in

NOVIGRAD ispod površine: Arheološka priča o počecima grada u Muzeju Lapidarium

Anika Mijanović - Foto Aleta Brattoni

Suradnja dvaju muzeja, novigradskog Lapidariuma i onog Grada Umaga, iznjedrila je izložbu „Novigrad ispod površine: arheološka priča o počecima grada“, predstavljenu početkom travnja u Muzeju Lapidarium, a otvorenu za javnost sve do 9. svibnja.

Anika Mijanović – Foto Aleta Brattoni

Ova zanimljiva izložba donosi rezultate zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih tijekom 2018. godine prilikom nadogradnje depandanse hotela Cittar u Novigradu. Istraživanje je trajalo od siječnja do ožujka, a sudjelovali su arheolozi Vjekoslav Iličić, Marin Severović i Anika Mijanović, koja je ujedno i kustosica novootvorene izložbe.

„Tom smo prilikom pronašli vrlo značajan nalaz – kasnoantičke zidine grada. Značajan je zato što prethodna istraživanja koja su se vodila unutar povijesne cjeline Novigrada do sada nisu zabilježila postojanje kasnoantičkog naselja. Ovo je stoga prvi takav dokaz, odnosno potvrđuje postojanje takvog naselja o kojem su već ranije pričali i neki autori“, kazala nam je Anika Mijanović, dodavši kako se radi o impozantnim zidinama širine od tri metra.

Muzej Lapidarium – Foto Aleta Brattoni

Pronađene zidine nalaze se unutar kulturno-povijesne cjeline grada, odnosno unutar perimetra danas vidljivih zidina iz 13. stoljeća. Uvučene su, kako saznajemo, za 6 metara, prema čemu zaključujemo kako se gradski perimetar u vrijeme Mletačke Republike proširuje zbog potrebe za novim prostorom.

Osim zidina, priča Mijanović, zabilježen je i prolaz koji je služio kao jedan od ulaza u grad, širine dovoljne za prolazak ljudi i stoke, dok je kasnije, u srednjem vijeku, on zatvoren i prenamijenjen u grobnicu.

Prilikom istraživanja pronađeno je i istraženo šest grobova od kojih su tri sadržavala ukope djece dok su ostala tri sadržavala veći broj pokojnika odrasle i dječje dobi.

Muzej Lapidarium – Foto Aleta Brattoni

„Posebno se ističe grobnica iz polovice 7. stoljeća, korištena do prve polovice 8. stoljeća. Ona se nalazila uz same zidine i pružala se u smjeru sjever-jug. Iznad te grobnice se, sredinom 8. stoljeća, smjestila i druga grobnica, dok je prolaz između zidine u srednjem vijeku iskorišten za još jednu masovnu grobnicu. U njoj je bilo ukopano oko 17 pokojnika, a smatramo kako se radi o obiteljskoj grobnici, no bez dodatnih analiza to ne možemo ustvrditi sa sigurnošću. Uz nju smo pronašli i nekoliko dječjih grobova. Oni imaju drugačiju arhitekturu, napravljeni su od brižljivo spojenih uspravnih kamenih ploča, a u svakome je grobu bilo pokopano po jedno dijete“, pobliže je objasnila kustosica izložbe.

Na izložbi „Novigrad ispod površine“ postavljeni su svi pokretni arheološki nalazi koji su pronađeni prilikom samog istraživanja, podijeljeni na amfore, kuhinjsko i stolno posuđe i nalaze pronađene u grobnicama.

Amfore, i njihovi izloženi dijelovi, sežu iz razdoblja od polovice 5. pa sve do 9. stoljeća. Kustosica Mijanović posebno izdvaja jednu globularnu amforu na čijem je vratu urezan grafit. Njegovo značenje još nije poznato, no inače su se takvi simboli urezivali u stijenke amfore pri čemu bi označavali njezin sadržaj, kapacitet u volumenu ili kilaži, ili kao oznake vlasništva trgovca koji je njima trgovao, lončara ili radionice. 

