju još iz XIV. stoljeća. Na koncu, i sam do danas uvriježen naziv ove šume kojom se ponose Motovunci u sebi krije odgovor na pitanje tko je bio povijesni pobjednik u ovom stoljetnom sporu.

Poprište sukoba Venecije i Habsburgovaca
Po smrti grofa Alberta III. Goričkog 1374. godine svi istarski posjedi kuće Gorica, uključujući i Završje, prelaze pod izravnu jurisdikciju austrijskih (nad)vojvoda. Upravo za vrijeme habsburške vlasti kaštel poprima vizuru po kojoj je prepoznatljiv do danas, a iz istog su doba najvjerojatnije i dvostruke zidine kojima je nekada bio okružen cijeli gradić. Kapetanat s centrom u Završju u tom se razdoblju prostirao i južno od rijeke Mirne, uključujući pod svoju ingerenciju Vižinadu i Labince.
Kao pogranično područje Završje je bilo jedno od glavnih poprišta sukoba između Mletačke Republike i Habsburgovaca koji su se vodili u drugoj polovici XV. i početkom XVI. stoljeća. U jednoj takvoj krvavoj epizodi tijekom rata Cambraiske lige protiv Venecije mletačke su trupe dvaput okupirale Završje, privremeno 1508. i trajno 1511. godine, kada su simbolično porušene i gradske zidine.
Tako je, u razornom plamenu rata, započela stoljetna era Venecije u Završju. Ubrzo po osvajanju Mletačka Republika stavila je vlast nad Završjem na dražbu te je konačno prodala ovo pitoreskno gospodstvo 1530. godine venecijanskim plemićima Giustinianu Contariniju i Girolamu Grimaniju za 7.500 dukata.
Dvojac je potom među sobom podijelio nekadašnji kapetanat tako da je Grimaniju pripala Vižinada, a Contariniju Završje. Upravo će ova mletačka obitelj, čiji grbovi do danas krase unutrašnjost kaštela, vladati Završjem kroz čitavo ranonovovjekovno razdoblje. Kao skromno gospodstvo koje je u sklopu Mletačke Republike izgubilo svoje nekadašnje strateško značenje pograničnog kaštela, Završje je stagniralo, a broj stanovnika postupno je opadao.

Uzbudljiva filmska budućnost
Danas, međutim, ovaj kaštel doživljava svoju renesansu u jednom potpuno drugačijem kontekstu, nezamislivom u doba Rihemberka, Goričkih ili Contarinija. Naime, Završje se profiliralo kao globalno atraktivna filmska lokacija. Ovdje je, uz ostalo, 2017. godine snimljen slavni film „Robin Hood” u režiji Otta Bathursta. Štoviše, glasanjem koje je 2020. godine provodila Mreža europskih filmskih komisija (European Film Commissions Network – EUFCN) u suradnji s filmskim portalom Cineuropa Završje je proglašeno drugom najboljom europskom lokacijom za snimanje filmova.
Zamjenom vojnih kapetana filmskim redateljima i oružanih garnizona glumačkim ekipama Završje se uspješno transformiralo u zanimljivu, u europskim razmjerima poznatu filmsku lokaciju, osiguravajući si svijetlu i nadasve uzbudljivu budućnost.
Autor teksta dr. Josip Banić
Izvor teksta – Istarski kašteli, publikacija u izdanju Istarske županije
Fotografije nastale u okviru TAKE IT SLOW projekta Programa CBC INTERREG VA Italija – Hrvatska 2014. – 2020. u okviru kojeg je Istarska županija otvorila posjetiteljski centar Kuća kaštela u Momjanu
O projektu
Pametni i spori turizam jadranskog naslijeđa budućnosti (TAKE IT SLOW) predstavlja strateški projekt INTERREG VA CBC Italija Hrvatska programa 2014-2020 koji će upravljati i promovirati jadransku regiju kao zelenu, pametnu, održivu, dostupnu prekograničnu turističku destinaciju usmjerenu promociji koncepta sporog turizma.
Opći cilj projekta je povećati prosperitet i potencijal zelenog rasta mediteranskih otoka, priobalja i unutrašnjosti projektnog područja kao visoko specijaliziranih TAKE IT SLOW destinacija, stimuliranjem prekograničnog partnerstva radi postizanja opipljivih promjena u upravljanju destinacijama. Projekt će se usredotočiti na potencijale prirodne i kulturne baštine za razvoj održivog turizma u cilju postizanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije zajedničke prekogranične jadranske turističke destinacije omogućavajući regionalnim i lokalnim dionicima razmjenu znanja, razvoj i provedbu pilot-projekta te testiranje novih politika, proizvoda i usluga.
U okviru projekta TAKE IT SLOW otvorit će se Posjetiteljsko interpretativni centar Kuća istarskih kaštela, koji će se umrežiti i promovirati zajedno s ostalim centrima i lokalitetima prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj i Italiji. U centru će se prezentirati kulturna ruta istarskih kaštela, tipični proizvodi i gastronomija kao nišni sektori koji otvaraju nove mogućnosti prezentacije prirodne i kulturne materijalne i nematerijalne baštine.
Provedba projekta službeno je započela online kick-off sastankom projektnih partnera održanim 29. i 30. srpnja 2020.godine.
Link na stranicu programa: https://www.italy-croatia.eu/
Projekt: Pametni i spori turizam jadranskog naslijeđa budućnosti
Akronim: TAKE IT SLOW
Programe: Interreg V-A Italija-Hrvatska CBC Program 2014-2020
Trajanje: 01. lipnja 2020. godine – 31. prosinca 2022. godine
Budžet: 3.764.695,71 EUR
Financiranje: 85% Europski regionalni razvojni fond, 15% partnerske organizacije
Vodeći partner: Dubrovačko-neretvanska županija
Projektni partneri: Javna ustanova razvojna agencija Šibensko-kninske županije, Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Sveučilište u Zadru, Istarska županija, Autonomna regija Friuli Venezia Giulia, Regija Veneto, Regija Emilia-Romagna, Regija Marche, Regija Abruzzo, Regija Molise, Konzorcij javnog teatra Puglia i pridruženi partner Regija Puglia.#istraterramagica #istra #istarskiKašteli #završje #kaštelZavršje #povijestIstre #kulturnabaština #srednjovjekovniKašteli #momjan #grožnjan #oprtalj #mirna #takeitslow #interreg #filmskelokacije #robinhood #eufcn #kultura #turizamistra #istra2025 #heritage #discoveristra #visitistra #croatia








