in

KAŠTELIR usvojio Strategiju razvoja turizma do 2025. – predloženi vidikovci, botanički vrt, Zoo park, umjetničke kolonije…

Gramperijada ovog ljeta je bila najposjećenija dosad/Foto Tanja Kocijančić

Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća usvojena je Strategija razvoja turizma općine Kaštelir Labinci za razdoblje 2019.- 2025. godine. Financiranje u iznosu od 54.000 kuna, koliko stoji izrada ovog dokumenta, odobreno je iz sredstava europskih fondova.

-Strategija razvoja turizma je “živi” elaborat, odnosno proces koji se nadopunjuje i gradi vremenom. Bitno je da se mikro destinacija koja konstantno raste može osloniti na temeljni dokument, koji definira zadatke i ciljeve, te predviđa smjer turističkog kretanja. 

House of memories/Foto Tanja Kocijančić

Ako Strategiju razvoja turizma gledamo kao podlogu za daljnje pozicioniranje, onda je ona “prečac” kako nam se turizam više ne bi stihijski dešavao. Ipak, moramo biti svjesni da realizacijom Strategije ne dobivamo univerzalne odgovore i rješenja na pitanja vezana za turističku budućnost našeg kraja. Ono što dobivamo su margine, odnosno generalni okvir, a koliko ćemo kvalitetno popuniti sadržaj slike, ovisi o nama, komentirala je voditeljica Turističke zajednice Kaštelir Romina Sinosich.

Načelnik Enio Jugovac naglasio je da je Strategija bila na javnom savjetovanju, ali nažalost nijedna primjedba ni komentar građana nije im stigao.

-Strategija je definirala razvoj turizma u našoj općini do 2025. godine, s ciljevima i pravcima kojima bismo se trebali kretati. Razvoj turizma u našoj općini zadnjih godina je u snažnoj ekspanziji, pa je bilo potrebno donijeti dokument će se definirati okvire kakav turizam želimo dugoročno razvijati na svom području, naglasio je Jugovac.

Strategija razvoja turizma, kako u njoj piše, u prvom redu kao dugoročni cilj ističe blagostanje lokalnog stanovništva i ostvarenje gospodarskog prosperiteta uz maksimalno poštivanje načela održivog razvoja te valorizaciju kulturne baštine i tradicije ovoga područja. Turizam je u ovoj općini u početnoj fazi razvoja, stoga je turistički proizvod potrebno izgraditi i repozicionirati na turističkom tržištu.

Analiza stanja pokazuje da se zapravo mora napraviti vrlo ozbiljan iskorak na svim elementima ponude. Postojeće stanje potražnje ukazuje na negativnosti u komparaciji s trendovima razvoja u turizmu, a u krajnjem slučaju rezultira niskom potrošnjom, kratkom turističkom sezonom i slično.

Stoga je predloženo sljedeće:

Svjetski dan turizma u Kašteliru

1. Koncept dinamičnog razvoja s povećanjem postelja od oko 100 godišnje, značajno povećanje i poboljšanje ugostiteljske ponude. Također, turistička djelatnost mora pratiti ukupan razvoj (kvantitativno i kvalitativno). Ukupno okruženje mora pratiti razvoj ove djelatnosti (integralni pristup). Sve to se treba reflektirati na promjenu strukture gostiju, popunjenost kapaciteta na prosječno 70 dana. U krajnjem bi destinacija Općina Kaštelir – Labinci na kraju planskog perioda ostvarivala 171.500 noćenja, značajno povećanje  potrošnje po noćenju sa sadašnjih 30 na 50 eura.

2. Povezati program brendiranja destinacije Kaštelir – Labinci koji mora imati sadržajno elemente uravnoteženog i održivog razvoja u skladu s prirodom (povratak prirodi), poštivanje ekoloških načela i naglasak na autentičnost (prostor, objekti, hrana, piće, događaji).

Kaštelir obiluje luksuznim vilama za iznajmljivanje

3. I na kraju, s ciljem da se razvoj i funkcioniranje turističke destinacije Kaštelir – Labinci realizira prema zacrtanoj Strategiji, predložen je Plan provedbe u kojem je sublimirana koncepcijska postavka, a također su date sve mjere koje treba realizirati.