Muzej Lapidarium – Foto Aleta Brattoni

Nadalje, od kuhinjskog i stolnog posuđa izloženo je nekoliko ulomaka sjevernoafričkog posuđa karakteristične narančasto-crvene boje koje je krasilo stolove nešto bogatijih pojedinaca. Ostalo pronađeno posuđe korišteno je u svakodnevnoj upotrebi kod kuhanja, pripremanja jela i slično. Najviše pronađenih ulomaka pripada loncima s ravnim dnom, koji se, objašnjava kustosica, nisu izlagali direktno na vatru i kao takvi služili bi za kuhanje variva i sličnih jela. Dodajmo kako su neki od ovih lonaca ukrašeni motivom valovnice, što predstavlja tipičan motiv kasnoantičkog doba koji se javlja na jugozapadnom alpskom prostoru.

Među navedenim se primjercima može pronaći i kameno posuđe koje se izrađivalo još od željeznog doba na području Alpa, i to od metamorfnih stijena koje su pogodnije za obradu zbog svoje niske tvrdoće. Ovo je posuđe posebno cijenjeno jer, za razliku od onog keramičkog, nije poprimalo mirise hrane.

Mnogi prezentirani nalazi vežu se uz grobnice u kojima su pronađeni, pa je tako brojne sadržavala i najstarija grobnica iz polovice 7. stoljeća. U njoj su pronađene dvije brončane pojasne kopče, brončana naušnica, željezni nož, željezni predmet nalik špatulici, koštani češljevi u svim varijantama, od onih većih do manjih ili pak ukrašenih i neukrašenih, te ulomci keramike za koje se vjeruje kako su se razbijale na grobljima kao dio rituala sahranjivanja.

„Brončani nalazi su vrlo značajni jer, osim što su nam pomogli prilikom datiranja samog groba, dosta se rijetko pronalaze. Neke od brončanih kopči već su pronađene na području Novigrada, no ona s okovom u obliku slova „U“ jedinstvena je te prikazuje motiv koji liči na grifona ili pak konja“, navodi Mijanović.

Istaknimo kako najstariji nalaz pronađen prilikom ovog arheološkog istraživanja pripada tipu noričko-panonskih fibula. Fibula je služila za hvatanje ogrtača ili druge odjeće, a novigradski primjer datira se u početak 1. stoljeća.

Zaključni dio ove izložbe čini svojevrsna „arheološka soba“, kutak u kojem je posjetiteljima prikazano što je sve uslijedilo nakon samog istraživanja, odnosno što jedan arheolog još sve mora odraditi nakon „terenskog“ dijela.

„Izvukli smo sve kutije iz depoa i izložili ih. 70% njih sadržava ljudske, odnosno kosturne ostatke iz grobova. Između ostalog, tu stoji i objašnjenje što se sve radi nakon završetka istraživanja – neki se predmeti šalju na konzervaciju, dok se ostali, keramički i stakleni predmeti, peru, suše, fotografiraju i tipološki određuju kako bi pomogli prilikom datacije samih slojeva, strukture i drugog“, pobliže je objasnila arheologinja Mijanović.

Ova pomno osmišljena izložba, osim što vodi posjetitelje kroz istraživanje i prikazuje im i objašnjava nalaze, sadrži također dva video-uratka. Jedan prikazuje intervju iz 2018. godine tik nakon istraživanja, dok je drugi 3D vizualizacija čitavog lokaliteta, kao i same grobnice.

Svi zainteresirani izložbu mogu pogledati od ponedjeljka do petka od 9 do 15 sati, te subotom od 16 do 19 sati, a ulaz je slobodan.

Napisala i snimila Aleta BRATTONI

Istra – U četvrtak potvrđeno 14 novih slučajeva, broj pozitivnih popeo se na 130

Neslužbeno: U protekla 24 sata pozitivno više od 3.200 ljudi