in

Naftni šok: Cijene benzina mogle bi skočiti na 14 ili 15 kuna

Foto Tanja Kocijančić

Ubojstvo iranskog generala Kasima Sulejmanija u režiji Amerikanaca već je u prvim danima nove godine dovelo do naglog skoka cijena nafte. Naime, barelom ‘crnoga zlata’ na međunarodnom tržištu jučer se trgovalo po cijeni od gotovo 70 američkih dolara, što je, kako primjećuju analitičari, najviša cijena nafte još od sredine rujna prošle godine, kada su gorila saudijska naftna postrojenja, te preko četiri posto više nego uoči nove eskalacije u odnosima Washingtona i Teherana.

U ovom se trenutku nitko ne usuđuje prognozirati kako će se dalje kretati cijene nafte. To će, ističu naši sugovornici, ovisiti prije svega o odnosima između SAD-a i Irana te u vječno nestabilnoj regiji Bliskog istoka, s posebnim naglaskom na ključnog američkog saveznika Saudijsku Arabiju. U svakom slučaju, na stolu je više scenarija, koji će odrediti i putanju kretanja cijena nafte, piše Novac.hr.

Prema prvom, ujedno i najmanje bolnom scenariju, do američko-iranskog sukoba neće doći. Barem ne u klasičnom smislu riječi. To, međutim, ne isključuje povremene napete situacije i incidente. Štoviše, oni su, ističu svjetski analitičari, sasvim izgledni, posebno kada je riječ o američkim interesima u toj regiji. U slučaju takvog razvoja događaja, cijene nafte na svjetskom tržištu varirat će ovisno o stanju na užarenom bliskoistočnom terenu, što znači da bi cijena barela ‘crnoga zlata’ povremeno mogla rasti, kao i padati, po nekoliko dolara.

Drugi scenarij puno je opasniji i govori o mogućoj iranskoj blokadi Hormuškog tjesnaca, čime bi izvoz nafte iz zemalja Perzijskog zaljeva bio onemogućen. To bi, ocjenjuje Davor Štern, energetski stručnjak, značilo da svijet ostaje bez otprilike trećine nafte, što bi se onda svakako prelilo i na cijene tog energenta, posebno ako na tržištima zavlada panika.

– U takvom scenariju cijene barela sirove nafte mogle bi doseći možda i 140 USD – upozorava Štern, ističući kako vjeruje da se taj scenarij ipak neće ostvariti.

U slučaju realizacije tog scenarija posljedice bi osjetila i Hrvatska. Prije svega, mogao bi se očekivati rast maloprodajnih cijena benzina na 14 ili 15 kuna. Po mišljenju dijela ekonomista, poput Damira Novotnyja, cijene benzina mogle bi porasti i više, na 16 ili 17 kuna po litri. Posljedica toga bio bi inflacijski udar jer bi više cijene naftnih derivata za sobom povukle i rast drugih roba i usluga. Otvoreno je i pitanje bi li blokada Hormuškog tjesnaca gurnula svijet, pa tako i o uvozu nafte ovisnu Hrvatsku, u novu recesiju.

Treći, ujedno i najgori, scenarij govori o izbijanju rata između SAD-a i Irana. U tom slučaju, koji je, ipak, kako smatraju analitičari, malo vjerojatan, cijene nafte poletjele bi u nebo. Ili, kako to kaže Štern, “samo bi nebo bilo granica”.

Ipak, malo tko vjeruje da će sadašnja napetost u odnosima Washingtona i Teherana do te mjere eskalirati. Izglednije je, kažu stručnjaci, da će se odnosi SAD-a i Irana odvijati po modelu ‘toplo – hladno’, odnosno da će se povremeno događati incidenti i teroristički napadi, koji će kratkoročno povećavati i cijenu nafte, no na duge staze ona se ne bi trebala značajnije mijenjati.

U prilog tim očekivanjima ide i podatak da sankcijama iscrpljen Iran na današnjem naftnom tržištu više nema značaj kakav je nekad imao. Osim toga, rezerve nafte u svijetu su, ističu svjetski analitičari, na zadovoljavajućoj razini pa u 2020. godini ‘crnoga zlata’ ne bi trebalo nedostajati.

Međutim, prilično visoke cijene nafte već su sada naša realnost i čini se da će to i ostati. Prema podacima Bloomberga, primjerice, cijena barela nafte na svjetskom tržištu u posljednjih je godinu dana plivala u rasponu od 54,88 do 70,74 USD. Jasno je da je glavni okidač rasta cijena tog energenta stanje na Bliskom istoku, koje će i dalje ostati napeto. Hrvatska tu ostaje kolateralna žrtva kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu.

Novotny stoga preporučuje da Hrvatska poradi na manjoj ovisnosti o uvozu energenata. Jedan od načina na koji se to može ostvariti su veća ulaganja u obnovljive izvore energije, što je i jedan od ciljeva EU.

VIŽINADA priprema Strateški plan razvoja turizma i Stratešku studiju utjecaja na okoliš – poziv građanima da daju svoje prijedloge

Vižinada ostvarila enorman rast noćenja – u plusu za čak 23 posto

POREČ: Vilijana Šugar dobitnica nagrade Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga

POREČ: Vilijana Šugar dobitnica nagrade Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga