in

Flego traži dodatna EU sredstva za poljoprivrednike

Foto Pixabay/EU parlament

„Pomoć EU-a poljoprivredno-prehrambenim sektorima država članica u saniranju negativnih posljedica Covida-19 nije dovoljna. Države članice puno su više sudjelovale od same EU. Državne potpore 27 članica procjenjuju se na gotovo 64 milijarde eura, a potpora EU-a na svega 80 milijuna eura“, istaknuo je zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego, povodom jučerašnje rasprave na Odboru Europskog parlamenta za  poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI).

Foto Pixabay

Kao član AGRI-ja, Flego je jučer sudjelovao na raspravi gdje su prikazani rezultati studije o učincima pandemije na europsku poljoprivredu. Najpogođeniji su segmenti vinarstvo, voće i povrće, ukrasno bilje, šećer i općenito segmenti ovisni o usluzi prehrane, koji se suočavaju s velikim financijskim gubitcima.

– Ne smije se ponoviti ovakav odgovor EU-a na bilo kakvu buduću krizu. Ne mora to biti globalna pandemija, to može bit elementarna nepogoda poput poplave ili suše na koju poljoprivrednici, kao ni na zdravstvenu pandemiju, ne mogu utjecati niti je izbjeći. Covid-kriza je možda najveća, ali svakako nije prva kriza s kojom se naši poljoprivrednici susreću. Elementarne nepogode će zbog klimatskih promjena nažalost biti sve učestalije, kazao je Flego te naglasio:

– Zato tražim da se u proračunu 2021 – 2027 osnuje krizni fond! Tražim fond koji bi se koristio isključivo u svrhu saniranja posljedica bilo kakve krize. Iz takvog kriznog fonda isplaćivale bi se potpore poljoprivrednicima na čijem je području proglašena elementarna nepogoda. I to ne bilo kako, nego u omjeru 1 naprema 2. Ako država da 1 kunu, 2 kune treba dati europski proračun iz kriznog fonda. Mislim da osnivanje takvog fonda mora biti prioritet u EU poljoprivrednoj politici, uz sustavno ulaganje na svim nivoima u poljoprivrednu infrastrukturu, poput sustava navodnjavanja ili zaštite od tuče. Poljoprivreda je ovisnija o vremenskim uvjetima i klimi nego većina drugih sektora i EU to ne smije zanemarivati.

Od početka izbijanja Covid-krize, izazovi za lanac opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u EU uključivali su povećanu potražnju za hranom, nedostatak radne snage uzrokovan ograničenjima kretanja, kašnjenja u isporuci, kao i usporavanje proizvodnje zbog izbijanja virusa u prerađivačkim pogonima te povećane troškove zbog novih mjera zaštite radnika. Flego navodi kako su to sve „izazovi s kojima su se poljoprivrednici ni krivi ni dužni susretali u proteklih gotovo godinu i pol dana, a Komisija nije učinila dovoljno da im pomogne, već su države članice podnijele glavinu tereta“.

– Zaključak je jasan. Želimo li zaštiti naše poljoprivrednike kako treba, potrebna nam je pričuva za bilo kakvu buduću krizu. EU mora efikasnije i brže reagirati u krizama te povećati krizne rezerve. Imamo idealnu priliku maksimalno koristiti EU proračun 2021-2027 za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda za poljoprivredu. Kriza nam je pokazala i smjer u kojem moramo nastaviti – to je poticanje lokalne proizvodnje i ekoloških proizvoda te digitalizacija poljoprivrede, kako za prodaju i marketing, tako i za planiranje proizvodnje. Bez obzira na očekivani kraj pandemije, u tom smjeru moramo nastaviti.

Izvor: Ured zastupnika u EP-u Valtera Flega

Valter Flego u Europskom parlamentu

Dio Kaštelira bez vode 17. lipnja

FUNTANA: Obavijest o dezinsekciji komaraca