in

VLADIMIR TORBICA: O kulturi u godini pogođenoj korona-krizom i projekciji za 2021: Kultura nije stala zahvaljujući „kulturnjacima“ koji vole svoj posao

Vladimir Torbica - Foto Tanja Kocijančić

Upravni odjel za kulturu i zavičajnost Istarske županije izradio je prvi dio Programa javnih potreba u kulturi koji se tiče ustanova, jedinica regionalne i lokalne samouprave i drugih, a u iščekivanju drugog djela, koji će biti usvojen 15. ožujka, a tiče se udruga, razgovarali smo s pročelnikom navedenog odjela, Vladimirom Torbicom iz Novigrada.

Kako saznajemo, za prvi i drugi dio Programa zajedno je ove godine izdvojeno otprilike 3.884.000 kuna.

„Radi se o konačnoj brojci za ovu godinu, no dođe li slučajno do ponovnog pogoršanja situacije, reagirat ćemo u skladu s tim i izaći u susret gdjegod i koliko god je to moguće. Za ovu godinu očekujemo kako će i cijepljenje dati svoje rezultate, pa smo tako izradili prvi dio i predložili drugi s nadom da će ovo biti „uobičajena“ godina, bez COVID-a. Ipak, to smo morali učiniti s nešto manje novaca jer se nažalost nismo oporavili od prošle godine“, objašnjava Torbica.

Naime, u 2020. godini ovaj je Upravni odjel trebao raspolagati iznosom od ukupno 18 milijuna kuna. Međutim, s obzirom na pandemiju koja je svoj najjači udarac zadala prošle godine, navedeni se iznos mijenjao nekoliko puta, da bi na kraju došao na ukupnih 14 milijuna. U navedeno se ubrajaju svi troškovi odjela, Program javnih potreba u kulturi, financiranje ustanova čiji je osnivač Istarska županija, međunarodni projekti i ostalo. Na Program javnih potreba u kulturi od navedenog je prošle godine izdvojeno 3.200.000 kuna, što se također u tri navrata mijenjalo.

„Protekle je godine udarac na kulturu bio jako velik. Iako ga je osjetila cijela kultura, od umjetnika do kulturnih djelatnika, daleko su ga najviše osjetile izvedbene umjetnosti“, zaključio je pročelnik.

Spomenimo kako je Upravni odjel upravo zbog toga situaciji doskočio stvorivši dodatan fond od 200 tisuća kuna koji je trebao pomoći zaposlenima, udrugama, kao i neprofesionalcima u kulturi i umjetnicima za razvoj projekata.

Izuzev izvedbenih umjetnosti koje su tijekom krize najviše pretrpjele, kultura je ipak išla dalje, posebice u slučaju, primjerice, izdavaštva ili spomeničke baštine, što je nešto manjim dijelom vezano uz direktan kontakt s publikom. Većina je manifestacija predviđena Programom javnih potreba u kulturi za 2020. godinu održana, s iznimkom od četiri manja projekta i jednog većeg – Sajma knjiga, koji je „zakasnio“ tek petnaestak dana po nastupanju strožih mjera, a naravno, bez publike nije bilo smisla za njegovim održavanjem.

No, promijenio se sam način održavanja manifestacija, pa se i njihovo financiranje prilagodilo situaciji. Odjel je tako odobravao prenamjenu sredstava za, primjerice, digitalizaciju, jer drugačija realizacija nije bila moguća, ili su pak prolongirali rokove izvedbe, a za neke su prihvatili troškove koji Programom uopće nisu bili predviđeni.

Veliku ulogu i pomoć u toj je situaciji imalo i samo Ministarstvo, pa tako Torbica naglašava kako je svim natječajima, kao i svojim odlukama o prenamjeni sredstava uistinu izašlo u susret i omogućilo da se preživi.

