in

Istarski velikan MATE BALOTA dobio svoj spomenik u Raklju

Foto Loris Zupanc

Kao što je to napisano na njegovu nadgrobnom spomeniku, Mijo Mirković, rođen 28. rujna 1898. u Raklju, a umro u  Zagrebu, 17. veljače 1963. godine, bio je: težak, ribar, mornar, akademik, pjesnik, i prvi Rakljan ki je napisa 50 knjig.

U Raklju je danas otkriven spomenik dr. Miji Mirkoviću, poznatijem kao Mate Balota, na prigodnoj svečanosti koju je organizirala Općina Marčana. Okupilo se mnoštvo uzvanika među kojim su bili načelnik Općine Marčana Predrag Pliško, predsjednik i potpredsjednik Općinskog vijeća Denis Diković i Josip Percan, županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica, gradonačelnik Pule Boris Miletić i rodbina Mije Mirkovića, odnosno unuci Nada, Saša, Vladimir, Maja, Ivan i Danijela, te praunuci.
Na svečanosti su bili i poznavatelji lika i djela Mije Mirkovića – Mirko i Nataša Urošević, Armando Debeljuh i Anton Percan, zatim predsjednik Čakavskog zbora Robert Matijašić i dekanica pulskog FET-a Ksenija Černe.

Općina je spomen poprsje naručila od akademskog kipara Ivana Briskog kojemu je pomogao u izradi njegov suradnik Tihomir Hodak. Uz brojne govore i recitiranje djela Mate Balote posebne su zahvale upućene Istarskoj županiji, odnosno županu Fabriziju Radinu te Upravnom odjelu za kulturu IŽ na čelu s pročelnikom Torbicom, koji su sufinancirali realizaciju ovoga projekta u sklopu 46. Susreta na dragom na dragom kamenu.
Prigodan govor održao je načelnik Pliško, koji je rekao da je Balotin životni put bio trnovit. Naime, već se s devet godina ukrcao na talijanski trabakul kojim je prevožen kamen. Radio je kao kamenolomac i miner, radnik na željezničkoj pruzi u Moravskoj. Bio je slagar u tiskari, novinar i urednik lista u Puli te dopisnik domaćih i inozemnih listova.

Početkom I. svjetskog rata s obitelji je evakuiran u Moravsku, gdje se školovao te završio klasičnu gimnaziju, a od 1919. studirao je filozofiju i slavistiku u Zagrebu i Beogradu, a potom ekonomske i društvene znanosti u Berlinu i Frankfurtu na Majni, gdje je 1923. doktorirao s temom „O glavnom razlogu gospodarske zaostalosti slavenskih naroda.“

U svom sveučilišno-profesorskom radu Mijo Mirković, podsjetio je Pliško, najdulje je djelovao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a zaslužan je i za osnivanje današnjega Fakulteta ekonomije i turizma »Dr. Mijo Mirković« u Puli.

Mirkovićev domoljubni zanos materijaliziran je na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946. godine, na kojoj se je kao voditelj domaćih stručnjaka za etnička, gospodarska i geografska pitanja, izborio za međunarodno priznanje sjedinjenja Istre s maticom Hrvatskom u sastavu ondašnje Jugoslavije U svome književnom radu Mirković je pod pseudonimom Mate Balota, najpoznatije i najznačajnije istarsko ime u sredini XX. stoljeća, a i jedan od vodećih suvremenih čakavskih pjesnika uopće. Objavio je pedesetak pjesama kojima je dotakao bitne idejne i egzistencijalne probleme svoga doba i kraja, a svojom zbirkom čakavskih pjesama Dragi kamen, romanom Tijesna zemlja, monografijama Stara Pazinska gimnazija i Puna je Pula te drugim proznim tekstovima, zauzeo je istaknuto mjesto u Hrvatskoj književnosti.

-Mogli bismo nastaviti s nabrajanjem njegovih djela i zasluga još jako jako dugo, no ja bih mu se kao načelnik općine na čijem se području nalazi njegov rodni Rakalj te kao bivši student fakulteta koji nosi njegovo ime, htio zahvaliti i ostaviti spomenik njegovu životu i djelu i to u materijalu koji je toliko volio –  Dragom kamenu, zaključio je Pliško.

Zahvalio se na pomoći u realizaciji postavljanja i otkrivanja spomen poprsja Kamenu Pazin na čelu s direktoricom Aleksandrom Krebel, koji je izradio kameno postolje, te OŠ Vladimira Nazora Krnica i njezinoj ravnateljici Romani Percan, TZ-u Općine Marčana, komunalnom poduzeću Mandalena, KUD-u Mate Balota te DVD-u Marčana, koji su doprinijeli u organizaciji današnjeg dana.

-Hvala Vam što ste odvojili trenutak i u ova neizvjesna vremena odlučili nam se pridružiti i svjedočiti otkrivanju trajne uspomene našem Mati Baloti u voljenom mu Raklju, zaključio je načelnik.

U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su članovi KUD-a Mate Balota.

Foto Loris Zupanc

Rukometaši Poreča Ligu za prvaka otvorili pobjedom u gostima

FUNTANA: Vijećnici će raspravljati o proračunu i dotacijama za udruge