in

POREČ: Pojavile se roze i smeđe meduze u povećem broju – evo kako se zovu i što napraviti ako s njima imate bliski susret

Građani koji ujutro redovito plivaju na plaži kod hotela Park u porečkom naselju Špadići poslali su nam fotografije meduza kojih je ovog tjedna bilo u većem broju – jedna su prozirne, a druge smeđe s crtama.

Zamolili su nas da provjerimo jesu li opasne,

Hoće li slučajan susret s njima biti bolan pitali smo u Centru za invazivne vrste pri Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč, gdje kažu da se radi o dvjema vrlo čestim meduzama u Jadranu. Dok je prozirna bezopasna, ova smeđa bi ipak mogla izazvati bol. Ukoliko ste dogodi da vas ova meduze opeče, potrebno je prije svega opečeno mjesto isprati morskom vodom kako bi odstranili zaostale lovke. Opečeno mjesto ne smije se trljati niti ispirati slatkom vodom ili alkoholom. Za prvu pomoć poslužit će limunov sok, hladni oblog ili gel od aloe vere.

POREČ: Pojavile se roze i smeđe meduze u povećem broju - evo kako se zovu i što napraviti ako s njima imate bliski susret

Prozirna, odnosno ona roza boje je najvjerojatnije Aurelia aurita ili uhati klobuk. Lako ju prepoznajemo po ljubičastoj (ružičastoj) boji 4 spolnih žlijezda u obliku potkove koje se vide s gornje strane klobuka. Prozirna je i obično naraste do 20 cm u promjeru. Hrani se planktonom, manjim meduzama i ličinkama mekušcima. Kozmopolitska je vrsta što znači da obitava na širokom arealu obalnih voda, najčešće pri samoj površini ali možemo je naći i do dubine od 10 metara.

Pojavljuje se u velikom broju u proljeće i ljeti kada doživljava vrhunac reproduktivnog razvoja. Smanjivanje brojnosti populacije može se očekivati u trenu kada iscrpe zalihe zooplanktona i ostalog sitnog plijena kojim se hrane, ili pod utjecajem vremenskih prilika u vidu jače bure i valova.

Druga je kompas meduza (Chrysaora hysoscella). Prepoznajemo je, kažu u Centru za invazivne vrste, prema žuto-smeđem klobuku koji podsjeća na kompas. Može narasti do 30 centimetara u promjeru, a lovke do 1 metra duljine. Pigmentirane mrlje omogućavaju ovoj meduzi percepciju promjene svjetlosti.

Hrani se zooplantkonom a giba se uglavnom pomoću morskih struja u gornjem stupcu morske vode. Obično se pojavljuju pojedinačno u plićaku nošene strujama i valovima. Kao i kod svih meduza, živtno ciklus kompas meduze je kratkotrajan. Pojavljuje se u proljeće i rano u ljeto za vrijeme razmnožavanja a tijekom ljeta se očekuje smanjenje broja jedinki.

Prirodni neprijatelj su joj morske kornjače i riba Mola Mola (veliki bucanj) koji se njome hrane. Odrasle jedinke ove vrste imaju dugačke lokve čije žarnice koje u dodiru s kožom peku.

-Nema mjesta za paniku, naše more je sigurno za kupanje zato jer jako mali broj jedinki stigne do same obale. Pojavljuju se trenutno u većem broju kao posljedica klimatskih promjena (mora su toplija i kiselija), pa dolazi do promjena u hrandbenim lancima. Meduze u morima imaju sve manje prirodnih neprijatelja. Njihovi polipi, koji se razmnožavaju na stijenama, više nemaju predatore (npr. rakove) koji se njima hrane. Također, prekomjerni izlov ostavlja sve manje riba koje se hrane ličinkama meduze, odgovorili su nam.

Centar za invazivne vrste priprema i kratku brošuru o najčešćim meduzama u Jadranu koju ćemo uskoro objaviti na našem portalu.

U noći s 8. na 9. lipnja u VIŽINADI: Zaprašivanje protiv komaraca

POREČ: Kreće zaprašivanje protiv komaraca

Italija zatvorila granice za 13 zemalja, uključujući i BiH

Italija zatvorila granice za 13 zemalja, uključujući i BiH