Iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja RH najavljeno je kako na proljeće kreću prijave za dugo očekivanu energetsku obnovu obiteljskih kuća. Nacrt spomenutog programa trenutno je na javnom savjetovanju, pa Ministarstvo poziva građane da se uključe u raspravu svojim prijedlozima do kraja siječnja.
Raspisivanje poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća predviđa se do kraja ožujka ove godine. Program će se odnositi na postojeće obiteljske kuće, bez obzira na godinu izgradnje, a osnovni uvjet je da budu zakonito izgrađene, odnosno legalne. Za financiranje provedbe ovog Programa u financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurat će se iznos od 142 milijuna kuna.
Prema prijedlogu Programa, energetska obnova obiteljskih kuća provodit će se nacionalnim sredstvima putem Fonda, kako bi se građanima olakšao sam postupak prijave za dobivanje sredstava. Naime, prijavljivanje za EU sredstva za fizičke bi osobe bilo prekomplicirano i preskupo, pa je Ministarstvo odlučilo ovu poticajnu mjeru provoditi sufinanciranjem iz nacionalnih sredstava. Od navedenog ukupnog iznosa predviđenog za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, 20 posto ukupnih sredstava, odnosno 28,4 milijuna kuna, bit će namijenjeno financiranju energetske obnove u cijelosti, odnosno pokrivat će stopostotni iznos potreban za obnovu obiteljskih kuća onih vlasnika koji su u opasnosti od energetskog siromaštva (socijalno ugroženi građani). S preostalih 113,6 milijuna kuna, sufinancirat će se 60 posto ukupne vrijednosti energetske obnove svim ostalim građanima vlasnicima obiteljskih kuća, dok će ostatak iznosa građani morati osigurati iz vlastitih izvora.
Mogućnost prijave ovisit će i o energetskom razredu kuće. Na javni poziv moći će se prijaviti obiteljske kuće iz kontinentalne Hrvatske energetskog razreda D ili niže, odnosno obiteljske kuće iz primorske Hrvatske energetskog razreda C ili niže. Da li obiteljska kuća spada u kontinentalnu ili primorsku Hrvatsku, iskazano je na energetskom certifikatu zgrade.
Obiteljska kuća u smislu ovog Programa je zgrada u kojoj je više od 50 posto bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te ima najviše tri stambene jedinice i građevinsku bruto površinu manju ili do maksimalno 600 četvornih metara. Kroz navedeni Program, građani će moći dobiti sufinanciranje za povećanje toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora, odnosno za energetsku obnovu vanjskog zida, stropa, poda, krova. To uključuje nabavku i ugradnju sve potrebne opreme i radova vezanih uz povećanje toplinske zaštite, uključujući, primjerice, hidroizolaciju, zamjenu konstrukcijskih elemenata krova i drugo.
Sufinanciranje obuhvaća i zamjenu stare stolarije na kući novom, energetski učinkovitijom, cjelovitu energetsku obnovu koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici, te ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije kao što su sustavi s sunčanim toplinskim pretvaračima, sustavi na drvnu sječku, odnosno pelete, dizalice topline zrak-voda, voda-voda ili zemlja-voda, te fotonaponske sustave za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.
Detaljniji tehnički uvjeti bit će naknadno propisani pozivom, kao i detaljan sadržaj dokumentacije potrebne za prijavu na javni poziv. Ipak, već je objavljeno da obavezna dokumentacija za prijavu uključuje Izvješće o energetskom pregledu i energetski certifikat i detaljnu ponudu izvođača radova za provedbu mjera specificiranih u izvješću o energetskom pregledu, fotodokumentaciju postojećeg stanja, dokaze o prebivalištu, vlasništvu i zakonitosti građevine, a u slučaju ugradnje fotonaponskih sustava, potreban je glavni projekt, u skladu s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Navedenim dokumentima potvrđuje se zadovoljavanje tehničkih uvjeta propisanih u javnom pozivu.
Inače, obiteljske kuće čine čak 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40 posto od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili imaju samo minimalnu toplinsku izolaciju, što ih svrstava u energetski razred E i lošije od toga. Takve kuće troše čak 70 posto energije za grijanje, hlađenje i grijanje vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60 posto u odnosu na trenutnu.
Podsjetimo, energetska obnova obiteljskih kuća provodila se 2015. godine također putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekti su se provodili tijekom 2015. i 2016. godine, a sufinanciranje je u cijelosti bilo osigurano također iz nacionalnih sredstava. Tada je na Javni poziv za energetsku obnovu kuća pristiglo više od 12.300 zahtjeva, a sufinanciranje je odobreno vlasnicima 9.389 obiteljskih kuća. Dakle, pravo na tražena sredstva ostvarilo je čak 76 posto prijavljenih građana, a radi se o projektima obnove kuća vrijednim više od 833 milijuna kuna, za koje je Fond osigurao oko 500 milijuna kuna poticaja.
