in

U Hrvatskoj prosječni turist potroši 97 eura, a najveći porast zabilježen u privatnom smještaju i hotelima

Novigrad

Turistički podaci posljednjih devet mjeseci 2019. godine i više su nego dobri. Prihodi od turizma porasli su za 9 posto, odnosno zarađeno je gotovo 770 milijuna eura više u odnosu na prethodnu godinu. I prosinac je ostvario odlične rezultate –  zabilježeno je 3,5 posto noćenja više nego u istom periodu 2018. godine, prenosi Hrvatska radiotelevizija.

Ministar turizma Gari Cappelli smatra kako su financijski pokazatelji uvijek bitniji od onih fizičkih. „Turistička industrija je treća najjača u svijetu. Na svjetskoj razini u prvih devet mjeseci 2019. je zabilježeno oko milijardu i sto milijuna turista, a Europa je tu najjača s 53 posto. Za Hrvatsku je bitno da je narasla prosječna potrošnja turista“, izjavio je.

Prema zadnjem TOMAS istraživanju, prosječna potrošnja turista u Hrvatskoj iznosi 97 eura, što je za 18 eura više nego u 2017. godini. „U Zagrebu je, na primjer, prosječna potrošnja po turistu oko 200 eura. Najveći porast u potrošnji zabilježen je u privatnom smještaju i u hotelima. Hoteli su već na prosjeku od 144 eura, a privatni smještaj na 94 eura po gostu“, objašnjava te nadodaje kako se radi o turistima koji u prosjeku imaju plaću iznad 3.500 eura te koji su stari između 30 i 50 godina.

Ministar Cappelli osvrnuo se i na novu strategiju razvoja turizma, koja će imati naglasak na „nacionalni održivi turizam“. „Mi moramo podvući crtu i reći što je to održivost te pratiti i mjeriti ju iz dana u dan, ali i pratiti kvalitetu turističkih proizvoda unutar destinacija. To su dva osnovna cilja na kojima će gradovi, županije, ali i Hrvatska, morati još više i konkretnije raditi“, rekao je.

Cappelli smatra i kako je prostorno planiranje usko vezano uz održivost sustava turizma. „Moj prijedlog je da se gradovima uvede mogućnost zabrane registracije apartmana dok se ne riješi pitanje infrastrukture, poput kanalizacije, parkinga, cesta i slično. Trenutnim sustavom ne radimo uslugu lokalnom stanovništvu, kao ni turistima“, mišljenja je.

Hotelijeri se već neko vrijeme tuže na odsječenost Hrvatske tijekom zimskih mjeseci, odnosno na nedostatak letova. „U zadnje dvije godine uloženo je 70 milijuna na poticanje avioprometa, a rezultat je gotovo 11 milijuna putnika. U Dubrovniku je, na primjer, uspostavljen let tijekom cijele godine za Frankfurt koji je poveznica američkim, kineskim i korejskim turistima koji često dolaze tijekom zime“, izjavio je Cappelli.

S početkom ove godine službeno stupa na snagu i takozvana Cro kartica kojom poslodavci mogu svojim zaposlenicima uplatiti do 2.500 tisuće neoporezivih kuna godišnje za turističke potrebe. Ministar smatra kako će taj projekt zaživjeti. „Mi računamo kako će se u prvoj godini ostvariti oko 800 milijuna kuna prometa više kroz Cro karticu. Njome će se poticati domaća potrošnja, a pogotovo na kontinentu“, smatra ministar.

Za kraj se ministar osvrnuo i na važnost predsjedanja Hrvatske Europskom unijom za turistički sektor. „U Dubrovniku 27. travnja imamo zajednički sastanak sa svim ministrima turizma na kojem ćemo predložiti da Europa bude jedan zajednički brend svih zemalja EU te da se jače predstavljamo na inozemnim tržištima“, zaključio je.

Izvor / foto: Hrvatska radiotelevizija

TAR: U proračunu za 2020. planirano 54,3 milijuna kuna – glavni projekti muzeji ekologije i ribarstva

TAR: U proračunu za 2020. planirano 54,3 milijuna kuna – glavni projekti muzeji ekologije i ribarstva

Prvi put u povijesti od cestarine naplaćeno više od 3 milijarde kuna

Prvi put u povijesti od cestarine naplaćeno više od 3 milijarde kuna