in

Istarski teran zabranjen u Sloveniji!

Ilustracija

Slovenija se neće žaliti na odluku Općeg suda EU-a u vezi s teranom, objavili su za iz njihovog državnog odvjetništva.  To je odlučeno nakon ispitivanja presude Suda EU u rujnu 2020.  Rok za žalbu istječe u četvrtak, 19.11. nakon čega će odluka suda postati konačna, piše portal Istragram.hr.

Na pitanje o razlozima zbog kojih se Slovenija neće žaliti, slovensko Državno odvjetništvo izjavilo je da je za objašnjenja nadležno Ministarstvo poljoprivrede.  

Na virtualnoj konferenciji za novinare na marginama sastanka ministara poljoprivrede EU, ministar poljoprivrede Jože Podgoršek rekao je danas da se to ministarstvo bavi pitanjem kako pomoći sektoru terana. Tražeći načine za daljnju pomoć u promociji i prodaji slovenskog terana, sama žalba nije toliko vitalna, rekao je. Prema njegovim riječima, prilikom procjene hoće li se žaliti na odluku suda EU, tražili su odgovore na tri ključna pitanja: koja je vjerojatnost uspjeha žalbe, što od toga imaju Slovenija i slovenski vinari i koje mjere mogu pomoći ili odmoći Teranu iz Slovenije.

Izjava predsjednika Borisa Lisjaka, konzorcija uzgajivača kraškog terana:

“Unatoč svemu, postigli smo svoj cilj: zaštitili smo marku teran, tako da na slovensko tržište ne može ući nijedno drugo vino osim vina proizvedenog na kršu od sorte refoška. Teran je zaštićen, a ostalo je politička odluka. Da su velike vinske zemlje poput Francuske, Italije ili Španjolske svoje vino zaštitile kao mi teran, siguran sam da se nitko ne bi usudio raspravljati” zaključio je Lisjak.

Opći sud Luksemburga u Luksemburgu odbacio je 9. rujna ove godine tužbu Slovenije za poništavanje delegirane uredbe prema kojoj se naziv Teran pod određenim uvjetima može označiti kao sorta grožđa na etiketi hrvatskih vina. Sud je tako potvrdio iznimku za Hrvatsku. Slovenci tvrde da presuda ne utječe na zaštitu slovenskog terana u EU.  Na presude Općeg suda EU-a može se izjaviti žalba Sudu EU-a. Slovenci smatraju da se na području Slovenije neće moći prodavati istarski teran, odnosno teran iz hrvatske Istre.

Teran je stara istarska sorta koja je prije 100 godina bila i glavna istarska sorta. Kroz to vrijeme često se poistovjećivala s refoškom, jer postoji teran sa crvenim peteljčicama bobica i teran sa zelenim peteljčicama bobica, a kao jednu od glavnih morfoloških razlika između terana i refoška je dlakavost unutarnje strane lista terana, dok je list refoška gladak.

Vino Istarski Teran ima specifičnu rubin-crvenu boju, koja je pri kružnom okretanju u čaši protkana ljubičastim tonom. Zbog svojih karakteristika snažan je istarski prehrambeni turistički adut i brend jer se idealno sljubljuje s pršutom, sirom i jelima na bazi mesa i divljači. Pije se na temperaturi od 18 °C.

Priča o istarskom teranu je vrlo stara i seže u daleku prošlost. Prema dostupnim literaturnim podacima, teran se spominje još pred više od 600 godina. Tako prema Marescalchiju i Dalmassu, teranom su 1390. godine darivani carski ambasadori kojima je poklonjeno 20 “ingastarisa” (keramičkih boca), pa zatim 1408. godine teranom je darivan mletački, a 1411. godine i austrijski ambasador. 

U Istri je prvi opis terana objavio Stanković 1825. g. pod nazivom “Il terrano di Barbana”. Hugues 1889. godine opisuje teran iz Istre i navodi dva terana: teran iz Kringe i teran iz Kanfanara. 

Kako bi dodatno provjerili kvalitetu istarskog terana (1887.) pripremljeno je 30 najboljih uzoraka iz Istre i poslano u Bordeaux na ocjenu i mišljenje. Dobiveni rezultati bili su dosta loši i slični opisu iz Bolzana: lošeg mirisa, pretjerano oporo, sirovo, slabo obojeno, oštro i sl. Takvi rezultati potakli su i ubrzali stručni znanstveni rad i podizanje pokusnih nasada u Pazinu i Poreču. Sve to rezultiralo je da su 1902. g. istarska vina koja su sudjelovala na međunarodnoj izložbi u Torinu, vrlo dobro ocjenjena i svrstana u grupu najkvalitetnijih vina, iza francuskih i španjolskih (Despot, 1976.).

Istarski teran je sigurno istarski. U ravnopravnoj članici Europske unije, Hrvatskoj, on se nalazi na policama domaćih trgovina. Susjedna Slovenija, nekoliko godina “starija” članica te iste unije, ne želi ga na policama svojih trgovina i po trenutnim informacijama oni će ga zabraniti u svojoj zemlji, piše Istragram.hr.

HAK upozorava na maglu, na nekim istarskim cestama zabranjen teretni promet

KAŠTELIR: Paketići Djeda Mraza za djecu koja ne pohađaju vrtić – obavijest za roditelje