Osim toga, sve što je bilo moguće prošle je godine održano ljeti, kada su mjere popustile, dok je ostalo održano digitalnim putem. Čak su se, veli Vladimir Torbica, javili i neki novi digitalni projekti koji do tada nisu postojali u bilo kojem obliku, primjerice Fontes Istrie medievalis Sveučilišta u Zagrebu, a radi se o prikupljanju povijesnih izvora vezanih uz srednji vijek u Istri.

Cilj je bio pomoći da se projekti i programi „drže“, odnosno da i oni najmanji uspiju opstati tijekom prošle godine. Nekima je to bilo relativno jednostavnije, kao što je to kod obnove baštine, dok je drugima, primjerice u slučaju manifestacija, to bilo puno teže. No, naglašavam kako je jednu godinu moguće preživjeti, dok će sve više od toga biti problematično, pa se nadamo kako će mjere popuštati pred ljeto kada je planirano najviše manifestacija“, navodi pročelnik Torbica.

Ove će godine to biti iznimka s obzirom na to da je inače jedan od važnih kriterija po kojima kulturna vijeća predlažu financiranje u kolikoj su mjeri manifestacije okrenute domaćoj publici.

Kultura za nas nije turistički proizvod. Ona može biti nadogradnja turizmu i takva je suradnja uvijek dobrodošla, ali kulturu ne stvaramo prvenstveno za turiste, već za domaće ljude“, istaknuo je pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost.

Shodno tome, odjel financira tek one ljetne manifestacije koje su tradicionalne, dok one nove ne prihvaća. Prioritet im je pronaći prostor u kojem će domaći ljudi, koji su u takozvanoj „špici“ sezone najviše zauzeti, biti slobodni da sudjeluju kao publika ili kao izvođači.

Usprkos tomu što odjel manifestacije „gura“ u pred i post sezonu, ove godine situacija ih je uvjetovala drugačije, pa tako većinu možemo očekivati upravo u nadolazećim mjesecima.

PUF festival – Foto Grad Pula

Planirane su uobičajene manifestacije poput Pula film festivala, Motovun film festivala, Brijunskog ljeta, Festivala plesa i neverbalnog kazališta, „PUF“ festivala, Mediteransko-kiparskog simpozija, Festivala dell’Istroveneto i mnogih drugih, no pitanje je u kojem će to obliku biti – zasigurno ne u onome na koji smo dosad navikli, uz više stotina tisuća ljudi.

U tom slučaju, Torbica poziva zainteresirane da podrže i one manje manifestacije koje su izuzetno lijepe i tiču se tradicijske baštine, primjerice Susreti svirača bajsa u Draguću ili Supci pod mavricun. Osim toga, planirane su i izvrsne izložbe, kao i promocija zanimljivih knjiga, od kojih izdvajamo novu knjigu o Istri i istarski bibliografski leksikon u izradi, kao i treći dio velike monografije „Umjetničko blago istarske crkve“ koje se tiče fresaka. Dakle, za svakoga se može pronaći ponešto.

Nadalje, i ove će se godine nastaviti s planiranom obnovom spomeničke baštine. Podsjetimo, prošle su godine dovršeni projekti obnove Pietrapelose i kaštela Morosini Grimani, dok se ove godine nastavlja sanacija kaštela Rota, zatim kaštela u Pazinu, Dvigrada, te kaštela Paz i Kožljak. Isto vrijedi za freske, koje se iz godine u godinu revitaliziraju. Cilj je na temelju kaštela i freski stvoriti nešto potpuno novo i privlačno – staze kulture.

Kuća fresaka u Draguću trebala bi biti središte za freske, dok bi, ako sve bude teklo prema planu, na proljeće trebala biti dovršena kuća kaštela u Momjanu. Umrežili bismo s jedne strane sve kaštele, a s druge sve freske i tako ponudili jedan prvenstveno kulturni proizvod za domaće ljude koji malo znaju o svemu tome. Dakle, na jednome bi se mjestu, u Draguću i u Momjanu, informirali o tome što se sve nudi, a onda bismo ih privukli da, ono što ih zanima, odu i pogledati“, pobliže je objasnio pročelnik Torbica dodavši kako uvijek pokušavaju pronaći zanimljive ponude za domaće ljude, dok se isto može naknadno iskoristiti i u turističke svrhe.