Tu donosimo nove ideje koje predlaže ovaj dokument:

1.Botanički vrt

zbog obilja vegetacije područja, nudi bogat asortiman biljnih kultura (ljekovito bilje,raslinje)koje bi se u obliku botaničkog vrta mogle gostu prezentirati kao vrijednost koja u današnjim urbanim središtima više nije mnogima dostupna i vidljiva.

2.Organiziranje umjetničkih kolonija

umjetnost, kao oblik rekreacije ili profesionalizam, zahtijeva ambijent koji će motivirati na stvaranje, a područja u okolici (ruralni dijelovi Općine) pružaju uvijete za ovakav turizam.

3.Cikloturizam

postojeće rute, staze i stazice trebalo bi urediti i izgraditi nove jer su idealan način za organiziranje biciklijada ili turističkih vožnja biciklom, npr. za obitelji.

4. Pustolovni i avanturistički sportovi

zbog zasićenosti tržišta komercijalnim oblicima turističke ponude, sve je više trend neistraženi i pustolovni turizam i vraćanje prirodi kroz istraživački odmor.

5. Lovni turizam –predjeli bogati divljim životinjama (srne, zečevi, fazani) oduvijek su privlačili lovce iz cijeloga svijeta, a u ovim dijelovima naglašeno je obilje flore i faune što je preduvjet razvoja lovnog turizma.

6. Gastronomska ponuda

– gastronomija je, kao dio kulturološkog identiteta, oduvijek privlačila ljubitelje dobrog zalogaja i kapljice. Tradicionalna  kuhinja bogat je izvor gastronomske ponude za sve sladokusce, prezentirajući prvenstveno svoje najtipičnije specijalitete.

7. Jahanje, škola jahanja

– jahanje, kao dio turističke ponude, mogu ponuditi svoje usluge u suradnji s nekim lokalnim centrima za organizaciju trka, škola jahanja i izletničkog jahanja. Također, kao dio zdravstvenog, rehabilitacijskog turizma, ali i sportskih natjecanja.

8. ZOO PARK

– iskoristiti bogatstvo domaćih životinja na ruralnom prostoru, kao dio turističke ponude. Ne radi se o klasičnom ZOO vrtu nego bi životinjski svijet trebao da bude sa ovih prostora uže i šire.

9. Vidikovci za promatranje okoliša

– izrada sustava vidikovaca

10. Formiranje cesta za branje gljiva ,cesta sira, cesta maslinova ulja, vinska cesta, meda i sl.

– očuvana priroda, kojim područje raspolaže, specifičnost raslinja (šuma) pogoduje gljivarstvu, pa bi se i ta prednost trebala bolje valorizirati

– čista voda i zdrava ispaša domaćih životinja preduvjet su za dobivanje kvalitetnog mlijeka i mliječnih prerađevina.

cesta maslinovaulja i vinske ceste bolje popularizirati, kao i cestu meda i proizvoda od meda

11. Trekking, trčanje u prirodi

– konfiguracija terena nudi idealne uvijete za razvoj ove ponude

– brzina i opasnost privlače kako mlađe goste tako i starije, a pista za karting odličan je izbor razonode za sve one koji vole brzinu i zabavu.

12. Ljetni kampovi za dječje kolonije

– izgradnja novih ili uređenjem postojećih objekata na atraktivnim lokacijama može se u ponudu uvrstiti sadržajni oblik edukativno-zabavnog karaktera za djecu, učenike i studente u područjima koja su vezana uz centar grada, ali se nalaze u dijelovima bogate vegetacijske raznolikosti.

13. Eko poljoprivreda – uzgoj i prerada domaćih proizvoda (turistička valorizacija)

– današnji trendovi u poljoprivredi i proizvodnji sve više vode ka umjetno uzgojenim proizvodima te je tako ovo područje, kao protuteža ovakvoj modificiranoj ponudi, odličan rezervat prirodne ishrane.

14. Izleti

– treba napraviti program koji će tretirati mogućnosti na području Općine, ali i izvan područja Općine

15. Merchanding – izrada manjih tipičnih suvenira

– svaki kraj ima svoje posebnosti i povijest koju na tržište možemo plasirati kroz oblikom manje ili veće suvenire koji će široj javnosti prezentirati tradicionalni duh kraja ili će ostati jedna lijepa uspomena na posjećenu destinaciju.

