Istraživanje HUB-a sugerira da su se s pojavom koronavirusa online kupovine povećale za 15,5 posto; više od pola kupaca to čini mjesečno, a gotovo svaki šesti na tjednoj razini. I HUB i banke ponavljaju sigurnosna upozorenja
U uvjetima pandemije Covid-19 i ograničene slobode kretanja mnogi građani okrenuli su se online kupovinama, pa su uoči ovogodišnjeg tzv. Black Friday vikenda zaredala i istraživanja o potrošačkim navikama kad su posrijedi online kupnje. Istraživanje koje je naručila Hrvatska udruga banaka, a koje je provedeno tijekom rujna na 320 ispitanika iz skupine redovnih punoljetnih korisnika interneta (18 do 60 godina), sugerira da su se online kupovine u odnosu na ožujak povećale za 15,5 posto. Čak dvije trećine ispitanika naglasilo je da online kupuje češće nego u istom lanjskom razdoblju. Većina ih to čini na mjesečnoj razini (53%), gotovo svaki šesti (16%) tvrdi da tako kupuje barem jednom tjedno, a tri posto ih je aktivno na dnevnoj razini.
Muškarci preferiraju IT opremu, žene modu
Tri od četiri ispitanika, pak, namjerava iskoristiti Black Friday za online kupovinu. Pritom će muškarci najčešće kupovati informatičku opremu (56%), a žene odjeću (76%), modne dodatke (62%) i kozmetiku (58%). Agencija Equestris, koja je provela navedeno istraživanje, među nalazima navodi i kako je čak 97 posto anketiranih (18-60g) ove godine barem jednom kupovalo online.
U HUB-u ističu kako to ukazuje na važnost kontinuiranog ulaganja hrvatskih banaka u digitalnu transformaciju te kako su bankarske usluge koje su izložene internetu ujedno i najzaštićenije kako bi klijenti mogli obavljati online plaćanja bez straha. To podrazumijeva primjenu raznih alata vezanih uz kibernetičku sigurnost. No, “cyber kriminalci kontinuirano smišljaju nove vrste prijevara i nastoje iskoristiti neopreznost i neinformiranost građana kako bi zloupotrijebili njihove podatke”, upozoravaju u Udruzi banaka. Tako npr. svaki šesti anketirani (18%) tvrdi da je bio je žrtva nekog oblika prevare prilikom online kupovine.
Najčešći oblici prevara
Pritom se najčešće radi o tome da roba nije isporučena ili da je iznimno loše kvalitete. Zato je prilikom izbora online trgovine ključan element mogućnost povrata novca.
U svakom slučaju, informiranje o opasnostima koje vrebaju i načinima za samozaštitu ključni su za potpunu sigurnost prilikom online kupovine, pa u HUB-u skreću pažnju i na edukativne aktivnosti u području sigurnosti na internetu. Većina ispitanika, doduše, tvrdi da ažurira uređaje putem kojih pristupaju kupovini (računala, mobiteli, tableti, itd.) te koristi antivirusnu zaštitu. Međutim, istodobno ih gotovo 40 posto (uglavnom mlađi od 35 godina) kupuje dok su spojeni na javnu Wi-fi mrežu, a to znatno povećava rizik od prijevara.
„Prilikom kupovine na internetu kriminalci pokušavaju od građana dobiti osobne ili financijske podatke te ih zlouporabiti. Pokušavaju ih navesti da te podatke dostave direktno ili da kupe robu na lažnim stranicama, a kasnije roba ne bude isporučena ili je loše kvalitete. Iznimno je važno da se građani na internetu ponašaju jednako oprezno kao i u stvarnom životu“, upozorava Milan Parat, predsjednik HUB-ova Odbora za sigurnost.
Stoga se među savjetima prilikom online trgovine građanima preporučuje oprez pri davanju privatnih ili poslovnih podataka, kao i obavljenje plaćanja samo preko sigurnih internet stranica (https: protokol). Napominju, među ostalim i kako zaposlenici banaka, kad kontaktiraju klijente telefonom ili elektroničkom poštom, nikad ih tim putem ne traže osobne podatke, podatke o PIN-u i slično.
Cijeli članak pročitajte na portalu Poslovni.hr.