Crkva sv. Roka u Draguću

Spomenimo također kako se trenutni prekogranični projekt naziva „Take it slow“ tiče upravo opremanja i digitalizacije kuće kaštela u Momjanu kao središta za znanstveno izučavanje, kulturnu promociju i općenito društvenu sredinu. Za projekt je dobiveno otprilike 2 milijuna kuna, te uskoro kreće javni natječaj za nabavku opreme.

Ova godina donosi nove planove i po pitanju institucionalizacije zavičajne nastave u vrtićkim, osnovnim i srednjim školama. I ove će godine biti objavljen natječaj, no najprije će se pokušati održati „zaostaci“ s prošlogodišnjeg projektnog istraživanja zavičaja.

Naime, prošle su godine projekti većinom realizirani, a neki, uz dodatna financiranja, čak i prošireni, no zbog pandemije nije održan djeci najzanimljiviji dio, a to su festivali zavičajnosti na kojima se održava njihovo predstavljanje, koji su stoga planirani za proljeće ove godine. Zamisao je održati ih uživo, no druga je inačica ovoga puta online. Nakon toga, novi će natječaj redovno biti objavljen u lipnju za narednu školsku godinu 2021./22.

Dakle, po svemu sudeći, kultura usprkos svemu nije stala, prvenstveno zahvaljujući „kulturnjacima“.

„Zahvaljujem se velikom dijelu tih ljudi, neovisno o tome žive li od toga, jesu li neovisni ili se radi o ustanovi, udruzi i slično, ali za to moraju biti kreativni i uistinu voljeti to što rade jer je to na kraju ipak nesiguran posao. Često ga ljudi ne znaju dovoljno cijeniti, na kulturu gledaju kao na nešto bez čega bi se moglo, ali smatram kako je upravo ova pandemija navela ljude da shvate kako postoje različiti načini života“, osvrnuo se Torbica.

Sada kada događanja nema, i za najmanje su izložbe ili promocije knjiga sva dopuštena mjesta popunjena, što govori o tome kako je publika željna kontakta: želi izreći svoje mišljenje, izmijeniti iskustvo. Kultura je, veli Torbica, ipak jedna socijalna kategorija koja bi trebala imati definirani ljudski odnos, dok puko prenošenje događanja putem digitalnih medija nije njezina svrha.

Izdvojimo kako ove godine Upravni odjel, koji inače broji šest zaposlenih, čeka još jedan veliki posao, a to je izrada treće istarske kulturne strategije kao temeljnog dokumenta koji definira strateški razvoj. S izradom započinju nakon 15. ožujka, a uz navedeni dokument može se lakše očekivati i dobivanje europskih sredstava.

Plan koji se izrađuje za narednih sedam godina pratit će, kako saznajemo, europsku financijsku perspektivu, a morat će se planirati u smjeru digitalizacije, te ujedno biti u skladu s nacionalnim razvojnim programom i županijskom strategijom razvoja. Dokument bi trebao biti donesen do kraja ove godine.

Inače, upravo su kulturne strategije jedan od najvažnijih pothvata odjela od njegova osnutka 2009. godine, otkad je i Vladimir Torbica na njegovu čelu. Osim toga, neki od bitnih poteza odjela, prema Torbici, jesu i „micanje“ kulture iz ljeta u ostale dijelove godine, „povlačenje“ kulture iz velikih središta u manje sredine i izjednačavanje institucionalne kulture s ustanovama, pa tako čak više novaca daju za udruge i pojedince nego što ih daju ustanovama.

Kod svih se navedenih poteza Torbica vodi uzrečicom „Neka cvjeta stotine cvjetova“, pa neka upravo to bude zaključak i misao vodilja za ovu, ali i sve naredne, nadamo se, corona-free godine.

Momjan

VRSARANKE pobijedile u Bjelovaru

POREČ: Učenice Chiara Vukadinović i Mia Janko dobitnice nagrade „Oskar znanja”