in

LUKSUZ NA LORONU – ANTIČKA VILA u Santa Marini stara 2.000 godina najvažniji je arheološki lokalitet na Poreštini i buduća turistička atrakcija

Presica na Loronu - Foto Tanja Kocijančić

U Santa Marini kod Vabrige, na putu prema Červar Portu, nalazi se jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta na Poreštini, pa i u Istri – Loron. Važna otkrića u posljednje vrijeme predstavljeni su danas na konferenciji za medije na kojoj su govorili ravnateljica Zavičajnog muzeja Poreštine Elena Uljančić, načelnik Tara i Vabrige Nivio Stojnić, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, direktorica TZ-a Tar-Vabriga Sanja Žužić, u ime muzeja arheolozi Gaetano Benčić i Davor Munda, te Corinne Rousse iz Centra Camille Jullian iz francuske Provanse. Radove sufinanciraju Općina i TZ Tar-Vabriga.

Loron – Foto Tanja Kocijančić

Loron se istražuje već 27 godina, a plan je da bude arheološki park, odnosno turistička atrakcija koja će privlačiti goste te mjesto gdje će se ovdašnji žitelji, posebice oni najmlađi, educirati o svojoj bogatoj antičkoj povijesti. Arheološki park spojit će se uz rutu maslinovog ulja i muzej koji se planira napraviti u tarskom kaštelu, naglasio je Stojnić, dodavši da time žele obogatiti svoju turističku ponudu.

Arheolog porečkog muzeja i tarski donačelnik Gaetano Benčić iznio je najvažnije informacije o toj iznimnoj maritimnoj antičkoj vili, staroj oko dvije tisuće godina, koja je po mnogočemu bila posebna. Kako je napomenula ravnateljica Uljančić, Muzej je na Loronu prisutan još od 1994. godine. Prema njenim riječima radi se o iznimnom lokalitetu svjetske vrijednosti, koji, uz druge lokalitete, predstavlja srž našega rada.

Loron – Foto Tanja Kocijančić

-Arheološko istraživanje i ove je godine potvrdilo bogatstvo nalaza na arheološkom lokalitetu Santa Marina, preciznije na mjestu koji nosi lokalni naziv Crkvina. Na tom se lokalitetu od 2015. sustavno istražuje rimska vila, dimenzija oko 100 x 50 metara, izgrađena u prvoj četvrtini I st. p. K. Izgrađena je u isto vrijeme kad se podiže i velika figlina (velika antička vila, kako se nekad zvala) za proizvodnju amfora za ulje na poluotoku Loron.
Naime ta dva sklopa (vila i figlina) čine kompleks, a bile su i međusobno povezane s hodnicima koji nisu još istraženi. Naručitelj cijelog kompleksa bio je Sisenna Statilie Taurus, istaknuti član rimskog senatoroskog patricijata. Njegov je otac bio jako blizak suradnik cara Augusta, pojašnjava Benčić.

Dodaje da su u vili živjeli voditelji velikog imanja tog senatora a tu su se nalazili i uredi za administraciju. Imanje se prostiralo na površini koja je više manje obuhvaćalo polovicu današnje Općine Tar-Vabriga. Glavni proizvod imanja bilo je maslinovo ulje.

Loron – Foto Tanja Kocijančić

Sama je vila jako vješto projektirana i izgrađena. Rezidencijalni dio nalazio se na samoj morskoj obali (fasadu vile treba smjestiti u more) te je samo na malom dijelu vidljiva, jer se more podiglo. A u samoj vili postojala je takozvana pars fructuaria, tj. velika uljara s dva ili tri torkulara i s velikim bazenom za skupljanje ulja. Ostali dijelovi vile imali su razne sadržaje, od skladišta pa do ureda za administriranje imanja. A za potrebe vile izgradili su ogromnu cisternu koja je jako dobro sačuvana.

-Ove sezone posebno se radilo na velikom ulazu u samu vilu i na monumentalnim stepenicama koje su vodile od ulaznog hodnika do unutrašnjeg dvorišta vile (peristil).
Od ulaznog praga do stepenica koje silaze prema peristilu nalazi se širok hodnik. Stepenice su dobro sačuvane, jako vješto realizirane a dokaz su monumentalnosti koji je morala imati cijela vila, objasnio je Benčić.

– Sve je važno što tražimo, ali nam je posebna želja otkriti freske i mozaike, jer će dati dodatnu ljepotu ovoj vili. Tu su bili i uredi, koji su bili potrebni kako bi se administrirao rad velikog imanja, a tu je postojala i tzv. pars fructuaria, velika uljara s dva ili tri torkulara i s velikim bazenom za skupljanje ulja. Vila je još bila opremljena velikom cisternom, kao i skladištem, a sve je funkcioniralo negdje do 4. stoljeća, kada je ciljano stavljeno van funkcije., pojasnio je Benčić.

Munda je napomenuo kako je vrijednost Lorona i u tome što se brojni studenti arheologije iz cijele Europe ovdje dolaze educirati. – Na ovakvim se iskopanima istražuje, ali i uči. Područje Poreštine u rimsko doba bilo je puno bogatije nego što smo prvotno mislili. Zato nam istraživanja svake godine daju nadu da ćemo naučiti još više toga o našoj povijesti., rekao je Munda.

Načelnik Stojnić, kao i direktorica Žužić, pohvalili su odličnu suradnju koju imaju s arheolozima i Muzejom. – Ovo je jedno od najvećih bogatstava naše općine, koje želimo povezati s budućim cestama i Muzejom maslinarstva koji će se nalaziti u Kaštelu u Taru, te da u turizmu povežemo našu povijest i sadašnjost. Uz turiste, želimo te projekte promovirati i našim mještanima., rekao je Stojnić, dok je Žužić naglasila da se posebno želi educirati učenike.

– Prvo smo tijekom uređenja gradske rive otkrili stari, rimski brod Porečanku, koji je od tada „u obradi“ te će se po dovršetku vratiti u naš grad kako bi bila izložena javnosti. To je svakako najveće arheološko otkriće zadnjih tridesetak godina u našem gradu, ali veseli da na Loronu kontinuirano traju arheološka istraživanja, koja rado podržavamo. Ovdje se radi o velikom i zahtjevnom poslu koji možda nije toliko vidljiv našim sugrađanima, ali je od iznimne vrijednosti jer otkriva slojeve naše povijesti, i ostaje nam u trajno nasljeđe., rekao je porečki gradonačelnik Peršurić.

Loron – Gaetano Benčić – Foto Tanja Kocijančić

Sustavno arheološko istraživanje vile plod je međunarodne suradnje između Zavičajnog muzeja Poreštine, Sveučilište Aix-Marseille, Centre Camille Julien i Ecole francais iz Rima a financirano je od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva vanjskih poslova Republike Francuske, Općine i Turističke zajednice Tar-Vabriga.

Benčić najavljuje da će ubuduće vila i figlina postati veliki arheološki park za koji je već gotova projektna dokumentacija. 

Akvarel Klaudija Katunara najbolje dočarao šarm Novigrada

Potpisan sporazum s ciljem očuvanja Paluda – jedinog ornitološkog rezervata u Istri