Dr. sc. Klara Trošt Lesić ponovno je izabrana za direktoricu Turističke zajednice općine Vrsar, čime započinje novi mandat u kojem će fokus ostati na održivom razvoju i jačanju identiteta destinacije.
Dr.sc. Klara Trošt Lesić, stručnjakinja za evaluaciju turističke ponude i održivi turizam, ponovno je izabrana za direktoricu Turističke zajednice općine Vrsar, a nakon provedenog javnog natječaja.
Nova-stara direktorica je rođena Vrsaranka, doktorica znanosti, vlasnica obrta i stručnjakinja za evaluaciju turističke ponude i održivi turizam. Donosimo razgovor s njom.
1. Ponovno ste izabrani na čelo Turističke zajednice Vrsara – što smatrate svojim najvažnijim postignućima u protekle četiri godine i što je najviše promijenilo turističku sliku destinacije?
Ponosna sam jer smo se u protekle četiri godine usmjerili prema razvoju prepoznatljivih sadržaja i projekata koji proizlaze iz identiteta Vrsara i dugoročno grade vrijednost destinacije. Tu bih posebno izdvojila projekt Vrsaranskih amareta, koji je od lokalne slastice prerastao u model valorizacije gastronomske baštine i za koji nam je dodijeljena nagrada European Cultural Tourism Networka.
To znači da su Vrsaranski amareti prepoznati kao jedan od najboljih europskih primjera održivog kulturnog turizma.
Važan iskorak bio je i novi koncept Ribarske fešte, koja je 2024. godine proglašena najboljom gourmet manifestacijom u okviru nagrade Simply the Best Udruge hrvatskih putničkih agencija. Ponosna sam i na Istarske večeri, koje su se razvile kao primjer međudestinacijske suradnje i promocije manjih istarskih destinacija kroz lokalne proizvode, gastronomiju, folklor i turističke priče.
Jedan od važnih motiva mog profesionalnog rada je i sportski segment koji smo u protekle četiri godine dodatno ojačali, osobito u predsezoni. Vrsar danas sezonu otvara već početkom ožujka, kroz regatu, stolnoteniske turnire i pripreme sportaša različitih profila, od djece i amatera do veterana i profesionalaca.
Rekla bih da se turistička slika Vrsara najviše promijenila u načinu na koji govorimo o destinaciji i danas smo sve više prepoznati kroz konkretne sadržaje, baštinu, gastronomiju, prirodu, sport i kvalitetu doživljaja, a ne samo kroz klasičnu sliku ljetne obalne destinacije.
2. Vrsar se sve više pozicionira kao destinacija održivog i kvalitetnog turizma – koje ste konkretne iskorake napravili u tom smjeru i gdje vidite najveći potencijal za daljnji razvoj?
Održivim razvojem turizma bavim se još od doktorskog istraživanja, u kojem sam analizirala vrednovanje manifestacija u funkciji održivog razvoja turističke destinacije koja uključuje konkretne odluke o prostoru, programu, lokalnoj zajednici, sezonalnosti, kvaliteti doživljaja i dugoročnim učincima turizma.
U Vrsaru smo u tom smjeru razvijali sadržaje koji se oslanjaju na stvarne vrijednosti mjesta. Vrsaranski amareti primjer su valorizacije nematerijalne gastronomske baštine, Ribarska fešta povezuje lokalnu tradiciju i suvremeni gourmet pristup, a Istarske večeri otvaraju prostor suradnji među destinacijama i promociji šire Istre.
Poseban potencijal vidim u Znanstveno-edukacijskom centru Kontija i razvoju znanstvenog turizma. Tu govorimo o vrijednom i dijelom zaštićenom prirodnom prostoru koji treba pažljivo interpretirati i čuvati. Zato ondje razvijamo sadržaje usmjerene na edukaciju, popularizaciju znanosti, istraživanje i kvalitetne programe manjih razmjera.
Za Kontiju je već izrađen plan upravljanja kojim su stručnjaci i dionici definirali kako razvijati sadržaje u skladu s vrijednošću i očuvanošću lokacije te mogućnosti da ih posjetitelji razumiju, a ne samo konzumiraju.
3. Koji su ključni projekti i prioriteti u vašem novom mandatu, osobito kada je riječ o produženju sezone i jačanju autentične ponude?
