in

Opasnost iz tanjura: Lažna briga za zdravlje? Hrvatska uvodi porez od kojeg odustaje sve više zemalja

Ilustracija

U prošlotjednoj navali informacija o smanjenju raznih poreznih davanja izuzetak je bio najavljeni novi porez, i to na slatka pića. Rečeno je tada da bi to trebalo imati “blagotvorni” utjecaj na zdravlje, ali i na zdravstveni proračun, a pritom se pozivalo na “iskustva drugih zemalja” koje su posegnule za sličnim ključem, premda su im rezultati, u najmanju ruku, dvojbeni, piše Novac.hr.

Činjenica je da iz Vlade i dalje nema jasnog objašnjenja zašto su samo šećeri iz sokova opasni za zdravlje, a ne i oni iz slatkiša, müslija, voćnih jogurta i sličnih proizvoda koji bi ostali izvan novih poreznih škara. Primjerice, decilitar Fante ima 10 grama šećera, a ista količina voćnog jogurta – 16 grama!? Istina, može se reći da je previše i u jednom i u drugom slučaju jer pravilna prehrana “odobrava” muškarcima dnevno do 35 grama šećera, a ženama do 25 grama. Sve ostalo je višak koji šteti zdravlju, bez obzira na to odakle dolazi – iz slatkih pića, iz kruha, piva… Osim toga, ovaj prijedlog ne prate simulacije koje bi trebale pokazati što se očekuje od ove mjere i u kojem roku, ali i kakve će učinke imati za zdravstveni proračun.

Gazirana pića

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, koji bi trebao biti barem konzultiran prije takvih odluka, kažu da “o tome s njima nitko nije razgovarao”, isto tvrde i proizvođači, a o potrošačima da se i ne govori. Osim toga, iz šture informacije izrečene na konferenciji za novinare teško je zaključiti koji će to proizvođači plaćati veći porez, odnosno hoće li, primjerice, gazirana pića koja sadrže umjetne šećere biti izuzeta iz ove priče, premda stručnjaci tvrde da i ona mogu biti pogubna za zdravlje, hoće li manje kvalitetnim proizvodima skočiti potrošnja zbog niže cijene…

Žrtve reklamiranja

Osim toga, cijela ta priča prilično je neuvjerljiva jer ništa drugo od hrane i pića nije dotaknuto, iako pokazatelji govore da ‘neprijatelja’ u tom segmentu ima napretek.

– Istina je da se najviše šećera u organizam unosi slatkim pićima, ali bojim se da je riječ o nepripremljenoj odluci koja nije bila logična posljedica kampanje u kojoj bi građani dobili sve informacije o opasnostima koje vrebaju “iz tanjura” – kaže Marijan Katalenić, stručnjak za sigurnost i kvalitetu hrane.

Dodaje da bi se, kada je riječ o hrani, prije bilo kakvih restrikcija – koje su se i u drugim zemljama pokazale kao dvojbena odluka – trebao postići konsenzus na razini EU upravo u pitanju kvalitete hrane.

– To je odluka očajnika u trenutku kad zdravstveni sustav ne može više plaćati sve posljedice lošeg utjecaja hrane na zdravlje građana – zaključuje Katalenić.

Podaci o konzumaciji energetskih napitaka među djecom i adolescentima su zabrinjavajući. Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), pije ih 68 posto adolescenata i 18 posto djece. Oni su žrtve reklamiranja koje ih uvjerava da će od njih brže učiti i biti bolji u sportu, ali u stvarnosti su posljedice pretilost, dijabetes i karijes. Prvo je unos velike količine šećera, što negativno utječe na ionako značajan problem pretilosti. Drugo je konzumiranje kofeina, tvari čiji utjecaj na razvoj djeteta treba opsežnije istražiti. Treće je formiranje ukusa kod djece, odnosno navikavanje na izuzetno slatko piće. Četvrto je miješanje žestokih pića i energetskih napitaka koje je popularno među tinejdžerima.

Ovo je dio naglasaka s konferencije “Bolja hrana za bolje zdravlje” koji je eurozastupnica Biljana Borzanorganizirala još prije tri godine u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO).

Cijeli članak pročitajte na Novac.hr.

Mijenja se UPU VELOG I MALOG MAJA – izgradnja u nizu postaje turističko naselje sa 100 kreveta, a hotel se pretvara u stambenu namjenu

Mijenja se UPU VELOG I MALOG MAJA – izgradnja u nizu postaje turističko naselje sa 100 kreveta, a hotel se pretvara u stambenu namjenu

FISKALIZIRATE LI RAČUNE? Obalu češlja 80 inspektora 24 sata dnevno

POREČ sufinancira obnovu 16 zgrada u starogradskoj jezgri