16. Zabava

– otvaranje novih i uređenje postojećih;

– mlađi i stariji gosti, da bi upotpunili svoj odmor, najčešće vole izvor zabave potražiti i u noćnom veselom životu, tako da su disko klubovi, kockarnice i sl. idealni punktovi gdje se svi mogu zabaviti i potrošiti novce.

17. Muzejske postave

– veći dio povijesnog i kulturnog blaga (eksponati) smješten je u muzejima gradova Poreča, Rovinja, Pule

– plan aktivnosti Općine uključuje skoro uređenje Etnografskog muzeja i zbirke

18. wellness, fitness, aerobic, pilates  

– gosti vole prirodu, ali se mnogi ne odriču blagodati modernog društva, tako da svi oblici tzv. moderno-rekreativnog sadržaja trebaju biti dostupni gostu kao samostalni centri ili u sklopu postojećih hotela i prostora.

19. Organiziranje festivala narodne glazbe i običaja

– iako je i dosadašnja ponuda kulture, glazbe i običaja bila slabo zastupljena, većom marketinškom djelatnošću lokalni se običaji i manifestacije mogu proširiti i internacionalizirati (npr. tradicija druženja pripadnika drugih naroda ili očuvanje tradicije)

20. Otvaranje tipičnih restorana, slastičarnica

– gastronomija kao jedan od najvažnijih čimbenika u turističkoj ponudi i promidžbi često je najbolja reklama za kulturu i tradiciju određenog kraja pa bi stoga otvaranje novih restorana trebalo biti prioritet u izgradnji novih ili uređenju postojećih ugostiteljskih objekata u tradicionalnom ruhu ili u kombinaciji starog i novog

21. Otvaranje suvenirnica, manjih butika kao i drugih trgovina, uslužnih djelatnosti

– gost želi i voli potrošiti novce. Otvaranjem luksuznih butika, frizerskih salona, kozmetičkih salona, ponuda ne samo da se obogaćuje, već pruža osjećaj ekskluzivne i potpune usluge.

22. Otvaranje turističkih agencija

– otvaranje agencije koja će biti izvor informacija gostu preduvjet je zdravog razvoja turizma, kao i otvaranje ureda koji će svojom aktivnošću pratiti druge razvojne trendove i destinacije te na temelju iskustva pronaći idealna rješenja za razvoj vlastitog turizma. Turistička signalizacija.

23. Info-punktovi i turistička signalizacija

lijepo osmišljeni i dobro opremljeni info-punktovi i paneli, postavljeni na adekvatna mjesta, mogu pomoći u promociji destinacije.

– plan aktivnosti Općine uključuje uskoro postavljanje, uređenje info – turističkog punkta

24. Kulturni turizam

-kulturni turizam – etnografske zbirke, prezentacija starih obrta, prikaz običaja kraja ima značajnu ulogu u ukupnoj turističkoj ponudi stoga je potrebno vrlo seriozno programirati i osmišljavati ovaj vid ponude.

25. Događaji i manifestacije

– događaji i manifestacije jedan su od najznačajnijih elemenata ponude. Općina nudi veliku i raznoliku ponudu događaja i manifestacija koje svakom godinom postaju sve popularnije, a time povećavaju i dolazak i boravak gostiju na ovom području

26. Sportski turizam

-sportski turizam predstavljaju svi oblici aktivnog ili pasivnog uključivanja u sportsku aktivnost, na individualnoj ili organiziranoj osnovi u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, koji podrazumijevaju putovanje izvan uobičajenog mjesta boravka, oblik turističkih kretanja u kojima je sport glavni motiv. Sportski turizam svrstavamo u tzv. specifične oblike turizma koji se zasnivaju na motivaciji za putovanjem, odnosno ono što je važno za njihovo razlikovanje je „motivacija za putovanjem i sadržaj boravka u određenoj turističkoj destinaciji.“ Tako sportski turizam definiramo kao „turizam u kojem je sport glavni motiv putovanja i boravka turista u turističkom odredištu.

– Općina ulaže napore za uređenje postojećih i izgradnju novih biciklističkih staza.

– Općina je do sada uvela i električnu punionicu za bicikle u centu Kaštelira.

POREČ: Svečanim koncertom i monografijom zbor JOAKIM RAKOVAC proslavio jubilarni 40. rođendan

POREČ: Sutra, 1. prosinca, paljenje prve adventske svijeće