in

VIŠNJAN: Meteorologinja objasnila kako se pojavio tornado koji je savio HEP-ov stup

Foto: Istramet/ Žaklina Jacqueline Smolica

JUČER se u središnjoj Istri iz superćelijskog oblaka razvio tornado. Prema procjenama portala Istramet, radilo se o tornadu intenziteta F1. Tornado se formirao na moru zapadne Istre, a potom je nakon 18 sati ojačao te se premjestio kopnenim dijelom od Poreča prema Pazinu.

Rušio stoljetne hrastove, savio HEP-ov stup

Foto: Istramet/ Žaklina Jacqueline Smolica

Na svu sreću tornado se kretao nenaseljenim šumskim područjem izbjegavajući sva naselja na svojoj ruti. Kuda je prošao, srušio je brojna stabla, nerijetko i hrastove stare stotinjak godina, a savio je i stup HEP-a na području Višnjana, navodi Istramet.

Foto: Istramet/ Žaklina Jacqueline Smolica

Kako piše Index, kontaktirali su meteorologinju Tanju Renko iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i upitali je koliko su česta tornada ovog intenziteta u Hrvatskoj i je li na formaciju ovoga u Istri utjecao niz toplinskih valova koji su zadnjih tjedana pogodili Hrvatsku.

Tornada nisu rijetka kod nas, no obično ne budu tog intenziteta i ne uzrokuju veće materijalne štete. Koliko su česta tornada F1 u Hrvatskoj i što je bio uzrok, u meteorološkom smislu, nastanka ovog tornada? 

Ako analiziramo sinoptičku situaciju možemo reći da su olujna nevremena koja su nastajala u dosta predjela Hrvatske, posebice na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti bila posljedica pritjecanja vrlo nestabilnog i vlažnog zraka u jugozapadnoj visinskoj struji na prednjoj strani duboke doline koja se protezala zapadnom Europom, sve od Skandinavije na sjeveru do Gibraltara, odnosno planine Atlas.

Za nastanak izražene konvekcije, a i tornada potrebno je nekoliko sastojaka, uvjeta. Dosta vlage u nižim slojevima atmosfere, promjena temperature zraka po vertikali koja uzrokuje nestabilnost te mehanizam koji podiže čest zraka i dozvoljava joj iskorištavanje raspoložive energije. Uz navedene uvjete neophodan je još jedan, a to je smicanje vjetra, odnosno promjena smjera i brzine vjetra u plićem (0-3 km), ali i dubljem sloju (0-6km). Postoje dvije vrste tornada, oni koji nastaju kao sastavni dio mezociklone, oblaka koji osim izraženog uzlaznog strujanja ima i izraženu rotaciju.

Foto Istramet

Izvor Istramet/Index.hr

UMAG: Pijana žena uhićena – Dvaput uhvaćena kako vozi pod utjecajem alkohola i droga

POREČ rekordno – Skoro 30.000 gostiju. VELENIK: Srpanj iznad svih očekivanja