Vrsar ima snažan identitet i velik potencijal i važno je nastaviti razvijati sadržaje koji imaju jasnu svrhu i koji se mogu kvalitetno provoditi kroz više termina, formata i partnerstava. Upravo zato u drugom mandatu želim jasnije povezati sadržaje koje razvijamo, više raditi na standardima kvalitete, ponovljivosti programa, mjerenju učinaka i partnerskoj provedbi.
Prioriteti su sadržaji koji doprinose predsezoni i posezoni te jačanju autentične ponude: daljnji razvoj Vrsaranskih amareta, unaprjeđenje Ribarske fešte, programi u Kontiji, znanstveni turizam, Istarske večeri, interpretacija lokalne baštine, outdoor i sportski programi te kvalitetnija distribucija sadržaja kroz partnere u destinaciji.
Višu razinu turističke ponude mora pratiti i podizanje kvalitete destinacijskog okruženja, odnosno kvaliteta prostora, smještaja i osnovne infrastrukture koju gost doživljava tijekom boravka.
Važan dio novog mandata bit će i rad na europskim projektima. Oni Vrsaru donose suradnju s inozemnim partnerima, mogućnost da se predstavimo kao primjer dobre prakse, ali i rasterećenje lokalnog budžeta kroz vanjske izvore financiranja. Za malu destinaciju to je vrlo važno.
4. Koliko je važno uključivanje lokalne zajednice, iznajmljivača i poduzetnika u razvoj turizma te na koji način planirate dodatno ojačati tu suradnju u narednom razdoblju?
Destinaciju prvo promatram kao prostor života lokalne zajednice. Turizam može biti dugoročno kvalitetan samo ako ga lokalna zajednica razumije, ako se osjeća uključeno i ako od razvoja turizma ima stvarnu korist.
U proteklom razdoblju suradnja se širila u više smjerova: od lokalnih proizvođača, ugostitelja i iznajmljivača, do Zajednice Talijana Vrsar, udruga, sportskih klubova, vrtića, škole, kulturnih dionika te partnera iz javnog i privatnog sektora. Upravo se kroz takve suradnje vidi da destinaciju ne čine samo turistički subjekti, nego i ljudi, ustanove i organizacije koje svakodnevno oblikuju život mjesta.
Uz lokalne dionike, važna nam je i suradnja s obrazovnim institucijama, od ugostiteljskih škola u Poreču i Rovinju do Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Turizam se razvija i kroz znanje, praksu, mlade ljude i prijenos iskustva, a takve suradnje želimo dodatno jačati.
U narednom razdoblju želimo tu mrežu učiniti još funkcionalnijom, posebno kroz bolju razmjenu informacija i uključivanje dionika u konkretne programe.
5. Turizam se danas suočava s brojnim izazovima – od rasta cijena do promjena navika gostiju. Kako vidite budućnost Vrsara u tom kontekstu i koje će mjere biti ključne za zadržavanje konkurentnosti?
Budućnost Vrsara vidim u kvaliteti, mjeri i jasnom identitetu. Gosti danas sve više traže smislen boravak, kvalitetnu informaciju, prirodu, gastronomiju, autentične doživljaje i sadržaje koji odgovaraju njihovom načinu putovanja. Sama lijepa lokacija više nije dovoljna.
Vrsar ima dobru polaznu poziciju, ali moramo biti realni: destinacija ne može dugoročno graditi percepciju kvalitetnog turizma samo kroz programe, događanja i komunikaciju. Kvalitetu mora pratiti i stanje smještajnih kapaciteta, javnog prostora, rive, šetnica i osnovne infrastrukture. Upravo je to jedan od ključnih izazova sljedećeg razdoblja: uskladiti ono što Vrsar jest i može biti s onim što gost doživljava na terenu.
Zato će ključne mjere biti razvoj sadržaja izvan glavne sezone, jasniji standardi kvalitete, bolja koordinacija dionika, partnerska provedba projekata i komunikacija koja povećava vrijednost destinacije, a ne svodi se samo na vidljivost.
Vrsar ne treba rasti pod svaku cijenu. Treba se razvijati pametno, s poštovanjem prema prostoru, lokalnoj zajednici i dugoročnoj održivosti. To je, po meni, najbolji put za očuvanje konkurentnosti, ali i kvalitete života u destinaciji.
#vrsar #istra #turizam #održiviturizam #tzvrsar #istra2026 #razvoj #destinacija #putovanja #hrvatska
