in

SIGURNOST JE OVOG LJETA KLJUČNA – Više od 30.000 stranaca posjetilo www.croatiacovid19.info u prvim danima od pokretanja

Plaža Monte/Foto TZ Rovinj

Web stranicu www.croatiacovid19.info, koju je pokrenula Hrvatska udruga turizma s ciljem svakodnevno ažuriranog i točnog informiranja o broju slučajeva Covid-19 u Hrvatskoj te njenim regijama, u prva 4 dana od pokretanja posjetilo je preko 30.000 jedinstvenih korisnika, objavila je Hrvatska udruga turizma putem svog newslettera Croatia Tourism & Travel Weekly.

Najviše posjetitelja dolazi iz Njemačke (30,91%), Mađarske (28,15%), Hrvatske (13,57%), Slovenije (10,82%), Austrije (6,88%), Nizozemske (2,83%) i UK-a (2,16%). Manji broj korisnika dolazi iz Švicarske (1%), Italije (0,65%) i Belgije (0,61%).

Web stranica www.croatiacovid19.info jasno pokazuje da je epidemiološka situacija od danas u čitavoj zemlji ”u zelenom” te je najbolja na Mediteranu, s najmanje aktivnih slučajeva. Posebno je dobra situacija u ključnim turističkim destinacijama na obali i priobalju, iznad nacionalnog prosjeka i bolja od situacije u najsigurnijim EU članicama.
Veliki interes, posebno stranih gostiju, za Covid-19 tracker stranicu još je jedan pokazatelj da je sigurnost ključna odrednica uspjeha ove sezone, a Hrvatsku su kao sigurnu destinaciju ove sezone prepoznali brojni strani gosti.

U Hrvatskoj je ostvareno više od 2,2 milijuna turističkih dolazaka u srpnju, što je 53,2 posto dolazaka ostvarenih u istom razdoblju prošle godine.
Hrvatsku je od početka godine posjetilo gotovo 3,9 milijuna turista koji su ostvarili preko 24 milijuna noćenja.
Od prošlog izdanja newslettera do danas ostvareno je više od pet milijuna noćenja, a posljednja četiri dana zaredom bilježi se više od 700.000 noćenja dnevno.
Među obalnim županijama u srpnju je rekorder Zadarska županija koja je dosegnula razinu preko 63 posto dolazaka (326 tisuća) i gotovo 70 posto (tri milijuna) prošlogodišnjih noćenja.

Destinacije s najviše ostvarenih dolazaka u srpnju su Rovinj, Medulin, Crikvenica, Poreč, Umag i Split.
Hrvatska je u posljednjih tjedan dana od prethodnog izdanja Newslettera zabilježila pad broja novih slučajeva za 62 posto.
Zahvaljujući kvalitetnoj epidemiološkoj situaciji Njemačka i Austrija potvrdile su da je Hrvatska sigurna te je preporučuju svojim građanima za ljetni odmor.

Austrijska vlada je Hrvatsku svrstala u kategoriju sigurnih, odnosno “stabilnih” zemalja iz kojih po povratku u Austriju nije potrebno predočenje PCR testa, a nikakva ograničenja za putovanje i povratak ne postoje ni za građane Njemačke. Također, Slovenija je potvrdila da Hrvatska ostaje na listi zemalja za koje nije obvezna karantena pri povratku.

Hrvatska je dodatno povećala sigurnost svojih građana i svih gostiju predstavljanjem mobilne aplikacije “Stop Covid-19”. Mobilna aplikacija je u potpunosti usklađena s Preporukom Komisije (EU) 2020/518 od 8. travnja 2020. te je interoperabilna sa svim sličnim aplikacijama u drugim EU članicama. To znači da gosti iz EU zemalja koji na svojim mobilnim uređajima imaju instaliranu sličnu aplikaciju dolaskom u Hrvatsku ne moraju ništa dodatno instalirati, već će njihova aplikacija normalno funkcionirati te ih upozoriti u slučaju epidemiološki rizičnog kontakta.

U gotovo pet mjeseci otkada je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj zaraze Covid-19, koji je bio uvezen, još nema službenih informacija da se niti jedan od državljana drugih država zarazio u komercijalnom smještaju u Hrvatskoj.

Najviše inozemnih gostiju iz Njemačke, nakon toga iz Slovenije, Češke, Austrije i Poljske. Pritom je broj turističkih dolazaka iz Njemačke na razini 92 posto lanjskog rezultata, iz Slovenije na 91 posto lanjskog rezultata, dok je broj dolazaka gostiju iz Poljske i Češke na 82 posto lanjskog rezultata.

Hrvatska nastavlja biti najsigurnija, najbliža i najprihvatljivija destinacija za odmor na Mediteranu svim gostima iz središnje EU.

korona covid maske rukavice maska

ISTRA u srijedu – 7 novih pozitivnih, 289 osoba u samoizolaciji

rušnjak tradicionalni susret polaganje vijenaca

RUŠNJAK: Obilježena 77. obljetnica odlaska dragovoljaca, antifašista i rodoljuba u partizane