Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je jučer da neće odgoditi podizanje minimalne plaće za 2026., što traži Hrvatska udruga poslodavaca, te istaknuo da su dobiti kompanija narasle dvostruko u odnosu na 2016., posebice u sektorima gdje ljudi svaki dan kupuju. Pojasnio je kako postoji povjerenstvo koje vodi Ministarstvo rada u kojem su sindikati, stručnjaci, profesori i poslodavci te će na temelju svih mišljenja donijeti odluku koja je uvijek razumna, realna i ekonomski nosiva.
“Čuli smo tu poruku. Neće se odgodit. Oni koji generiraju inflaciju s ovolikim prihodima i dobitima hoće da se zastavimo na tome da postupno i još uz posebne mjere onim sektorima gdje stvarno postoje ljudi koji rade za minimalnu plaću – da ih ne dižemo uopće ili da ih dižemo neznatno. To se neće dogoditi”, rekao je Plenković u današnjoj izjavi za medije upitan o apelu HUP-a.
Pojasnio je kako postoji povjerenstvo koje vodi Ministarstvo rada u kojem su sindikati, stručnjaci, profesori i poslodavci te će na temelju svih mišljenja donijeti odluku koja je, kako je rekao, uvijek razumna, realna i ekonomski nosiva.
Premijer se osvrnuo i na podatke Eurostata po kojem hrvatski javni dug u BDP-u pada pri čemu smo tu ispod europskog prosjeka, kazavši da je to dobro jer je to jedan od kriterija iz Maastrichta.
Upitan misli li da guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić čini dovoljno u Frankfurtu gdje se donose sve monetarne odluke vezane uz euro kako bi olakšao inflatorne pritiske u Hrvatskoj, Plenković je kazao da je stabilnost cijena temeljna zadaća HNB-a.
“Bez obzira što smo ušli u eurozonu i što je značajnija uloga Europske središnje banke postoje načini na europskoj i na nacionalnoj razini da i oni daju svoj doprinos”, istaknuo je.
Inflacija je domaći, hrvatski proizvod
Smatra i kako je važno svim gospodarskim akterima poslati poruku da formiraju razumne cijene jer, upozorio je, imamo trend da inflacija nije zbog vanjskih faktora. “To je domaći, hrvatski proizvod. Inflacija nažalost pogađa one koji imaju najmanja primanja”, rekao je.
Pritom se, dodao je, onima koji to čine omogućava brža i veća dobit u kraćem roku dok oni koji imaju najmanje to osjećaju najviše. Tada se i odgovornost traži na Vladi, a koja je stvorila pretpostavke gospodarskog rasta, visoke zaposlenosti, velike socijalne osjetljivosti.
Plenković stoga drži kako taj dio odgovornosti trebaju preuzeti i oni koji tu inflaciju generiraju. Istaknuo je da su dobiti naših kompanija narasle duplo u odnosu na 2016., osobito u sektorima gdje ljudi svaki dan nešto kupuju.
“Netko je tu zaradio, a nije dobro da se to događa na uštrb onih koji imaju najmanje”, naglasio je.
Smatra i da se nama događa inflacija koja je umjetno generirana i nepotrebna. Poručio je i da nećemo moći uhvatiti korak sa najrazvijenijima ako plaće i mirovine neće i ići gore te biti veća zaposlenost i manja nezaposlenost.
Pozdravljamo korake EU-a prema potpunoj zabrani uvoza ruskog plina
Predsjednik Vlade je pozdravio i korake Europske unije prema potpunoj zabrani uvoza ruskog plina i rekao da Hrvatska može biti mirna kad je riječ o energetskoj sigurnosti.
“To je dobro. Mislim da nema nikakvog smisla kupovati ruske energente i time financirati Putinov ratni stroj. I nakon toga još imati ogromne izdatke za pomoć što vojno, što financijski za funkcioniranje Ukrajine. To je jedno s drugim jako suprotstavljeno”, rekao je.
Istaknuo je da je za Hrvatsku dalekosežna i ključna bila odluka o kupnji LNG broda prije nekoliko godina.
“Oko 66, 67 posto ukapljenog prirodnog plina dolazi iz SAD-a, ostalo iz drugih destinacija. Hrvatska je glede energetske sigurnosti potpuno mirna barem kada je riječ o nafti i plinu, a to je ono što nam najviše treba”, istaknuo je premijer.
Dodao je da je važno što se brod LNG Hrvatska vratio iz Turske u Omišalj. “Sada se rade tehničke pripreme kako je moguće raditi s potpuno novim, puno većim, praktički skoro duplim kapacitetima od 6,1 milijardu kubika prirodnog plina godišnje, što je veliki plus za Hrvatsku”, kazao je Plenković.
Izvor Hina/Vlada
