Unatoč sve većoj potrebi za stranom radnom snagom, hrvatski se obrtnici i poslodavci i dalje suočavaju s nizom prepreka koje otežavaju i usporavaju proces zapošljavanja stranaca.
Probleme dodatno produbljuju zadnje izmjene Zakona o strancima, koje su donijele strože uvjete za pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Novi kriteriji uključuju dokazivanje aktivnog obavljanja djelatnosti u Hrvatskoj, uvođenje omjera domaćih i stranih radnika čak i kod deficitarnih zanimanja, kao i obvezu podmirenja svih javnih davanja, a ne samo poreza na dohodak i doprinosa.
No, najveći problem u praksi pokazuje se rok od 15 dana za policijske uprave da izdaju dozvole za boravak i rad – rok koji se, kako upozoravaju poslodavci, redovito probija i višekratno produljuje, što stvara dodatnu nesigurnost i frustraciju.
Prilikom zadnjih izmjena, Hrvatska obrtnička komora (HOK) pozdravila je uvođenje mogućnosti promjene poslodavca u istom zanimanju nakon godinu dana rada, bez ponovnog ishođenja dozvole.
Međutim, u praksi ova odredba zasad ne funkcionira – budući da su radne dozvole do sada izdavane na rok od najviše godinu dana, radnici će morati čekati novo produženje dozvole, a tek onda, nakon još godinu dana, moći će promijeniti poslodavca.
Zbog toga je HOK predložio Ministarstvu unutarnjih poslova da se rok skrati na šest mjeseci za dozvole izdane na rok do godinu dana.
„Važno je voditi brigu i o prvom poslodavcu jer je on taj koji ulaže napore – od ishođenja dozvole, edukacije radnika pa sve do njegove integracije u društvo. Ako poslodavac čeka više od četiri mjeseca na dozvolu, a nema sigurnost da će mu radnik ostati barem godinu dana, tko će biti motiviran za daljnje zapošljavanje?“, upozorava Dalibor Kratohvil, predsjednik HOK-a.
Dodaje i kako dodatni problem stvara nepoznavanje hrvatskog jezika kod stranih radnika, posebice u djelatnostima poput trgovine, zbog čega su poslodavci primorani sami organizirati i financirati tečajeve jezika, a smatra da u tome treba sudjelovati i država.
HOK je u više navrata tražio digitalizaciju i pojednostavljenje procedura:
- uvođenje digitalne platforme za podnošenje zahtjeva i praćenje statusa,
- centralizaciju komunikacije između institucija (MUP, HZZ, ENIC/NARIC),
- jasnu zakonsku definiciju pojma „promet“ (priljev ili prihod) koji je potrebno dokazivati,
- produljenje roka dokazivanja na 12 mjeseci kako bi i novoosnovani obrtnici mogli lakše zapošljavati stranu radnu snagu.
Obrtnici poručuju kako se bez ubrzanja i pojednostavljenja postupaka Hrvatska neće moći nositi s manjkom radne snage koji postaje sve izraženiji.
#zapošljavanje #straniradnici #hrvatska #obrtništvo #hok #zakonoostrancima #administracija #radnasnaga #poslodavci #gospodarstvo
