S obzirom da smo, kad je demografija u pitanju, već godinama izloženi isključivo negativnim i katastrofičnim vijestima i objavama koje se uglavnom svode na jedno – da Hrvatska ubrzano izumire, vijest koju smo nedavno objavili – da je prošle godine u hrvatskim rodilištima rođeno gotovo 800 beba više nego godinu ranije očekivano je izazvala veliko zanimanje i pozitivne reakcije javnosti. Iako su to još uvijek neslužbeni i nepotpuni podaci, jer u istraživanje koje smo proveli nisu uključeni porodi kod kuće, u inozemstvu ili u privatnim klinikama, činjenica je da je u samim rodilištima rođeno 800 beba više nego što ih je rođeno godinu ranije, što je najveći pozitivan skok od 2009. godine objavio je portal Gradonačelnik.hr.
Je li riječ o prirodnoj oscilaciji i devijaciji negativnog trenda ili ova brojka najavljuje i naznačuje zaokretanje prema pozitivi prerano govoriti, ali u svakom slučaju vijest je ovo koja veseli i ulijeva trunčicu optimizma. Jer, za razliku od države u kojoj se priča o demografiji uglavnom svodi na prepucavanje između Banskih dvora i Pantovčaka, te tu i tamo neke mjere (proširenje broja korisnika dječjeg doplatka, jednokratno subvencioniranje stambenih kredita, podizanje neoporezivog iznosa za naknade za bebe na 10.000 kuna), gradovi su svojim pronatalitetnim mjerama i programima u posljednjih nekoliko godina doslovno postali ‘prva crta obrane’ u borbi protiv negativnih trendova. Ne čekajući državu, sve više gradova pronatalitetne mjere stavlja u vrh proračunskih prioriteta i koristi svaku mogućnost kako bi roditeljima olakšali život.
Dvije trećine gradova povećalo naknade za bebe
Kako pokazuje prošlogodišnje istraživanje portala Gradonačelnik.hr, pokazalo je tako da je čak 67 gradova o ovom mandatu povećalo naknade za bebe a u proračunu za ovu godinu dodatna sredstva za naknade za bebe osiguralo je još 11 gradova.
Najviše naknade u zemlji, tako, isplaćuju Opatija i Vrlika (10.000 za prvo dijete), te Slavonski Brod (7.500 kuna), a rekorder u visini naknade za treću bebu je Vis sa čak 149 tisuća kuna.
I dok su naknade za bebe, iako najatraktivnija, ipak samo jednokratna mjera koja u bitnoj mjeri ne utječe na životni standard i financijsku situaciju prosječne hrvatske obitelji, cijena vrtića itekako utječe, iz mjeseca u mjesec.
Besplatni vrtići u Umagu, Belišću, Vrlici i Obrovcu
Najveći iskorak i hrabrost tu su pokazali Umag, Belišće, Vrlika i Obrovac – jedina četiri grada koja su odlučila u potpunosti na sebe preuzeti trošak vrtića i roditelje osloboditi plaćanja i svih briga. Ovi gradovi ne mogu se međusobno uspoređivati ni po standardu ni po proračunskim mogućnostima, ali treba istaknuti da je odluka o uvođenju besplatnih vrtića apsolutno najteža u Umagu, koji ima i najskuplju ekonomsku cijenu vrtića – preko 2.900 kuna, pa tako samo za vrtiće godišnje izdvaja 20 milijuna kuna.
Što se ostalih gradova i cijena tiče, cijene su šarolike i kreću se od 270 pa do 870 kuna. A samo tijekom prošle godine odluku po pojeftinjenju vrtića, kako bi olakšali svojim roditeljima, donijelo je desetak gradova.
Osim cijene, kod vrtića je vrlo često problem što im je radno vrijeme potpuno neprilagođeno potrebama, odnosno radnom vremenu roditelja, pa je 40-ak gradova apliciralo i dobilo EU novac za produljenje radnog vremena vrtića. Uz to što će ubuduće roditeljima biti na raspolaganju do 21 sat navečer, ovi vrtići EU novcem će uvesti i dodatne programe – od sportskih do jezika i informatike, te podići standard i kvalitetu svoje usluge. Inače, kad su vrtići u pitanju, super primjere pružaju Grad Cres, koji financira prijevoz do vrtića djeci iz okolnih mjesta, te Novska, u kojoj su u vrtiće uveli besplatno učenje engleskog i to putem posebne aplikacije, pa vrtićanci istodobno usvajaju i prve digitalne vještine.
Istraživanje je pokazalo da oko polovice gradova sufinancira i smještaj djece u privatnim vrtićima, od kojih neki – poput Zadra, tako u potpunosti izjednačavaju cijene za roditelje s cijenama u gradskim vrtićima, a nekoliko njih, poput Koprivnice i Samobora, i u obrtima za čuvanje djece, tzv. ‘dadiljama’.
Produženi boravak, prehrana, prijevoz i besplatni udžbenici
Kad su pak škole u pitanju, uz sufinanciranje produženog boravka, prehrane i prijevoza, najveća pomoć roditeljima definitivno su besplatni udžbenici, čega je svjesna i Vlada RH, pa je najavljeno da će država od iduće godine osigurati udžbenike za sve osnovnoškolce. Hoće li se ovo obećanje ostvariti tek ćemo vidjeti. Gradovi koji su u ovogodišnjem proračunu osigurali novac za udžbenike najavljuju, ostvari li Vlada obećanje, da će lako preusmjeriti novac na neki drugi oblik pomoći i poticaja roditeljima.
I dok je do prije koju godinu tek tu i tamo koji grad osiguravao besplatne udžbenike, a veći broj ih je u određenoj mjeri sufinancirao, u ovom mandatu značajno se povećao i broj gradova koji su odlučili u potpunosti roditelje osloboditi financijske brige za udžbenike. Uz Zagreb, koji besplatne udžbenike osigurava i srednjoškolcima, udžbenike i radne bilježnice su svim osnovnoškolcima, među ostalima, osigurali i u Splitu, Velikoj Gorici, Samoboru, Čakovcu, Belišću, Čazmi, Orahovici, Vrbovcu, Kutini, Supetru, Novigradu, Umagu….
Stipendije, pa čak i iz gradonačelnikovog džepa
Tu su, potom, stipendije koje svojim studentima i učenicima isplaćuju gotovo svi gradovi, te je također uočljiv trend povećanja broja i iznosa stipendija koje su, tako, povećali u Dubrovniku, Metkoviću, Oroslavju, Zlataru, Kastvu, Šibeniku, Makarskoj… Rekorder po visini izdvajanja iz proračuna već godinama je, pak, Grad Novska. Kad pričamo o gradovima i stipendijama, svakako treba istaknuti primjer Grada Gospića, odnosno njegovog gradonačelnika Karla Starčevića koji se odrekao gradonačelničke plaće, a čitav iznos – 12.000 kuna, uplaćuje u poseban fond kojim stipendira najbolje gospićke studente.
POS programima rješavaju stambeno pitanje
Najvažnije materijalno pitanje za mladu obitelj, koje često presuđuje u odluci o širenju obitelji definitivno je, pak, ono stambeno. Sve više gradova stoga fokus stavlja upravo na rješavanje tog problema i uključuje se u POS program po različitim modelima. Grad Dubrovnik, u kojem je upravo stambeno pitanje zbog astronomskih cijena nekretnina najveći problem mladih obitelji, osmislio je tako svoj program – grade zgrade sa stanovima koje će mladim obiteljima davati u desetogodišnji najam po cijeni od 1.500 kuna mjesečno, a nakon toga oni stan mogu otkupiti po cijeni od 1.300 eura po kvadratu, s tim da će im se plaćena najamnina odbiti od cijene.
Tu je i Grad Opatija koji – uz to što dijeli najviše naknade u državi, a i jedini su grad (izuzev Umaga, Belišća, Obrovca i Vrlike) koji osigurava besplatne vrtiće već za 2. dijete, svim roditeljima koji imaju četvero i više djece osigura dodatne oblike novčane pomoći: roditelji tako za svako dijete u vrtiću dobivaju po 1.500 kuna (ako je dijete u poludnevnom boravku) i 3. 000 kn (ako je u cjelodnevnom programu). Za svakog osnovnoškolca roditelji također dobivaju po 1.500 godišnje, a ako dijete pohađa produženi boravak, Grad mu isplaćuje 3.000 kn godišnje. Za svakog srednjoškolca roditelji dobivaju po 2.000 godišnje, a za svakog redovnog studenta, a koji nije korisnik stipendija po drugoj osnovi – 5.000 kuna godišnje.
Cijeli članak pročitajte na Gradonačelnik.hr.
